Izbjegavanje međunarodnog pritiska za usvajanje statuta Zajednice opština sa srpskom većinom, ali i strah pred rezultatima predsjedničkih izbora u SAD su razlozi zbog kojih Vlada Kosova podržava ideju o vanrednim parlamentarnim izborima, kaže Arton Demhasaj iz prištinske nevladine organizacije "Ustani".
"Ako vladajućoj stranci ne odgovara izaći na izbore, to bi spriječilo svaku moguću alternativu da se zemlja ide na izbore", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Premijer Kosova Albin Kurti rekao je u intervjuu za RSE 19. marta da je za njegovu stranku "svejedno".
"Nemam problem ni sa jednom ni sa drugom varijantom... Ako opozicija želi vanredne izbore, treba raspustiti Skupštinu", rekao je on, ali nije naveo razlog zašto bi prijevremeni izbori bili potrebni samo nekoliko mjeseci prije kraja mandata aktuelne vlasti.
Kurti je to ponovio u intervjuu za Radio-televiziju Kosova, gdje je rekao da za raspuštanje Skupštine, njegova stranka, Pokret Samoopredjeljenje, može pomoći opoziciji da obezbijedi potrebne glasove.
Opozicija, s druge strane, već duže vrijeme traži vanredne izbore, zbog, kako smatra, kontinuiranih propusta Vlade, bilo na unutrašnjem planu, bilo u vanjskoj politici. Međutim, ne postoji konsenzus o tome kako ići na prijevremene izbore.
Četvorogodišnji mandat aktuelne Vlade ističe sljedećeg marta.
"Još nismo precizirali, kao rukovodstvo DPK, da li će doći do raspuštanja Skupštine ili izglasavanja nepovjerenja [Vladi]. Ali ono što nas ujedinjuje je činjenica da zemlja mora izaći na izbore i da se mora tražiti novi građanski legitimitet", kaže Deliu-Kodra za RSE.
Predsjednik Demokratskog saveza Kosova Lutfi Haziri kaže da ova stranka nije promijenila stav - za izlazak na prijevremene izbore Vlada mora da podnese ostavku. Prema njegovim riječima, Kurtijeva izjava da će stranka na vlasti pomoći opoziciji da dostigne brojke za raspuštanje Skupštine je "politička zamka, za prikrivanje neuspjeha".
"Ako [Kurti] ispravno shvati svoje neuspjehe, neka podnese ostavku", kaže on.
Haziri priznaje da čak i između opozicionih stranaka postoji "veliki jaz" i kaže da ne može biti dogovora o tome kako izaći na izbore.
"Nema saradnje između opozicije. Daleko smo sa agendama, razlike su velike. Kao što postoje razlike sa većinskom strankom, tako postoje i suštinske razlike između opozicije", kaže Haziri.
Poslanik Alijanse za budućnost Kosova Time Kadrijaj kaže da ova stranka više neće insistirati na ideji o izglasavanju nepovjerenja Vladi.
"Zašto gospodin Kurti, kada smo tražili u podnesku, to nije ponudio u drugim periodima, a da nije nanio štetu državi? Zašto nije sarađivao sa opozicijom? Sada tražimo od gospodina Kurtija da podnese ostavku", kaže Kadrijaj za RSE.
Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj je još prošlog ljeta došao na ideju o izglasavanju nepovjerenja Vladi, ali do toga nije došlo.
Trenutno vladajući Pokret Samoopredjeljenje ima 56 poslanika u Skupštini od 120 poslanika, dok tri opozicione stranke imaju 42. Dva su nezavisna, dok ostali pripadaju manjim strankama ili manjinskim zajednicama.
Mimoza Kusari-Lila, šefica Parlamentarne grupe Pokreta Samoopredjeljenje, rekla je na konferenciji za medije da političke stranke moraju biti posvećene političkom dijalogu, kako bi na kraju odredili datum prijevremenih izbora i kako da se krene u tom procesu.
"Sve dok političke grupe opozicije nemaju ovo, čini se pomalo neozbiljnim tražiti glasove Vlade za raspuštanje Skupštine ili podržavanje glasanja o nepovjerenju", rekla je Kusari-Lila.
Prema njegovim riječima, Pokretu Samoopredjeljenje odgovara da na prijevremene izbore izađe kroz dogovor političkih partija za raspuštanje Skupštine.
U slučaju da Vlada podnese ostavku, kaže Demhasaj, veliki dio javnosti bi ovu akciju smatrao Kurtijevom predajom međunarodnom pritisku za implementaciju sporazuma za Zajednicu opština sa srpskom većinom.
Demhasaj smatra da će, uz jednu ili drugu opciju, zemlja izaći na izbore najkasnije do septembra ove godine.
"Činjenica da Samoopredjeljenje ima većinu u Skupštini i bez njegovih glasova nemoguće je raspustiti Skupštinu ili raspustiti Vladu. Onda najvjerovatnija je alternativa Pokreta Samoopredjeljenje [za raspuštanje Skupštine konsenzusom]", kaže Demhasaj.
