Američki ambasador na Kosovu Jeff Hovenier istakao je da se razlike između Kosova i Srbije smanjuju, i da je hitno potrebno da Vlada Kosova što prije usvoji nacrt o ZSO i pošalje ga Ustavnom sudu, prenosi Gazeta express.
Hovenier je naveo da "mirno spava, jer su na sjeveru Kosova raspoređene dodatne trupe Kfora".
Poslije odvojenih sastanaka Kurtija i Vučića sa evropskim liderima krajem oktobra, Scholz, Macron i Meloni su izjavili da komentari dvojice lidera ukazuju na njihovu spremnost za sprovođenje evropskog nacrta za Asocijaciju. Lideri su u istom saopštenju pozvali Kosovo da započne proces osnivanja ZSO, dok Srbija mora da pristane na defakto priznanje. Da li se ovi zahtjevi sprovode i gdje smo sada?
Mislim da je ovo veoma važno pitanje, i mislim da ste u pravu kada kažete da je bilo niza izjava međunarodne zajednice, uključujući, kako ste rekli, kancelara Njemačke, predsjednika Francuske i premijerke Italije, da dvije zemlje u potpunosti i brzo sprovedu sve obaveze preuzete prema Osnovnom sporazumu i aneksu implementacije. Sjedinjene Države se u potpunosti slažu sa ovim. Takođe, smatramo da je ovo važno i prilično hitno pitanje. Što se tiče vašeg pitanja da li je to u potpunosti sprovedeno, mislim da je odgovor ne, ne još, ali znam i da se radi sa predstavnikom EU Miroslavom Lajčakom i njegovim timom da pokušamo da dođemo do dogovora o tome kako najbolje sprovesti sporazume. Ali, da ne budite zabune, ono što se Sjedinjene Države nadaju da će videti, jeste puna i potpuna primjena obe strane svih obaveza prema osnovnom sporazumu i aneksu implementacije.
Kao što ste pomenuli, Lajčak je pozvao glavne pregovarače na sastanak u Brisel da rade na planu redosljeda. Da li smo blizu dogovora o ovom planu koji ukazuje na dogovor o koracima implementacije?
Teško mi je tačno da kažem gdje su pregovori sada, jer je to stvar Miroslava Lajčaka i njegovog tima. Ali znam da se razlike smanjuju. Nedavno je održan sastanak glavnih pregovarača, i koliko sam razumeo oni su bliži dogovoru kako da se taj sporazum najbolje sprovede. Dozvolite mi da kažem i ovo jer je ovo zaista važan cilj za obe zemlje: obe zemlje će imati ogromne koristi od potpunog sprovođenja svojih obaveza prema sporazumu i aneksu implementacije. U pismu lidera koje ste spomenuli govori se o važnosti da se to radi paralelno. Kosovo čini korak, a istovremeno i Srbija. Trebalo bi da postoji neka vrsta pariteta i obe zemlje treba da preduzmu ujedinjene akcije.
Od vaše konferencije za štampu 9. novembra, na kojoj ste izjavili da je nacrt statuta ustavan, bilo je raznih izjava lidera na Kosovu. Na primjer, predsjednica je izrazila sumnju tako što je navela 2-3 pitanja koja bi mogla da izazovu probleme. Da li dijelite ovu zabrinutost?
