Na sedmu godišnjicu nezavisnosti Kosovo se po mišljenju analitičara našlo pred najvećim izazovom, sličnom začecima kriza i ratova sa masovnim egzodusom stanovništva, piše list “Koha ditore”.
"To se smatra suštinskim pokazateljem koji govori o neuspjehu instuitucija", ocjenjuje “Koha ditore”.
Na sedmu godišnjicu svog postojanja, država Kosovo još uvijek nije uspjela da kako treba zaživi tri svoja osnovna stuba: Skupštinui, Vladu i sudstvo.
Ali, najveći izazov pred kojim se našlo Kosovo za ovu godišnjicu, sličnim žarištima kriza i ratova, po mišljenju analitičara je masovni egzodus stanovništva, koji se takođe smatra za suštinski pokazatelj neuspjeha šefova institucija.
Politički analitičari kažu da su neuspjesi u funkcionisanju tri osnovna stuba države izazvani nedostatkom razvojne strategije kao i neregularnog procesa privatizacije javnog i društvenog vlasništva. A sve to zajedno za posljedicu ima siromaštvo, nezaposlenost i veliki porast organizovanog kriminala po čemu je Kosovo postalo šampion u regionu.
Analitičari kažu da je za sedam godina državnosti Kosovo zabilježilo jako mali napredak i mnogo neuspjeha.
Analitičar Behlulj Beqaj je podsjetio da su od Dana nezavisnosti sa relativno prihvatljivom brzinom formirani osnovni stubovi državnosti i tri stuba njene vlasti: Skupština, Vlada i sudstvo, uključujući i njihove formalne osnove.
Kao drugo, po njegovim riječima, Kosovo je izgradilo i lokalnu i centralnu javnu administraciju i zatim manje više kompletiralo sve normativne zahtjeve za početak normalnog funkcionisanja države. Ali, zatim su počeli da se nižu neuspjesi.
"Nažalost, sve to je u praktičnom sprovođenju potvrdilo nedostatke i nefunkcionalnost jer Skupština nije uspjela da kako treba kompletira poslanike ali i kontrolore realizacije zakona koje je usvojila, Ustava, što će reći da kontrola nije uopšte funkcionisala", rekao je Beqaj.
List “Zëri” piše da sedma godišnjica zatiče Kosovo u dubokoj ekonomskoj krizi, krajnjem siromaštvu, velikoj nezaposlenosti, sa kriminalom i korupcijom na najvišem nivou. U svoj sedmi rođendan Kosovo ulazi bolno, jer ga je masovni egzodus teško "ranio".
Kosovo tokom proteklih sedam godina svoje nezavisnosti nikada nije bilo "bolesnije" u socijalnom i ekonomskom pogledu. Sa ekonomijom u krizi, velikom stopom siromaštva i nezaposlenosti, kiminalom i korupcijom, sa masovnim egzodusom, ... sedmi rođendan zatiče Kosovo pred najvećom socijalnom krizom.
Put Kosova u proteklih sedam godina je bio koliko težak toliko i izazovan u mnogim oblastima. Ali, godina koju smo za sobom ostavili a koju je karakteriksala šestomjesečna blokada ostaće upamćena kao izgubljena godina u svim segmentima. Za proteklih sedam godina državnosti Kosovo je priznalo 106 zemalja, a za razliku od pethodnih godina, u 2014. Kosovo su priznale samo četiri zemlje. Odgovornost za sve te neuspjehe pada na lidere institucija, ali i političkih partija.
Dan pred proslavu po gradovima ima manje zastava, dok u Prištini, glavnom gradu Kosova vlada mračno raspoloženje, podvlači “Zëri”.
Ocjene ekonomskih eksperata za ekonomski razvoj u posljednjih sedam godina od osamostaljenja pokazuju da je privreda u padu. Bruto godišnji prihod je 2008. godine bio na nivou 7.2 odsto, dok je u 2014. rast samo 3.0 odsto. Ibrahim Rexhepi, direktotr Instituta "Strass", je rekao da svi pokazatelji bilježe pad koji se odražava na rast nezaposlenosti i siromaštva.
"Sadašnji nivo rasta nije dovoljan za prevazilaženje velikih ekonomskih i socijalnih problema koji nastavljaju da se gomilaju. Na održavanje pozitivnog nivoa rasta je uglavnom uticao javni sektor koji je prvo karakterisao veliki broj stranih investcija koje su kasnije počele da se smanjuju. Ipak, struktura investicija nije bila dobra jer nije garantovala dugoročni razvoj uglavnom zbog fokusa koji je stavljen na patnu infrastrukturu. Istovremeno kao da su bili zaboravljeni ostali značajni sektori koji su mogli da utiču na kvalitet života, standard i zapošljavanje, kao što su obrazovanje, zdravstvo, poljoprivreda", rekao je Rexhepi za “Kosova sot”.
On je naglasio da je trgovinski deficit sa 1.7 miliardi eura porastao na 2.2 milijarde.