Ali, prema njegovim riječima, ne može se isključiti mogućnost da se Pokret Samoopredjeljenje neće moći oduprijeti međunarodnom pritisku da pokrene procedure za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.
"...i Vlada može podnijeti ostavku i poslati državu na izbore na proljeće, jer je pritisak prevelik. Sve opcije su moguće", kaže on.
Pitanje formiranja Zajednice se razvlači godinama, iako o tome postoji sporazum Kosova i Srbije još 2013. godine. Krajem prošle godine međunarodna zajednica je strankama predstavila nacrt statuta koju bi ova zajednica imala.
Stranke su prvobitno rekle da to prihvataju u principu, ali nisu preduzele nikakve korake naprijed.
U intervjuu za RSE 19. marta, Kurti je rekao da ne prihvata ovaj nacrt statuta. Prema njegovim riječima, trebalo bi da ide uz Osnovni sporazum za normalizaciju odnosa sa Srbijom, koji je, kako je rekao, Srbija odbila da potpiše.
Demhasaj kaže da bi aktuelna vlada na Kosovu nastojala da obezbijedi novi mandat i prije predsedničkih izbora u SAD, koji će biti održani u novembru.
Očekuje se da će u ovoj utrci učestvovati sadašnji predsjednik Joe Biden i bivši predsjednik Donald Trump.
Kada su bili rivali 2020. godine, Kurti je pozvao Albance u SAD da glasaju za Bidena. Demhasaj takođe podseća na to.
"U slučaju poslednjih izbora, [predstavnici Pokreta Samoopredjeljenje] su javno izašli i podržali Demokratsku partiju [Bidena] i suprotstavili se Republikanskoj stranci [Trumpu]. Mislim da se plaše da bi za njih moglo doći do posljedica", kaže on.
U vrijeme dok je Trump bio predsjednik Kosovo i Srbija postigli su dogovor o normalizaciji ekonomskih odnosa 2020. godine, ali mnoge njegove tačke su ostale samo na papiru.
Srbija je u februaru prošle godine odlikovala bivšeg američkog izaslanika za dijalog između Kosova i Srbije Richarda Grenella, kojeg je imenovao Trump, za, kako je rekao, "izbalansiran pristup Srbiji".
Posljednjih sedmica neki zvaničnici Bidenove administracije izrazili su zabrinutost zbog slabljenja odnosa SAD i Kosova, zbog Kurtijevog odbijanja da suspenduje propis koji zabranjuje upotrebu srpskog dinara na Kosovu kao gotovinskog sredstava plaćanja.
Premijer Kosova Albin Kurti rekao je u intervjuu za RSE 19. marta da je za njegovu stranku "svejedno".
"Nemam problem ni sa jednom ni sa drugom varijantom... Ako opozicija želi vanredne izbore, treba raspustiti Skupštinu", rekao je on, ali nije naveo razlog zašto bi prijevremeni izbori bili potrebni samo nekoliko mjeseci prije kraja mandata aktuelne vlasti.
Kurti je to ponovio u intervjuu za Radio-televiziju Kosova, gdje je rekao da za raspuštanje Skupštine, njegova stranka, Pokret Samoopredjeljenje, može pomoći opoziciji da obezbijedi potrebne glasove.
Opozicija, s druge strane, već duže vrijeme traži vanredne izbore, zbog, kako smatra, kontinuiranih propusta Vlade, bilo na unutrašnjem planu, bilo u vanjskoj politici. Međutim, ne postoji konsenzus o tome kako ići na prijevremene izbore.
Četvorogodišnji mandat aktuelne Vlade ističe sljedećeg marta.
Šta kažu opozicione stranke?
Poslanica Demokratske partije Kosova Blerta Deliu-Kodra kaže za RSE da njena stranka podržava ideju o izlasku na vanredne izbore kroz raspuštanje Skupštine."Još nismo precizirali, kao rukovodstvo DPK, da li će doći do raspuštanja Skupštine ili izglasavanja nepovjerenja [Vladi]. Ali ono što nas ujedinjuje je činjenica da zemlja mora izaći na izbore i da se mora tražiti novi građanski legitimitet", kaže Deliu-Kodra za RSE.
Predsjednik Demokratskog saveza Kosova Lutfi Haziri kaže da ova stranka nije promijenila stav - za izlazak na prijevremene izbore Vlada mora da podnese ostavku. Prema njegovim riječima, Kurtijeva izjava da će stranka na vlasti pomoći opoziciji da dostigne brojke za raspuštanje Skupštine je "politička zamka, za prikrivanje neuspjeha".
"Ako [Kurti] ispravno shvati svoje neuspjehe, neka podnese ostavku", kaže on.
Haziri priznaje da čak i između opozicionih stranaka postoji "veliki jaz" i kaže da ne može biti dogovora o tome kako izaći na izbore.
"Nema saradnje između opozicije. Daleko smo sa agendama, razlike su velike. Kao što postoje razlike sa većinskom strankom, tako postoje i suštinske razlike između opozicije", kaže Haziri.
