Politički analitičar Leart Hoxha kaže za Kosovo Online da predsjednica Kosova Vjosa Osmani ne bi imala političku korist od toga kada bi preko poslanika Guxho liste srušila vladu Albina Kurtija. Spekulacije po kojima ovakav scenario nije isključen, Hoxha smatra vidom pritiska na Osmani.
"Brojke to daju kao mogućnost, ali to je samo matematička šansa. Sumnjam da bi se ona upuštala u ovakve kalkulacije. Takođe, ovo ne zavsi samo od poslanika Guxho liste, tu su i poslanici Srpske liste i drugih manjina, najzad i cijele opozicije, pa ako se svi oni dogovore to bi bilo moguće. Ne vjerujem da će do tog dogovora doći, pošto su svi izričito rekli da neće da sruše Kurtija glasovima Srpske liste. Sumnjam da neka partija sebi može da priušti da promjeni taj stav, a ako SL ispadne iz te računice onda je još teže da se glasovi nađu negdje drugde“, navodi Hoxha.
Kako dodaje, Osmani je pokušavala da ulogu predsjednice obavlja kako treba i da se što je više moguće distancira od bavljenja partijskom politikom.
"Mislim da je ona dovoljno pametna i dovoljno iskusna politička figura koja zna da to ne može sebi da priušti. Čak i usred ovog pritiska međunarodne zajednice na premijera, Osmani kao predsjednik države igra solidnu ulogu i pokušava da sve ovo drži pod kontrolm i da imidž Kosova i očima međunarodnih partnera ne bude još gori“, kaže Hoxha.
Na pitanje da li bi u dijalogu sa Beogradom Osmani bila drugačiji pregovarač Kosova od Kurtija, naš sagovornik kaže da u dijalogu mnogo toga ne zavisi od toga ko je pregovarač nego od političke situacije koja je nešto šira od volje jednog političara.
"Na Kosovu smo imali četiri, pet pregovarača od Edite Tahiri pa nadalje, a istovremeno sa srpske strane iako je Vučić bio na vlasti on nije sve vrijeme vodio dijalog. Ono što vidimo je manjak političke volje da se sprovede potpisano 2013. i 2015. godine i što je usaglašeno 2023. Bez političke volje sumnjam da može nešto više da se uradi jer to ne zavisi od jednog čovjeka, ipak su tu pregovarački timovi. Takođe, mnogo je toga na Zapadnom Balkanu uslovljeno situacijom u Ukrajini, od različitih dešavanja u Evropi, od toga kako se ove zemlje postavljaju prema Rusiji i Natou, tako da ne zavisi mnogo toga od glavnog pregovarača“, smatra Hoxha.
Kako dodaje, Osmani je pokušavala da ulogu predsjednice obavlja kako treba i da se što je više moguće distancira od bavljenja partijskom politikom.
"Mislim da je ona dovoljno pametna i dovoljno iskusna politička figura koja zna da to ne može sebi da priušti. Čak i usred ovog pritiska međunarodne zajednice na premijera, Osmani kao predsjednik države igra solidnu ulogu i pokušava da sve ovo drži pod kontrolm i da imidž Kosova i očima međunarodnih partnera ne bude još gori“, kaže Hoxha.
Na pitanje da li bi u dijalogu sa Beogradom Osmani bila drugačiji pregovarač Kosova od Kurtija, naš sagovornik kaže da u dijalogu mnogo toga ne zavisi od toga ko je pregovarač nego od političke situacije koja je nešto šira od volje jednog političara.
"Na Kosovu smo imali četiri, pet pregovarača od Edite Tahiri pa nadalje, a istovremeno sa srpske strane iako je Vučić bio na vlasti on nije sve vrijeme vodio dijalog. Ono što vidimo je manjak političke volje da se sprovede potpisano 2013. i 2015. godine i što je usaglašeno 2023. Bez političke volje sumnjam da može nešto više da se uradi jer to ne zavisi od jednog čovjeka, ipak su tu pregovarački timovi. Takođe, mnogo je toga na Zapadnom Balkanu uslovljeno situacijom u Ukrajini, od različitih dešavanja u Evropi, od toga kako se ove zemlje postavljaju prema Rusiji i Natou, tako da ne zavisi mnogo toga od glavnog pregovarača“, smatra Hoxha.