Po Rexhepijevim riječima i nivo nezaposlenosti koliko god da po ASK iznosi 31 odsto, u stvari izgleda potpuno drugačije. Prema posljednjem popisu nivo nezaposlenosti iznosi 44,8 odsto, a smanjenje se vidi samo u podacima ASK zbog promjene metodologije izračunavanja.
Na sedmu godišnjicu svog postojanja, država Kosovo još uvijek nije uspjela da kako treba zaživi tri svoja osnovna stuba: Skupštinui, Vladu i sudstvo.
Ali, najveći izazov pred kojim se našlo Kosovo za ovu godišnjicu, sličnim žarištima kriza i ratova, po mišljenju analitičara je masovni egzodus stanovništva, koji se takođe smatra za suštinski pokazatelj neuspjeha šefova institucija.
Politički analitičari kažu da su neuspjesi u funkcionisanju tri osnovna stuba države izazvani nedostatkom razvojne strategije kao i neregularnog procesa privatizacije javnog i društvenog vlasništva. A sve to zajedno za posljedicu ima siromaštvo, nezaposlenost i veliki porast organizovanog kriminala po čemu je Kosovo postalo šampion u regionu.
Analitičari kažu da je za sedam godina državnosti Kosovo zabilježilo jako mali napredak i mnogo neuspjeha.
Analitičar Behlulj Beqaj je podsjetio da su od Dana nezavisnosti sa relativno prihvatljivom brzinom formirani osnovni stubovi državnosti i tri stuba njene vlasti: Skupština, Vlada i sudstvo, uključujući i njihove formalne osnove.
Kao drugo, po njegovim riječima, Kosovo je izgradilo i lokalnu i centralnu javnu administraciju i zatim manje više kompletiralo sve normativne zahtjeve za početak normalnog funkcionisanja države. Ali, zatim su počeli da se nižu neuspjesi.
"Nažalost, sve to je u praktičnom sprovođenju potvrdilo nedostatke i nefunkcionalnost jer Skupština nije uspjela da kako treba kompletira poslanike ali i kontrolore realizacije zakona koje je usvojila, Ustava, što će reći da kontrola nije uopšte funkcionisala", rekao je Beqaj.
List “Zëri” piše da sedma godišnjica zatiče Kosovo u dubokoj ekonomskoj krizi, krajnjem siromaštvu, velikoj nezaposlenosti, sa kriminalom i korupcijom na najvišem nivou. U svoj sedmi rođendan Kosovo ulazi bolno, jer ga je masovni egzodus teško "ranio".
Kosovo tokom proteklih sedam godina svoje nezavisnosti nikada nije bilo "bolesnije" u socijalnom i ekonomskom pogledu. Sa ekonomijom u krizi, velikom stopom siromaštva i nezaposlenosti, kiminalom i korupcijom, sa masovnim egzodusom, ... sedmi rođendan zatiče Kosovo pred najvećom socijalnom krizom.
Put Kosova u proteklih sedam godina je bio koliko težak toliko i izazovan u mnogim oblastima. Ali, godina koju smo za sobom ostavili a koju je karakteriksala šestomjesečna blokada ostaće upamćena kao izgubljena godina u svim segmentima. Za proteklih sedam godina državnosti Kosovo je priznalo 106 zemalja, a za razliku od pethodnih godina, u 2014. Kosovo su priznale samo četiri zemlje. Odgovornost za sve te neuspjehe pada na lidere institucija, ali i političkih partija.
Dan pred proslavu po gradovima ima manje zastava, dok u Prištini, glavnom gradu Kosova vlada mračno raspoloženje, podvlači “Zëri”.
Ocjene ekonomskih eksperata za ekonomski razvoj u posljednjih sedam godina od osamostaljenja pokazuju da je privreda u padu. Bruto godišnji prihod je 2008. godine bio na nivou 7.2 odsto, dok je u 2014. rast samo 3.0 odsto. Ibrahim Rexhepi, direktotr Instituta "Strass", je rekao da svi pokazatelji bilježe pad koji se odražava na rast nezaposlenosti i siromaštva.
"Sadašnji nivo rasta nije dovoljan za prevazilaženje velikih ekonomskih i socijalnih problema koji nastavljaju da se gomilaju. Na održavanje pozitivnog nivoa rasta je uglavnom uticao javni sektor koji je prvo karakterisao veliki broj stranih investcija koje su kasnije počele da se smanjuju. Ipak, struktura investicija nije bila dobra jer nije garantovala dugoročni razvoj uglavnom zbog fokusa koji je stavljen na patnu infrastrukturu. Istovremeno kao da su bili zaboravljeni ostali značajni sektori koji su mogli da utiču na kvalitet života, standard i zapošljavanje, kao što su obrazovanje, zdravstvo, poljoprivreda", rekao je Rexhepi za “Kosova sot”.
On je naglasio da je trgovinski deficit sa 1.7 miliardi eura porastao na 2.2 milijarde.
Po Rexhepijevim riječima i nivo nezaposlenosti koliko god da po ASK iznosi 31 odsto, u stvari izgleda potpuno drugačije. Prema posljednjem popisu nivo nezaposlenosti iznosi 44,8 odsto, a smanjenje se vidi samo u podacima ASK zbog promjene metodologije izračunavanja.
