.jpg)
Novoizabrani premijer kosovske vlade Isa Mustafa rekao je da će njegova vlada biti angažovana na ekonomskom razvoju, jačanju pravosuđa, borbi protiv kriminala i korupcije i bilo koje vrste ekstremizma, ali i nastavku dijaloga sa Beogradom.
Mustafa je u intervjuu za "Glas Amerike" rekao da će vlada raditi na sprovođenju postignutih sporazuma u Briselu.
"Mi smo zainteresovani da se razgovori odvijaju i da koliko god je moguće relaksiramo odnose sa Srbijom i sa srpskom zajednicom unutar Kosova", rekao je Mustafa objašnjavajući da će stvaranje dobrih odnosa sa srpskom zajednicom uticati i na odnose sa Srbijom.
"Mi ćemo svakako nastaviti razgovore. Nastavićemo razgovore u formatu koji je izgrađen u Briselu i na Kosovu", rekao je Mustafa ocjenjujući kao ključnu ulogu ne samo Brisela nego i SAD koje su kako je rekao, podržale taj proces i dale doprinos kako bi se odvijao brzo i u korist obje strane.
Povodom zahtjeva Srpske liste za ulazak u vladu Kosova, Mustafa je rekao da je njenim predstavnicima bilo potrebno dodatno vrijeme za konsultacije, dodavši da on ne zna s "kim su se konsultovali, ali da su jutros razgovarali i da zahtjevi Srpske liste", kako je rekao Mustafa, nisu zahtjevi koji se ne mogu ispuniti i realizovati.
Ti zahtjevi, dodao je on se tiču zastupljenosti u vladi, potom kancelarije za zajednice pri premijeru vlade Kosova, podrške u procesu povratka raseljenih sa Kosova. On je pomenuo da se zahtjevi odnose i na podršku u procesu privatizacije kako bi firme koje se privatizuju u opštinama sa većinskim srpskim stanovništvom bile privatizovane tako da Srbima obezbjede da i oni budu potencijalni kupci tih kompanija ocjenivši da je to dobro, jer će se zaposliti u tim kompanijama i razvijati njihovu ekonomiju. Premijer je rekao da su Srbi, takođe, zahtjevali da se vlada stara za pravoslavne objekte i za sva imanja gdje postoje odluke za njihov povratak.
Što se tiče Zajednice srpskih opština Mustafa je rekao da je "smatraju kao dobrovoljnu zajednicu koja nema izvršnu vlast i ne uzima ništa od lokalne i centralne vlasti nego je organ usredsređen na interese opština bilo u ekonomskom razvoju bilo u ostalim ciljevima lokalne vlasti".
Mustafa je napomenuo i da je odluka o koaliciji sa PDK Hashima Thaçija bila veoma teška, ali da je bila neophodna kako bi se ispoštovala volja građana i izbjegli novi izbori.
Govoreći o tome da je osam poslanika njegove stranke glasalo protiv vlade na cijem je čelu, Mustafa rekao da su to lična nezadovoljstva i nisu vezana sa političkim kriterijumima, dodavši da orijentaciju i kriterijume određuje najviši organ partije koji je odlučio da LDK može da razgovara sa svim političkim subjektima ne odbacujući ni PDK.
"Mi smo zainteresovani da se razgovori odvijaju i da koliko god je moguće relaksiramo odnose sa Srbijom i sa srpskom zajednicom unutar Kosova", rekao je Mustafa objašnjavajući da će stvaranje dobrih odnosa sa srpskom zajednicom uticati i na odnose sa Srbijom.
"Mi ćemo svakako nastaviti razgovore. Nastavićemo razgovore u formatu koji je izgrađen u Briselu i na Kosovu", rekao je Mustafa ocjenjujući kao ključnu ulogu ne samo Brisela nego i SAD koje su kako je rekao, podržale taj proces i dale doprinos kako bi se odvijao brzo i u korist obje strane.
Povodom zahtjeva Srpske liste za ulazak u vladu Kosova, Mustafa je rekao da je njenim predstavnicima bilo potrebno dodatno vrijeme za konsultacije, dodavši da on ne zna s "kim su se konsultovali, ali da su jutros razgovarali i da zahtjevi Srpske liste", kako je rekao Mustafa, nisu zahtjevi koji se ne mogu ispuniti i realizovati.
Ti zahtjevi, dodao je on se tiču zastupljenosti u vladi, potom kancelarije za zajednice pri premijeru vlade Kosova, podrške u procesu povratka raseljenih sa Kosova. On je pomenuo da se zahtjevi odnose i na podršku u procesu privatizacije kako bi firme koje se privatizuju u opštinama sa većinskim srpskim stanovništvom bile privatizovane tako da Srbima obezbjede da i oni budu potencijalni kupci tih kompanija ocjenivši da je to dobro, jer će se zaposliti u tim kompanijama i razvijati njihovu ekonomiju. Premijer je rekao da su Srbi, takođe, zahtjevali da se vlada stara za pravoslavne objekte i za sva imanja gdje postoje odluke za njihov povratak.
Što se tiče Zajednice srpskih opština Mustafa je rekao da je "smatraju kao dobrovoljnu zajednicu koja nema izvršnu vlast i ne uzima ništa od lokalne i centralne vlasti nego je organ usredsređen na interese opština bilo u ekonomskom razvoju bilo u ostalim ciljevima lokalne vlasti".
Mustafa je napomenuo i da je odluka o koaliciji sa PDK Hashima Thaçija bila veoma teška, ali da je bila neophodna kako bi se ispoštovala volja građana i izbjegli novi izbori.
Govoreći o tome da je osam poslanika njegove stranke glasalo protiv vlade na cijem je čelu, Mustafa rekao da su to lična nezadovoljstva i nisu vezana sa političkim kriterijumima, dodavši da orijentaciju i kriterijume određuje najviši organ partije koji je odlučio da LDK može da razgovara sa svim političkim subjektima ne odbacujući ni PDK.