Imao sam priliku nekoliko puta da razgovaram sa predsjednicom Osmani i ne znam... Mislim, ona može da govori u svoje ime, ali ne znam da li je u redu da njeni stavovi budu opisani kao sumnje. Razumijem njenu zabrinutost da postoje dijelovi koji se potencijalno mogu protumačiti kao da nisu u skladu sa Ustavom Kosova. Kao predsjednica, ona naravno ima pravo da izrazi svoju zabrinutost, i nakon što nacrt bude odobren i poslata na razmatranje Ustavnom sudu – što mora da se desi, jer je to dio procesa – koliko ja razumijem, ona kao predsednica Republike, ima priliku da iznese svoje stavove Ustavnom sudu. Mogu samo da izrazim stav vlade Sjedinjenih Američkih Država: vjerujemo da Zajednica opština sa srpskom većinom mora da ispunjava niz različitih kriterijuma. Prvo: mora biti u skladu sa sadašnjim Ustavom Kosova, tako da nema ustavnih promjena. Drugo: mora biti u skladu sa prethodnom odlukom Ustavnog suda u vezi sa Zajednicom opština sa srpskom većinom. Ne bi trebalo da postoji izvršna vlast. To ne bi trebalo da bude drugi nivo vlasti. Stoga, mi – i naši evropski partneri – cijenimo da ovaj nacrt statuta, koji je podnet Vladi Kosova, ispunjava ove kriterijume. Na pitanje da li je ovaj nacrt statuta ustavan ili ne, može da odgovori samo organ. Ambasador Sjedinjenih Američkih Država ili bilo ko drugi, sigurno ne. Ovo je odgovornost Ustavnog suda Kosova. Iz tog razloga, po mom mišljenju, veoma je važno i hitno da Vlada završi svoj proces, da ga odobri i da ga uputi dalje kako bi Sud odlučio.
Vjerujemo da ste vidjeli da opozicioni političari i ustavni stručnjaci komentarišu nezvanični dokument koji bi trebalo da bude nacrt statuta koji sugeriše autonomiju za Srbe na Kosovu. Pitanje je: kada će građani Kosova videti statut koji je podnet Vladi 21. oktobra?
Kao što sam ranije rekao, svijestan sam brojnih zabrinutosti koje su pokrenute. Znate, imamo velike simpatije za sve one koji žele da osiguraju da dobro funkcioniše Kosovo. Nismo zainteresovani da budemo dio procesa koji bi stavio u funkciju stvari koje remete funkcionisanje kosovskog državnog poretka. Ne vjerujemo da bi ovaj nacrt statuta to uradio i to smo više puta isticali. Želim da istaknem da sam prije nekoliko mjeseci bio veoma zadovoljan kada su neki od opozicionih lidera i partija vrlo javno izrazili zabrinutost da vlada premijera Kurtija možda nije u potpunosti usklađena sa vladom Sjedinjenih Država ili našim zapadnim saveznicima, i vrlo otvoreno su pozvali vladu Kosova da blisko sarađuje sa nama i da bude u skladu sa nama, kao i da obezbjedi da stvari koje smo tražili postanu dio stavova vlade. Samo želim da kažem da se nadam da će tako i ostati. Ovaj nacrt statuta podneli su specijalni predstavnik EU i lideri Njemačke, Francuske, Italije i Sjedinjenih Država. Nadam se da će oni koji su fokusirani na to da treba da postoji dobra koordinacija i usaglašenost sa Sjedinjenim Državama, između ostalih, držati isti princip i za ovaj nacrt statuta, i da ga podrže, pozdrave i pomognu u njegovom napredovanju. U vezi s tim kada će nacrt biti objavljen – teško je reći. Ja nisam pregovarač. To bi trebalo da odredi Miroslav Lajčak, ali ću istaći da nije neobično da se tokom osjetljivih pregovora ne objave svi detalji dokumenta koji se ispituje u pregovorima, jer se tim stvarima mora baviti diskreciono. I dok je javno mnjenje veoma zainteresovano za ovo pitanje i ima pravo da razumije šta se dešava, ponekad je potrebno malo strpljenja da se pregovori nastave, jer su plodonosnije kada pregovarači mogu da rade bez potrebe da svaki dan odgovaraju medijima ili opoziciji o tome.
Vidjeli smo da Vlada Kosova stalno izjavljuje da se Ohridski sporazum i nacrt statuta ne mogu primjeniti bez potpisa lidera. Može li biti izvršenja bez potpisa?
