Od lokalnih institucija, međunarodne zajednice zatraženo je da izvrše pritisak na Srbiju da otvori ratnu arhivu, kako bi se rasvjetlila sudbina više od 1.600 ljudi koji su nasilno nestali tokom rata na Kosovu. Poziv je upućen za stolom koji je Narodni advokat organizovao u okviru obilježavanja Nacionalnog dana nasilno nestalih lica.
Uoči Dana nasilno nestalih, upućen je zahtjev da se rasvjetli sudbina preko 1.600 ljudi koji su nestali tokom rata na Kosovu 1998-1999.
Na okruglom stolu koji je organizovala Institucija Narodnog advokata, lokalne institucije i međunarodna zajednica pozvane su da izvrše pritisak na Srbiju da pruži informacije koje bi dovele do rasvjetljavanja sudbine nestalih.
"Odbijanje, nesaradnja i nespremnost da se daju podaci i dokazi o sudbini nestalih je neprihvatljivo i predstavlja negiranje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Stavljanje na sto političkog dijaloga postizanja kompromisa nad sudbinom nestalih je neprihvatljivo ako se stranama kao jasan zahtjev to ne postavi i ne nametne kao obaveza i preduslov prije svake druge inicijative, ocijenjujući to kao prioritet,“ rekao je narodni advokat Naim Çelaj.
Andin Hoti, predsjednik Vladine komisije za nestala lica, istakao je da je pitanje nestalih internacionalizovano, stavljeno u okvire dijaloga tako da je Evropska unija garant.
"Radili smo dvije godine, da bismo to postigli. Otišli smo u Brisel sa timom za dijalog i uveli pitanje nestalih u okvire dijaloga, internacionalizovali smo ga, a ne politizovali, podigli smo to na diplomatskom nivou da bi dobili garanciju i ta garancija je Evropska unija. Konačno, 2. maja smo uspjeli da odobrimo izjave o nestalim licima, kao rezultat Ohridskog aneksa. Ja sam 1. juna poslao pismo u cilju sprovođenja deklaracije o nestalim osobama, čiju primjenu je prihvatila i Srbija. Poslao sam pismo Vučiću i zatražio arhivu“, rekao je Hoti.
Ali on je kazao da nedostaje volja srpske strane za saradnju u tom pravcu.
"Potpuno sam uvjeren da svi u delegaciji Srbije imaju sve informacije o nestalim licima, o našim najmilijima koje tražimo, samo treba da imaju volje, hrabrosti da ih daju i onda da se suoče sa pravdom. Dok se to ne postigne, naravno da će to biti teško, naravno da ćemo imati prst uperen u nas, jer je normalno dok se to ne postigne, a veoma nam je teško da pronađemo nestala lica“, rekao je predsjednik Vladine komisija za nestala lica.
Andin Hoti, koji je sin intelektualca i aktiviste Ukshina Hotija, koji je među nestalima u ratu, istakao je potrebu za dokumentovanjem ratnih zločina na Kosovu.
"Mislim da je Kosovu uglavnom, ne samo sada, već i u prošlosti, bila potrebna dokumentacija, arhiviranje onoga što se desilo, a ne izum. Nema potrebe za bilo kakvom klasifikacijom ili izumom, već jednostavno dokumentovanje svih tih zločina, spajanje tih dokumenata u jednu instituciju. Znamo da su udruženja neumorno radila, ali država još uvijek nije imala jasnu instituciju gdje će i kako će sve dokumente uskladištiti”, rekao je on.
Bajram Qerkini iz Resursnog centra za nestala lica izrazio je zapažanje da ni 25 godina nakon rata nije bilo moguće ublažiti bol članova porodice.
"Dragi političari, vratite se sebi i narodu. Utešite ljude u ovom bolu sa kojim ne mogu da spavaju. Veoma retko spominjem djecu kada pomislim na one majke koje su imale svoju djecu u naručju. Imam praznu kolevku u kancelariji majke koja je živa“, rekao je Qerkini.