Poslanik Alijanse za budućnost Kosova Time Kadrijaj kaže da ova stranka više neće insistirati na ideji o izglasavanju nepovjerenja Vladi.
"Zašto gospodin Kurti, kada smo tražili u podnesku, to nije ponudio u drugim periodima, a da nije nanio štetu državi? Zašto nije sarađivao sa opozicijom? Sada tražimo od gospodina Kurtija da podnese ostavku", kaže Kadrijaj za RSE.
Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj je još prošlog ljeta došao na ideju o izglasavanju nepovjerenja Vladi, ali do toga nije došlo.
Trenutno vladajući Pokret Samoopredjeljenje ima 56 poslanika u Skupštini od 120 poslanika, dok tri opozicione stranke imaju 42. Dva su nezavisna, dok ostali pripadaju manjim strankama ili manjinskim zajednicama.
Mimoza Kusari-Lila, šefica Parlamentarne grupe Pokreta Samoopredjeljenje, rekla je na konferenciji za medije da političke stranke moraju biti posvećene političkom dijalogu, kako bi na kraju odredili datum prijevremenih izbora i kako da se krene u tom procesu.
"Sve dok političke grupe opozicije nemaju ovo, čini se pomalo neozbiljnim tražiti glasove Vlade za raspuštanje Skupštine ili podržavanje glasanja o nepovjerenju", rekla je Kusari-Lila.
'Politička igra' stranaka za izbore
Ekspert za politička dešavanja Demhasaj kaže da je "problematizacija" pitanja kako zemlja može da ide na vanredne izbore "politička igra" vladajuće stranke i opozicije.Prema njegovim riječima, Pokretu Samoopredjeljenje odgovara da na prijevremene izbore izađe kroz dogovor političkih partija za raspuštanje Skupštine.
U slučaju da Vlada podnese ostavku, kaže Demhasaj, veliki dio javnosti bi ovu akciju smatrao Kurtijevom predajom međunarodnom pritisku za implementaciju sporazuma za Zajednicu opština sa srpskom većinom.
Demhasaj smatra da će, uz jednu ili drugu opciju, zemlja izaći na izbore najkasnije do septembra ove godine.
"Činjenica da Samoopredjeljenje ima većinu u Skupštini i bez njegovih glasova nemoguće je raspustiti Skupštinu ili raspustiti Vladu. Onda najvjerovatnija je alternativa Pokreta Samoopredjeljenje [za raspuštanje Skupštine konsenzusom]", kaže Demhasaj.
Ali, prema njegovim riječima, ne može se isključiti mogućnost da se Pokret Samoopredjeljenje neće moći oduprijeti međunarodnom pritisku da pokrene procedure za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.
"...i Vlada može podnijeti ostavku i poslati državu na izbore na proljeće, jer je pritisak prevelik. Sve opcije su moguće", kaže on.
Pitanje formiranja Zajednice se razvlači godinama, iako o tome postoji sporazum Kosova i Srbije još 2013. godine. Krajem prošle godine međunarodna zajednica je strankama predstavila nacrt statuta koju bi ova zajednica imala.
Stranke su prvobitno rekle da to prihvataju u principu, ali nisu preduzele nikakve korake naprijed.
U intervjuu za RSE 19. marta, Kurti je rekao da ne prihvata ovaj nacrt statuta. Prema njegovim riječima, trebalo bi da ide uz Osnovni sporazum za normalizaciju odnosa sa Srbijom, koji je, kako je rekao, Srbija odbila da potpiše.
Demhasaj kaže da bi aktuelna vlada na Kosovu nastojala da obezbijedi novi mandat i prije predsedničkih izbora u SAD, koji će biti održani u novembru.
Očekuje se da će u ovoj utrci učestvovati sadašnji predsjednik Joe Biden i bivši predsjednik Donald Trump.
Kada su bili rivali 2020. godine, Kurti je pozvao Albance u SAD da glasaju za Bidena. Demhasaj takođe podseća na to.
"U slučaju poslednjih izbora, [predstavnici Pokreta Samoopredjeljenje] su javno izašli i podržali Demokratsku partiju [Bidena] i suprotstavili se Republikanskoj stranci [Trumpu]. Mislim da se plaše da bi za njih moglo doći do posljedica", kaže on.
U vrijeme dok je Trump bio predsjednik Kosovo i Srbija postigli su dogovor o normalizaciji ekonomskih odnosa 2020. godine, ali mnoge njegove tačke su ostale samo na papiru.
Srbija je u februaru prošle godine odlikovala bivšeg američkog izaslanika za dijalog između Kosova i Srbije Richarda Grenella, kojeg je imenovao Trump, za, kako je rekao, "izbalansiran pristup Srbiji".
Posljednjih sedmica neki zvaničnici Bidenove administracije izrazili su zabrinutost zbog slabljenja odnosa SAD i Kosova, zbog Kurtijevog odbijanja da suspenduje propis koji zabranjuje upotrebu srpskog dinara na Kosovu kao gotovinskog sredstava plaćanja.