Naravno da može biti implementacije bez potpisa. Opet, mogu samo da istaknem stav Sjedinjenih Država – i koliko ja razumijem stav Evropske unije, iako nisam ovlašćen da govorim u ime EU, smatramo da su ove obaveze pravno obavezujuće i smatramo da su lideri pristali na obaveze kada su pristali na Osnovni sporazum i implementacioni aneks. Čuo sam Josepa Borrella da to isto govori poslije Ohridskih pregovora. Dakle, za SAD, za EU, oni su pravno obavezujući i očekujemo da budu u potpunosti sprovedeni. Još jednom ću pomenuti pismo koje takođe kaže da je hitno krenuti dalje sa punom implementacijom bez preduslova, bez odlaganja i da pitanja koja se tiču formalnosti ne bi trebalo da nas odvrate od važnog posla napredovanja uz punu i potpunu implementaciju.
Bivši evropski emisar u pregovorima Kosova i Srbije, Wolfgang Ischinger, sugerisao je da ne može biti napretka prije 2024-2025. godine. Šta mislite o tome?
Želeo bih da budem mnogo optimističniji i mislim da je primereno da budem optimističniji. Ako vidite, tokom prošle godine bilo je niza izazova, uključujući bezbjednosnu situaciju na Kosovu, ali ono što smo postigli ili ono što je postignuto u dijalogu je prilično neobično. Tokom prošle godine dogovorili ste se o Osnovnom sporazumu, koji čini niz pozitivnih stvari za Kosovo. Postoje odredbe o poštovanju granica, o suverenoj ravnopravnosti zemalja, o priznavanju kosovskih dokumenata... u tome ima nekih vrlo, vrlo pozitivnih stvari. U aneksu implementacije nalaze se odredbe koji je najbolji način da se to sprovede. Ostaje još dosta posla na zajedničkom razumevanju i dogovoru o tome kako da se uradi ova teška paralelna implementacija, tako da obe strane preduzimaju manje-više jednake i manje-više istovremene korake. Ali bilo je velikih dostignuća, tako da se nadam da se može postići još više. To je pitanje volje i ne bih želeo da čekam vremenski okvir koji ste naveli.
Prošlo je dva mjeseca od napada u Banjskoj. Uprkos izjavama Vlade Kosova, Srbija negira odgovornost. Postoje li međunarodne istrage o ovome?
Ne znam da li bih rekao istraga, ali naravno, SAD i jedan broj naših partnera su detaljno ispitali informacije dobijene od Vlade Kosova, iz drugih izvora, i procjenili smo šta se desilo. Opet, vrlo brzo smo javno izjavili kakav je to užasan čin. Ovo krivično djelo, koje je rezultiralo ubistvom kosovskog policajca, zbog čega ponovo želim da izrazim saučešće, nikada nije trebalo da se dogodi. Zaključujemo našu procjenu na ovome. Kontinuirano smo govorili da odgovorni mogu, treba i moraju da odgovaraju. Ovo je i dalje naš stav.
Generalni sekretar Natoa Jens Stoltenberg je tokom posjete Beogradu ponovo govorio o razmještanju srpske vojske u blizini granice sa Kosovom. Po vašem mišljenju, da li ova prijetnja i dalje postoji?
Pomno pratimo niz stvari koje bi mogle biti izvor nestabilnosti u regionu. I naravno, često smo javno govorili kada smo bili zabrinuti zbog specifičnog vojnog rasporeda oko granice. Ali, takođe bih rekao da je jedan od načina na koji izražavamo koliko ozbiljno ovo shvatamo naša dugoročna posvećenost bezbjednosti Kosova, koja se najbolje izražava kroz misiju Kfor i učešće SAD u njoj. Vjerujemo da je Nato najuspješniji vojni savez u istoriji čovječanstva. To je veoma, veoma snažna izjava, ali ja ostajem pri tome. A činjenica da imate Nato misiju na Kosovu, sa odgovornošću da obezbjedite mirno i bezbjedno okruženje i da omogućite slobodu kretanja, je pokazatelj veoma snažne posvećenosti međunarodne zajednice bezbjednosti Kosova. Činjenica da imate nekoliko stotina američkih vojnika kao dio ove misije u rukovodećim ulogama koji ovo podržavaju je još jedan odraz toga koliko ozbiljno Sjedinjene Države ovo shvataju. Dakle, još uvijek spavam prilično mirno noću znajući da je Nato tamo, znajući da su američki vojnici u Natou, i znajući da su sposobni da se nose sa svim bezbjednosnim pretnjama koje mogu da se pojave.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
Poslije odvojenih sastanaka Kurtija i Vučića sa evropskim liderima krajem oktobra, Scholz, Macron i Meloni su izjavili da komentari dvojice lidera ukazuju na njihovu spremnost za sprovođenje evropskog nacrta za Asocijaciju. Lideri su u istom saopštenju pozvali Kosovo da započne proces osnivanja ZSO, dok Srbija mora da pristane na defakto priznanje. Da li se ovi zahtjevi sprovode i gdje smo sada?
