Kako sada stvari stoje ili nećemo uopšte imati Zajednicu srpskih opština, ili će ona biti "prazna", koju će Vlada Kosova stvarati jednostrano, a o odluci zabrane upotrebe dinara na Kosovu treba pregovarati u razgovorima Kosova i Srbije, u kojima posreduje Evropska unija, jer dinar "nije samo valuta, pošto u dobru i u zlu od njega zavisi srpska zajednica, ističe Marko Prelec iz Međunarodne krizne grupe.
Prelec, u intervjuu za RSE, ističe da će zatvaranje nekoliko paralelnih srpskih opština na Kosovu, uticati na Zajednicu srpskih opština, čije se formiranje očekuje.
"Kako sada stoje stvari – ili nećemo imati Udruženje, ili ćemo ga imati kao praznu instituciju, koju će Vlada jednostrano stvarati, bez ikakvog stvarnog napora da izađe u susret potrebama zajednice kakva jeste. I ovo je za žaljenje“, kaže Prelec.
On navodi da je vladavina prava na Kosovu već ugradila nekoliko obaveza prema srpskoj zajednici, uključujući i osnivanje ZSO.
"Ustavni sud Kosova je 2015. godine utvrdio da neki od njegovih principa nisu u skladu sa duhom Ustava. Međutim, stvaranje Udruženja je bila obaveza. Vlada je jednostavno odlučila da pogrešno protumači tu odluku. Uzastopne vlade su to učinile. Dakle, ovo je takođe dio napora za vladavinu prava na Kosovu", smatra on.
Marko Prelec
Kako kaže, u tekstu koji je nedavno objavila Međunarodna krizna grupa, pomenuli su neke praktične stvari koje se mogu uraditi i koje nikako ne utiču na suverenitet i integritet Kosova.
"Stvari poput legalizacije srpskih zdravstvenih i obrazovnih institucija bile bi od velike pomoći zajednici kosovskih Srba. Takođe, dati glas zajednici o načinu na koji se njome upravlja, kroz različite instrumente učešća. EU je to tražila, ali je nedavno izgleda zaboravila, jer se ta zajednica zaista osjeća napuštenom i od Prištine i od Beograda. Mislim da imaju pravo da se tako osjećaju jer ih niko ne sluša", naveo je Prelec.
Dodaje da se Vlada Kosova kreće brže nego je očekivao od nje, ide u pravcu u kom je već neko vrijeme ciljala, a to je uspostavljanje pravnog poretka Kosova na cijeloj njenoj teritoriji i uklanjanje svih mogućih ostataka Srbije, koji su u znatnoj mjeri prisutni u opštinama na sjeveru, ali na neki način i u nekim drugim područjima sa srpskom većinom.
U vezi sa tim je i Uredba CBK o dinaru, a Kosovo je napravilo jednostrano rješenje, koje će onemogućiti korišćenje dinara zbog čega je bilo oštrih reakcija međunarodne zajednice.
"Mislim da je pozadina tih oštrih reakcija, koje su potpuno razumljive, da su te stvari izuzetno važne za srpsku zajednicu na Kosovu, kako na sjeveru tako i na jugu. Oni su egzistencijalno zavisni od srpskih institucija. Ako ih sklonite preko noći, ti ljudi, velika većina, mislim da bi imali malo izbora osim da pokušaju da odu", naglasio je Prelec.
Dodaje da u vezi sa ovim želi da bude oprezan jer Vlada Kosova radeći to što radi, ne pokušava da protjera Srbe.
"Mislim da od toga nema ni traga. Ali efekat onoga što radi je smanjenje zajednice. To bi moglo da ima veoma fatalne posljedice po multietnički karakter Kosova i njegove nade u poboljšanje odnosa sa Srbijom, kao i za punu integraciju u međunarodnu zajednicu. Mislim da su ove zabrinutosti u srži reakcija zapadnih prijatelja Kosova", smatra on.
Po njegovom mišljenju, ovo nije prvi put da Kosovo izaziva zabrinutost SAD i drugih međunarodnih faktora.
"Mislim da razumijem računicu koja je napravljena i na Kosovu. Oni jednostavno ne vjeruju da će zauzvrat dobiti normalizaciju odnosa sa Srbijom, ako se prema srpskoj zajednici ophode sa izvesnim stepenom fleksibilnosti i velikodušnosti i ponude joj stepen samouprave. Oni ne vjeruju u pristup "daj i uzmi“. Ne vjeruju da se Srbija prema njima ponaša dobronamjerno. Strahuju da će, ako naprave autonomnu zajednicu ili asocijaciju pojedinih opština, Srbija to uzeti i ništa. Ovo nije nerazuman strah. Razumijem, ali, ipak, mislim da je to pogrešno", rekao je Prelec.
On smatra da Kosovo treba da odloži primjenu odluke o zabrani dinara.
