Politički analitičar Afrim Hoti ocjenjuje da je sa ratom u Ukrajini pitanje Kosova i Balkana palo na listi prioriteta EU, a da i Kosovo i Srbija faktički čekaju kraj rata i ko će pobjediti tražeći u tome šansu za ostvarenje ciljeva.
„Čini se da politički lideri obe zemlje čekaju ’konačno rješenje’ odnosno kraj rata u Ukrajini očekujući da će tada moći da za sebe obezbjede novu poziciju. Ukoliko Rusija pobjedi u ovom ratu tada, nema sumnje da će politički lideri u Srbiji to iskoristiti kako se ne bi povinovali međunarodnim pravilima, a posebno kada je riječ o priznanju Kosova. S druge strane, ukoliko pobjednik ovog rata bude Ukrajina, a to će značiti i pobjedu zapadnih zemlaja, tada će Srbija definitivno biti ostavljena bez ikakve mogućnosti da ne prizna i ne normalizuje odnose sa Kosovom“, smatra Hoti.
Ovaj analitičar ističe da je sa početkom sukoba na istoku Evrope 2022., a zatim i rata Izreala i Hamasa 2023. godine bilo očekivano da pitanje Kosova padne na listi prioriteta EU, odnosno da sukob u Ukrajini i na Bliskom istoku "sakriju" proces pregovora između Srbije i Kosova.
„Pitanje Balkana je bez sumnje za EU jedno od najkomplesnijih pitanja, ali ono nije moglo da bude zauvijek na vrhu njihove političke agende. Vidjeli smo mnoge druge događaje koji su preuzeli primat kao što je rat u Ukrajini ili rat Hamasa i Izraela, a možda će u budućnosti biti i nekih drugih konfikta“, ocjenjuje Hoti.
On kaže da je rat u Ukrajini definitivno proizveo posljedice po Evropsku uniju, a ukoliko se to pitanje posmatra u svijetlu pitanja Kosova, političko rukovodstvo Srbije od 2022. godine ne pokazuje iskrenu želju za ozbiljnim pristupom i konkretnijim pomacima u pronalaženju konačnog rješenja za normalizaciju odnosa.
„Činjenica da je Srbija odlučila da ostane u bliskim i dobrim odnosima sa Ruskom Federacijom govori da i dalje gaji nadu, po meni beznadežnu, da će nekako ipak zadržati Kosovo kao suvereni i teritorijalno integrisani dio Srbije. To se čini potpuno nemogućim. Stvaranje država je kao rađanje djece. Kada se to dogodi ne možemo dijete vratiti majci u stomak. Nemoguće je da međunarodna zajednica promjeni svoj stav po pitanju priznavanja Kosova. Neće doći do promjene te odluke“, ističe Hoti.
Komentarišući dvije godine od početka rata između Rusije i Ukrajine, Hoti ocjenjuje da je taj sukob proizveo geopolitičke posljedice i doveo do novog pozicioniranja velikih igrača.
„Svjedoci smo velikih promena posebno u oblasti bezbjednosti. S jedne strane je došlo do homogenizacije zapadnih sila, „zapadizaciju svijeta“, a s druge strane vidljivo je okretanje Rusije drugim velikim silama poput Kine“, kaže Hoti.
U takvim geopolitičkim okolnostima, smatra Hoti, i Kosovo i Srbija su srećni zbog svog geografskoj položaja jer pripadaju Evropi.
„Istovremeno su u mogućnosti da čekaju da Evropa riješi problem na istočnim granicama“, zaključuje Hoti.
Izvor: Kosovo Online
Ovaj analitičar ističe da je sa početkom sukoba na istoku Evrope 2022., a zatim i rata Izreala i Hamasa 2023. godine bilo očekivano da pitanje Kosova padne na listi prioriteta EU, odnosno da sukob u Ukrajini i na Bliskom istoku "sakriju" proces pregovora između Srbije i Kosova.
„Pitanje Balkana je bez sumnje za EU jedno od najkomplesnijih pitanja, ali ono nije moglo da bude zauvijek na vrhu njihove političke agende. Vidjeli smo mnoge druge događaje koji su preuzeli primat kao što je rat u Ukrajini ili rat Hamasa i Izraela, a možda će u budućnosti biti i nekih drugih konfikta“, ocjenjuje Hoti.
On kaže da je rat u Ukrajini definitivno proizveo posljedice po Evropsku uniju, a ukoliko se to pitanje posmatra u svijetlu pitanja Kosova, političko rukovodstvo Srbije od 2022. godine ne pokazuje iskrenu želju za ozbiljnim pristupom i konkretnijim pomacima u pronalaženju konačnog rješenja za normalizaciju odnosa.
„Činjenica da je Srbija odlučila da ostane u bliskim i dobrim odnosima sa Ruskom Federacijom govori da i dalje gaji nadu, po meni beznadežnu, da će nekako ipak zadržati Kosovo kao suvereni i teritorijalno integrisani dio Srbije. To se čini potpuno nemogućim. Stvaranje država je kao rađanje djece. Kada se to dogodi ne možemo dijete vratiti majci u stomak. Nemoguće je da međunarodna zajednica promjeni svoj stav po pitanju priznavanja Kosova. Neće doći do promjene te odluke“, ističe Hoti.
Komentarišući dvije godine od početka rata između Rusije i Ukrajine, Hoti ocjenjuje da je taj sukob proizveo geopolitičke posljedice i doveo do novog pozicioniranja velikih igrača.
„Svjedoci smo velikih promena posebno u oblasti bezbjednosti. S jedne strane je došlo do homogenizacije zapadnih sila, „zapadizaciju svijeta“, a s druge strane vidljivo je okretanje Rusije drugim velikim silama poput Kine“, kaže Hoti.
U takvim geopolitičkim okolnostima, smatra Hoti, i Kosovo i Srbija su srećni zbog svog geografskoj položaja jer pripadaju Evropi.
„Istovremeno su u mogućnosti da čekaju da Evropa riješi problem na istočnim granicama“, zaključuje Hoti.
Izvor: Kosovo Online