Mislim da je ovo veoma važno pitanje, i mislim da ste u pravu kada kažete da je bilo niza izjava međunarodne zajednice, uključujući, kako ste rekli, kancelara Njemačke, predsjednika Francuske i premijerke Italije, da dvije zemlje u potpunosti i brzo sprovedu sve obaveze preuzete prema Osnovnom sporazumu i aneksu implementacije. Sjedinjene Države se u potpunosti slažu sa ovim. Takođe, smatramo da je ovo važno i prilično hitno pitanje. Što se tiče vašeg pitanja da li je to u potpunosti sprovedeno, mislim da je odgovor ne, ne još, ali znam i da se radi sa predstavnikom EU Miroslavom Lajčakom i njegovim timom da pokušamo da dođemo do dogovora o tome kako najbolje sprovesti sporazume. Ali, da ne budite zabune, ono što se Sjedinjene Države nadaju da će videti, jeste puna i potpuna primjena obe strane svih obaveza prema osnovnom sporazumu i aneksu implementacije.
Kao što ste pomenuli, Lajčak je pozvao glavne pregovarače na sastanak u Brisel da rade na planu redosljeda. Da li smo blizu dogovora o ovom planu koji ukazuje na dogovor o koracima implementacije?
Teško mi je tačno da kažem gdje su pregovori sada, jer je to stvar Miroslava Lajčaka i njegovog tima. Ali znam da se razlike smanjuju. Nedavno je održan sastanak glavnih pregovarača, i koliko sam razumeo oni su bliži dogovoru kako da se taj sporazum najbolje sprovede. Dozvolite mi da kažem i ovo jer je ovo zaista važan cilj za obe zemlje: obe zemlje će imati ogromne koristi od potpunog sprovođenja svojih obaveza prema sporazumu i aneksu implementacije. U pismu lidera koje ste spomenuli govori se o važnosti da se to radi paralelno. Kosovo čini korak, a istovremeno i Srbija. Trebalo bi da postoji neka vrsta pariteta i obe zemlje treba da preduzmu ujedinjene akcije.
Od vaše konferencije za štampu 9. novembra, na kojoj ste izjavili da je nacrt statuta ustavan, bilo je raznih izjava lidera na Kosovu. Na primjer, predsjednica je izrazila sumnju tako što je navela 2-3 pitanja koja bi mogla da izazovu probleme. Da li dijelite ovu zabrinutost?
Imao sam priliku nekoliko puta da razgovaram sa predsjednicom Osmani i ne znam... Mislim, ona može da govori u svoje ime, ali ne znam da li je u redu da njeni stavovi budu opisani kao sumnje. Razumijem njenu zabrinutost da postoje dijelovi koji se potencijalno mogu protumačiti kao da nisu u skladu sa Ustavom Kosova. Kao predsjednica, ona naravno ima pravo da izrazi svoju zabrinutost, i nakon što nacrt bude odobren i poslata na razmatranje Ustavnom sudu – što mora da se desi, jer je to dio procesa – koliko ja razumijem, ona kao predsednica Republike, ima priliku da iznese svoje stavove Ustavnom sudu. Mogu samo da izrazim stav vlade Sjedinjenih Američkih Država: vjerujemo da Zajednica opština sa srpskom većinom mora da ispunjava niz različitih kriterijuma. Prvo: mora biti u skladu sa sadašnjim Ustavom Kosova, tako da nema ustavnih promjena. Drugo: mora biti u skladu sa prethodnom odlukom Ustavnog suda u vezi sa Zajednicom opština sa srpskom većinom. Ne bi trebalo da postoji izvršna vlast. To ne bi trebalo da bude drugi nivo vlasti. Stoga, mi – i naši evropski partneri – cijenimo da ovaj nacrt statuta, koji je podnet Vladi Kosova, ispunjava ove kriterijume. Na pitanje da li je ovaj nacrt statuta ustavan ili ne, može da odgovori samo organ. Ambasador Sjedinjenih Američkih Država ili bilo ko drugi, sigurno ne. Ovo je odgovornost Ustavnog suda Kosova. Iz tog razloga, po mom mišljenju, veoma je važno i hitno da Vlada završi svoj proces, da ga odobri i da ga uputi dalje kako bi Sud odlučio.