"Mislim da je Uredba nešto što treba da se desi. Ali mislim da je mnogo bolje ako se to uradi na pregovarački način kroz dijalog u Briselu. Potreban nam je sistem koji zamjenjuje ono što radi dinar. Dinar nije samo valuta, on je i glavni srpski platni sistem. U dobru i u zlu, srpska zajednica zavisi od njega. Tako da je mnogo bolje ako se to uradi planski i dogovoreno", poručio je Prelec.
Na pitanje da li očekuje neke nove sankcije prema Kosovu budući da Kosovo ne želi da odloži primjenu Uredbe CBK, Prelec kaže da Zapad malo toga dobija od uvođenja mjera ili sankcija protiv Kosova.
"Mislim da je jedna od stvari sa kojima se suočavaju SAD i Evropska unija njihov ograničen uticaj na Kosovu. Odavno postoji percepcija da su zapadne diplomate, a posebno američki ambasador, neka vrsta vladara na Kosovu. Odavno se niko nije potrudio da ovo promjeni. Kurti je to uradio. Činjenica je da je on premijer Vlade Kosova, ima moć i može da radi šta hoće. Ne očekujem više od retoričkih odgovora. Međutim, Kosovo će vjerovatno platiti cijenu ostajući u svom trenutnom međunarodnom statusu u doglednoj budućnosti", smatra stručnjak za međunarodne odnose.
Iako lideri Kosova kažu da se ponašaju u skladu sa Ustavom i zakonom, Prelec kaže da zakonitost nije jedina ni najbolja mjera u politici.
"Morate odlučiti koja će vas politika najvjerovatnije dovesti do vaših ciljeva i kako da se ponašate dobro za ljude koje predstavljate. Dakle, Vlada Kosova treba da misli i na albansku većinu kao i na srpsku manjinu. Oni su i građani Kosova, čiji interesi mislim da bi trebalo da budu na prvom mjestu na premijerskom dnevnom redu", smatra on.
Dodaje da Kurti ne vjeruje u pristup „daj i uzmi“ zbog čega nije naročito spreman na alternativna rješenja ili kompromise.
"Ne vjeruje da će od Srbije dobiti ono što mu je obećano. Mislim da još uvijek ima razloga da se krene naprijed i da se prema zajednici kosovskih Srba odnosimo blaže i da im se da veći stepen samouprave. Mislim da bi to bilo dobro za Kosovo, iz raznih razloga. Godinama sam govorio, a mnogi ljudi su govorili, da ima mnogo primjera teritorijalnih autonomija u Evropskoj uniji i da države koje ih imaju izgleda ne pate od njih. U stvari, države koje imaju teritorijalnu autonomiju su neke od najbogatijih, najmoćnijih i najstabilnijih unutar Evropske unije. Dakle, ovo bi moglo biti dobro", kaže Prelec.
Izvor: Kosovo Online/RSE
"Kako sada stoje stvari – ili nećemo imati Udruženje, ili ćemo ga imati kao praznu instituciju, koju će Vlada jednostrano stvarati, bez ikakvog stvarnog napora da izađe u susret potrebama zajednice kakva jeste. I ovo je za žaljenje“, kaže Prelec.
On navodi da je vladavina prava na Kosovu već ugradila nekoliko obaveza prema srpskoj zajednici, uključujući i osnivanje ZSO.
"Ustavni sud Kosova je 2015. godine utvrdio da neki od njegovih principa nisu u skladu sa duhom Ustava. Međutim, stvaranje Udruženja je bila obaveza. Vlada je jednostavno odlučila da pogrešno protumači tu odluku. Uzastopne vlade su to učinile. Dakle, ovo je takođe dio napora za vladavinu prava na Kosovu", smatra on.
Marko Prelec
Kako kaže, u tekstu koji je nedavno objavila Međunarodna krizna grupa, pomenuli su neke praktične stvari koje se mogu uraditi i koje nikako ne utiču na suverenitet i integritet Kosova.
"Stvari poput legalizacije srpskih zdravstvenih i obrazovnih institucija bile bi od velike pomoći zajednici kosovskih Srba. Takođe, dati glas zajednici o načinu na koji se njome upravlja, kroz različite instrumente učešća. EU je to tražila, ali je nedavno izgleda zaboravila, jer se ta zajednica zaista osjeća napuštenom i od Prištine i od Beograda. Mislim da imaju pravo da se tako osjećaju jer ih niko ne sluša", naveo je Prelec.
Dodaje da se Vlada Kosova kreće brže nego je očekivao od nje, ide u pravcu u kom je već neko vrijeme ciljala, a to je uspostavljanje pravnog poretka Kosova na cijeloj njenoj teritoriji i uklanjanje svih mogućih ostataka Srbije, koji su u znatnoj mjeri prisutni u opštinama na sjeveru, ali na neki način i u nekim drugim područjima sa srpskom većinom.