Narodni advokat izneo je statistiku o ubijenim, nestalim i zatvorenim licima tokom i nakon rata. Prema ovim podacima, poginulim ili nestalim se smatra preko 13.000 ljudi, od kojih su 10.000 civili i 1.133 dece.
Na okruglom stolu koji je organizovala Institucija Narodnog advokata, lokalne institucije i međunarodna zajednica pozvane su da izvrše pritisak na Srbiju da pruži informacije koje bi dovele do rasvjetljavanja sudbine nestalih.
"Odbijanje, nesaradnja i nespremnost da se daju podaci i dokazi o sudbini nestalih je neprihvatljivo i predstavlja negiranje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Stavljanje na sto političkog dijaloga postizanja kompromisa nad sudbinom nestalih je neprihvatljivo ako se stranama kao jasan zahtjev to ne postavi i ne nametne kao obaveza i preduslov prije svake druge inicijative, ocijenjujući to kao prioritet,“ rekao je narodni advokat Naim Çelaj.
Andin Hoti, predsjednik Vladine komisije za nestala lica, istakao je da je pitanje nestalih internacionalizovano, stavljeno u okvire dijaloga tako da je Evropska unija garant.
"Radili smo dvije godine, da bismo to postigli. Otišli smo u Brisel sa timom za dijalog i uveli pitanje nestalih u okvire dijaloga, internacionalizovali smo ga, a ne politizovali, podigli smo to na diplomatskom nivou da bi dobili garanciju i ta garancija je Evropska unija. Konačno, 2. maja smo uspjeli da odobrimo izjave o nestalim licima, kao rezultat Ohridskog aneksa. Ja sam 1. juna poslao pismo u cilju sprovođenja deklaracije o nestalim osobama, čiju primjenu je prihvatila i Srbija. Poslao sam pismo Vučiću i zatražio arhivu“, rekao je Hoti.
Ali on je kazao da nedostaje volja srpske strane za saradnju u tom pravcu.
"Potpuno sam uvjeren da svi u delegaciji Srbije imaju sve informacije o nestalim licima, o našim najmilijima koje tražimo, samo treba da imaju volje, hrabrosti da ih daju i onda da se suoče sa pravdom. Dok se to ne postigne, naravno da će to biti teško, naravno da ćemo imati prst uperen u nas, jer je normalno dok se to ne postigne, a veoma nam je teško da pronađemo nestala lica“, rekao je predsjednik Vladine komisija za nestala lica.
Andin Hoti, koji je sin intelektualca i aktiviste Ukshina Hotija, koji je među nestalima u ratu, istakao je potrebu za dokumentovanjem ratnih zločina na Kosovu.
"Mislim da je Kosovu uglavnom, ne samo sada, već i u prošlosti, bila potrebna dokumentacija, arhiviranje onoga što se desilo, a ne izum. Nema potrebe za bilo kakvom klasifikacijom ili izumom, već jednostavno dokumentovanje svih tih zločina, spajanje tih dokumenata u jednu instituciju. Znamo da su udruženja neumorno radila, ali država još uvijek nije imala jasnu instituciju gdje će i kako će sve dokumente uskladištiti”, rekao je on.
Bajram Qerkini iz Resursnog centra za nestala lica izrazio je zapažanje da ni 25 godina nakon rata nije bilo moguće ublažiti bol članova porodice.
"Dragi političari, vratite se sebi i narodu. Utešite ljude u ovom bolu sa kojim ne mogu da spavaju. Veoma retko spominjem djecu kada pomislim na one majke koje su imale svoju djecu u naručju. Imam praznu kolevku u kancelariji majke koja je živa“, rekao je Qerkini.
Narodni advokat izneo je statistiku o ubijenim, nestalim i zatvorenim licima tokom i nakon rata. Prema ovim podacima, poginulim ili nestalim se smatra preko 13.000 ljudi, od kojih su 10.000 civili i 1.133 dece.