Vjerujemo da ste vidjeli da opozicioni političari i ustavni stručnjaci komentarišu nezvanični dokument koji bi trebalo da bude nacrt statuta koji sugeriše autonomiju za Srbe na Kosovu. Pitanje je: kada će građani Kosova videti statut koji je podnet Vladi 21. oktobra?
Kao što sam ranije rekao, svijestan sam brojnih zabrinutosti koje su pokrenute. Znate, imamo velike simpatije za sve one koji žele da osiguraju da dobro funkcioniše Kosovo. Nismo zainteresovani da budemo dio procesa koji bi stavio u funkciju stvari koje remete funkcionisanje kosovskog državnog poretka. Ne vjerujemo da bi ovaj nacrt statuta to uradio i to smo više puta isticali. Želim da istaknem da sam prije nekoliko mjeseci bio veoma zadovoljan kada su neki od opozicionih lidera i partija vrlo javno izrazili zabrinutost da vlada premijera Kurtija možda nije u potpunosti usklađena sa vladom Sjedinjenih Država ili našim zapadnim saveznicima, i vrlo otvoreno su pozvali vladu Kosova da blisko sarađuje sa nama i da bude u skladu sa nama, kao i da obezbjedi da stvari koje smo tražili postanu dio stavova vlade. Samo želim da kažem da se nadam da će tako i ostati. Ovaj nacrt statuta podneli su specijalni predstavnik EU i lideri Njemačke, Francuske, Italije i Sjedinjenih Država. Nadam se da će oni koji su fokusirani na to da treba da postoji dobra koordinacija i usaglašenost sa Sjedinjenim Državama, između ostalih, držati isti princip i za ovaj nacrt statuta, i da ga podrže, pozdrave i pomognu u njegovom napredovanju. U vezi s tim kada će nacrt biti objavljen – teško je reći. Ja nisam pregovarač. To bi trebalo da odredi Miroslav Lajčak, ali ću istaći da nije neobično da se tokom osjetljivih pregovora ne objave svi detalji dokumenta koji se ispituje u pregovorima, jer se tim stvarima mora baviti diskreciono. I dok je javno mnjenje veoma zainteresovano za ovo pitanje i ima pravo da razumije šta se dešava, ponekad je potrebno malo strpljenja da se pregovori nastave, jer su plodonosnije kada pregovarači mogu da rade bez potrebe da svaki dan odgovaraju medijima ili opoziciji o tome.
Vidjeli smo da Vlada Kosova stalno izjavljuje da se Ohridski sporazum i nacrt statuta ne mogu primjeniti bez potpisa lidera. Može li biti izvršenja bez potpisa?
Naravno da može biti implementacije bez potpisa. Opet, mogu samo da istaknem stav Sjedinjenih Država – i koliko ja razumijem stav Evropske unije, iako nisam ovlašćen da govorim u ime EU, smatramo da su ove obaveze pravno obavezujuće i smatramo da su lideri pristali na obaveze kada su pristali na Osnovni sporazum i implementacioni aneks. Čuo sam Josepa Borrella da to isto govori poslije Ohridskih pregovora. Dakle, za SAD, za EU, oni su pravno obavezujući i očekujemo da budu u potpunosti sprovedeni. Još jednom ću pomenuti pismo koje takođe kaže da je hitno krenuti dalje sa punom implementacijom bez preduslova, bez odlaganja i da pitanja koja se tiču formalnosti ne bi trebalo da nas odvrate od važnog posla napredovanja uz punu i potpunu implementaciju.
