Sa Kosova uglavnom dolaze političke priče. Međutim, stanovnike muče slični problemi kao i većinu stanovnika Balkana. Nezaposlenost je, prema zvaničnoj statistici viša od 35 odsto. Gotovo, svaki treći stanovnik živi sa manje od 2,5 dolara na dan.
Sudeći po skromnom dohotku po glavi stanovnika, životni standard građana Kosova je daleko ispod prosjeka koji uživaju građani Evropske unije. Beqir Avdiu već 16 godina radi na zelenoj pijaci u Prištini.
Kaže da nije zadovoljan ali da ovaj posao vidi trenutno kao jedinu mogućnost kako bi se mogao brinuti o porodici.
"Imajući u vidu okolnosti i koliko ima posla na Kosovu, ja sam bio prinuđen da posao nađem ovdje na pijaci. Trojica moje braće su poslije rata napustili Kosovo, pošto ovdje nisu mogli da nađu posao", kaže Avdiu.
Plate u privatnom sektoru su niže u poređenju na javni sektor, dok se u privatnom najviše radi u uslužnim djelatnostima.
Velike razlike između niskih plata i visokih cijena utiču, prema ekspertima, da životni standard Kosovara bude još niži. Prosječna plata na Kosovu je oko 350 eura, dok je Vlada najveći poslodavac jer u civilnom sektoru zapošljava oko 80.000 ljudi.
Poznavaoci ekonomskih pitanja kažu da je veliki izazov sa kojim se građani suočavaju zbog nedostatka novih radnih mjesta. Oni tvrde da se radi o neuspjehu Vlade jer ona nema program za otvaranje novih radnih mjesta.
"Ukupan broj zaposlenih je nešto više od 30%, što je nizak nivo u odnosu na prosječnu brojnost porodica od 4 do 5 članova. To utiče da kupovna snaga pojedinačno i porodično ne bude dovoljno jaka. Najveći problem koji Kosovo ima je slabo rješavanje nezaposlenosti preko stranih investicija i razvoja privrede", kaže ekonomski analitičar Astrit Gashi.
Jednim dijelom nezaposlenost se ublažava novčanim prilozima iz dijaspore.
"One međutim nisu dugoročne. Vlada bi trebala iz tih razloga da pripremi plan za otvaranje novih radnih mjesta. Ljudi su bez perspektive ovdje, o tome nam danas govori broj ljudi koji napušta Kosovo", navodi Gashi.
Kao najveći investitori na Kosovu se smatraju kompanije Ipko, Petrol Slovenija, Chalik, Raiffeissen i Procredit Bank. Najveći izazov za privlačenje novih investicija se smatra nedostatak vladavine prava i zakona, što utiče na javne nabavke, veću birokratiju, korupciju i tenderomaniju.
VIDEO prilog pogledajte OVDJE.
Kaže da nije zadovoljan ali da ovaj posao vidi trenutno kao jedinu mogućnost kako bi se mogao brinuti o porodici.
"Imajući u vidu okolnosti i koliko ima posla na Kosovu, ja sam bio prinuđen da posao nađem ovdje na pijaci. Trojica moje braće su poslije rata napustili Kosovo, pošto ovdje nisu mogli da nađu posao", kaže Avdiu.
Plate u privatnom sektoru su niže u poređenju na javni sektor, dok se u privatnom najviše radi u uslužnim djelatnostima.
Velike razlike između niskih plata i visokih cijena utiču, prema ekspertima, da životni standard Kosovara bude još niži. Prosječna plata na Kosovu je oko 350 eura, dok je Vlada najveći poslodavac jer u civilnom sektoru zapošljava oko 80.000 ljudi.
Poznavaoci ekonomskih pitanja kažu da je veliki izazov sa kojim se građani suočavaju zbog nedostatka novih radnih mjesta. Oni tvrde da se radi o neuspjehu Vlade jer ona nema program za otvaranje novih radnih mjesta.
"Ukupan broj zaposlenih je nešto više od 30%, što je nizak nivo u odnosu na prosječnu brojnost porodica od 4 do 5 članova. To utiče da kupovna snaga pojedinačno i porodično ne bude dovoljno jaka. Najveći problem koji Kosovo ima je slabo rješavanje nezaposlenosti preko stranih investicija i razvoja privrede", kaže ekonomski analitičar Astrit Gashi.
Jednim dijelom nezaposlenost se ublažava novčanim prilozima iz dijaspore.
"One međutim nisu dugoročne. Vlada bi trebala iz tih razloga da pripremi plan za otvaranje novih radnih mjesta. Ljudi su bez perspektive ovdje, o tome nam danas govori broj ljudi koji napušta Kosovo", navodi Gashi.
Kao najveći investitori na Kosovu se smatraju kompanije Ipko, Petrol Slovenija, Chalik, Raiffeissen i Procredit Bank. Najveći izazov za privlačenje novih investicija se smatra nedostatak vladavine prava i zakona, što utiče na javne nabavke, veću birokratiju, korupciju i tenderomaniju.
VIDEO prilog pogledajte OVDJE.