U vezi sa tim je i Uredba CBK o dinaru, a Kosovo je napravilo jednostrano rješenje, koje će onemogućiti korišćenje dinara zbog čega je bilo oštrih reakcija međunarodne zajednice.
"Mislim da je pozadina tih oštrih reakcija, koje su potpuno razumljive, da su te stvari izuzetno važne za srpsku zajednicu na Kosovu, kako na sjeveru tako i na jugu. Oni su egzistencijalno zavisni od srpskih institucija. Ako ih sklonite preko noći, ti ljudi, velika većina, mislim da bi imali malo izbora osim da pokušaju da odu", naglasio je Prelec.
Dodaje da u vezi sa ovim želi da bude oprezan jer Vlada Kosova radeći to što radi, ne pokušava da protjera Srbe.
"Mislim da od toga nema ni traga. Ali efekat onoga što radi je smanjenje zajednice. To bi moglo da ima veoma fatalne posljedice po multietnički karakter Kosova i njegove nade u poboljšanje odnosa sa Srbijom, kao i za punu integraciju u međunarodnu zajednicu. Mislim da su ove zabrinutosti u srži reakcija zapadnih prijatelja Kosova", smatra on.
Po njegovom mišljenju, ovo nije prvi put da Kosovo izaziva zabrinutost SAD i drugih međunarodnih faktora.
"Mislim da razumijem računicu koja je napravljena i na Kosovu. Oni jednostavno ne vjeruju da će zauzvrat dobiti normalizaciju odnosa sa Srbijom, ako se prema srpskoj zajednici ophode sa izvesnim stepenom fleksibilnosti i velikodušnosti i ponude joj stepen samouprave. Oni ne vjeruju u pristup "daj i uzmi“. Ne vjeruju da se Srbija prema njima ponaša dobronamjerno. Strahuju da će, ako naprave autonomnu zajednicu ili asocijaciju pojedinih opština, Srbija to uzeti i ništa. Ovo nije nerazuman strah. Razumijem, ali, ipak, mislim da je to pogrešno", rekao je Prelec.
On smatra da Kosovo treba da odloži primjenu odluke o zabrani dinara.
"Mislim da je Uredba nešto što treba da se desi. Ali mislim da je mnogo bolje ako se to uradi na pregovarački način kroz dijalog u Briselu. Potreban nam je sistem koji zamjenjuje ono što radi dinar. Dinar nije samo valuta, on je i glavni srpski platni sistem. U dobru i u zlu, srpska zajednica zavisi od njega. Tako da je mnogo bolje ako se to uradi planski i dogovoreno", poručio je Prelec.
Na pitanje da li očekuje neke nove sankcije prema Kosovu budući da Kosovo ne želi da odloži primjenu Uredbe CBK, Prelec kaže da Zapad malo toga dobija od uvođenja mjera ili sankcija protiv Kosova.
"Mislim da je jedna od stvari sa kojima se suočavaju SAD i Evropska unija njihov ograničen uticaj na Kosovu. Odavno postoji percepcija da su zapadne diplomate, a posebno američki ambasador, neka vrsta vladara na Kosovu. Odavno se niko nije potrudio da ovo promjeni. Kurti je to uradio. Činjenica je da je on premijer Vlade Kosova, ima moć i može da radi šta hoće. Ne očekujem više od retoričkih odgovora. Međutim, Kosovo će vjerovatno platiti cijenu ostajući u svom trenutnom međunarodnom statusu u doglednoj budućnosti", smatra stručnjak za međunarodne odnose.
Iako lideri Kosova kažu da se ponašaju u skladu sa Ustavom i zakonom, Prelec kaže da zakonitost nije jedina ni najbolja mjera u politici.
"Morate odlučiti koja će vas politika najvjerovatnije dovesti do vaših ciljeva i kako da se ponašate dobro za ljude koje predstavljate. Dakle, Vlada Kosova treba da misli i na albansku većinu kao i na srpsku manjinu. Oni su i građani Kosova, čiji interesi mislim da bi trebalo da budu na prvom mjestu na premijerskom dnevnom redu", smatra on.
Dodaje da Kurti ne vjeruje u pristup „daj i uzmi“ zbog čega nije naročito spreman na alternativna rješenja ili kompromise.
"Ne vjeruje da će od Srbije dobiti ono što mu je obećano. Mislim da još uvijek ima razloga da se krene naprijed i da se prema zajednici kosovskih Srba odnosimo blaže i da im se da veći stepen samouprave. Mislim da bi to bilo dobro za Kosovo, iz raznih razloga. Godinama sam govorio, a mnogi ljudi su govorili, da ima mnogo primjera teritorijalnih autonomija u Evropskoj uniji i da države koje ih imaju izgleda ne pate od njih. U stvari, države koje imaju teritorijalnu autonomiju su neke od najbogatijih, najmoćnijih i najstabilnijih unutar Evropske unije. Dakle, ovo bi moglo biti dobro", kaže Prelec.
Izvor: Kosovo Online/RSE