Bivši evropski emisar u pregovorima Kosova i Srbije, Wolfgang Ischinger, sugerisao je da ne može biti napretka prije 2024-2025. godine. Šta mislite o tome?
Želeo bih da budem mnogo optimističniji i mislim da je primereno da budem optimističniji. Ako vidite, tokom prošle godine bilo je niza izazova, uključujući bezbjednosnu situaciju na Kosovu, ali ono što smo postigli ili ono što je postignuto u dijalogu je prilično neobično. Tokom prošle godine dogovorili ste se o Osnovnom sporazumu, koji čini niz pozitivnih stvari za Kosovo. Postoje odredbe o poštovanju granica, o suverenoj ravnopravnosti zemalja, o priznavanju kosovskih dokumenata... u tome ima nekih vrlo, vrlo pozitivnih stvari. U aneksu implementacije nalaze se odredbe koji je najbolji način da se to sprovede. Ostaje još dosta posla na zajedničkom razumevanju i dogovoru o tome kako da se uradi ova teška paralelna implementacija, tako da obe strane preduzimaju manje-više jednake i manje-više istovremene korake. Ali bilo je velikih dostignuća, tako da se nadam da se može postići još više. To je pitanje volje i ne bih želeo da čekam vremenski okvir koji ste naveli.
Prošlo je dva mjeseca od napada u Banjskoj. Uprkos izjavama Vlade Kosova, Srbija negira odgovornost. Postoje li međunarodne istrage o ovome?
Ne znam da li bih rekao istraga, ali naravno, SAD i jedan broj naših partnera su detaljno ispitali informacije dobijene od Vlade Kosova, iz drugih izvora, i procjenili smo šta se desilo. Opet, vrlo brzo smo javno izjavili kakav je to užasan čin. Ovo krivično djelo, koje je rezultiralo ubistvom kosovskog policajca, zbog čega ponovo želim da izrazim saučešće, nikada nije trebalo da se dogodi. Zaključujemo našu procjenu na ovome. Kontinuirano smo govorili da odgovorni mogu, treba i moraju da odgovaraju. Ovo je i dalje naš stav.
Generalni sekretar Natoa Jens Stoltenberg je tokom posjete Beogradu ponovo govorio o razmještanju srpske vojske u blizini granice sa Kosovom. Po vašem mišljenju, da li ova prijetnja i dalje postoji?
Pomno pratimo niz stvari koje bi mogle biti izvor nestabilnosti u regionu. I naravno, često smo javno govorili kada smo bili zabrinuti zbog specifičnog vojnog rasporeda oko granice. Ali, takođe bih rekao da je jedan od načina na koji izražavamo koliko ozbiljno ovo shvatamo naša dugoročna posvećenost bezbjednosti Kosova, koja se najbolje izražava kroz misiju Kfor i učešće SAD u njoj. Vjerujemo da je Nato najuspješniji vojni savez u istoriji čovječanstva. To je veoma, veoma snažna izjava, ali ja ostajem pri tome. A činjenica da imate Nato misiju na Kosovu, sa odgovornošću da obezbjedite mirno i bezbjedno okruženje i da omogućite slobodu kretanja, je pokazatelj veoma snažne posvećenosti međunarodne zajednice bezbjednosti Kosova. Činjenica da imate nekoliko stotina američkih vojnika kao dio ove misije u rukovodećim ulogama koji ovo podržavaju je još jedan odraz toga koliko ozbiljno Sjedinjene Države ovo shvataju. Dakle, još uvijek spavam prilično mirno noću znajući da je Nato tamo, znajući da su američki vojnici u Natou, i znajući da su sposobni da se nose sa svim bezbjednosnim pretnjama koje mogu da se pojave.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
