I dalje se osipa broj policajaca srpske nacionalnosti, koji su se policiji Kosova priključili prije manje od mjesec dana.
Najmanje sedamoro njih je u proteklih nekoliko dana podnelo ostavke, kako je saopštila predsjednica Kosova Vjosa Osmani. Oni su bili među 46 pripadnika srpske zajednice koji su se priključili Policiji Kosova krajem jula, nakon konkursa za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta u direkciji za region sjever.
Ukupan broj onih koji su tokom avgusta podneli ostavke, ogranak policije Kosova zadužen za sjever nije želeo da navede u odgovoru na upit RSE.
Za Nenada Rašića, ministra za zajednice i povratak u Vladi Kosova, i jednog od rijetkih srpskih političara koji na Kosovou djeluju nezavisno od vodeće partije srpske manjine "Srpske liste", dileme nema ko stoji iza njihovih poteza.
"Zastrašivanje od strane aktuelnog srpskog režima", kaže on u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE)
U tom kontekstu Rašić podvlači da Srbi sa Kosova treba da shvate da jedino kroz učešće u institucije mogu da utiču na "pozitivne promjene" za svoju zajednicu.
Po njemu odgovornost moraju preuzeti i kosovske institucije:
"One treba da pokažu dobru volju, dobru stranu kosovskih institucija, da bi te naše sugrađane, u ovom slučaju mlade kosovske policajce, ohrabrili. Da je ovo (Kosovo) mjesto gdje mogu da grade svoju karijeru a da će institucije da ih podrže u bilo kom njihovom daljem razvoju."
Međutim, stručnjak u oblasti bezbjednosti Nuredin (Ibishi) Ibiši napominje da u ovom trenutku nije dovoljna samo "deklarativna" zaštita srpskih policajaca, već da Kosovo i međunarodna zajednica, koja je izrazila zabrinutost, treba da preduzmu konkretne korake.
S druge strane, Midorag Marinković iz nevadine organizacije "Centar za afirmativne društvene akcije", smatra da su ostavke srpskih policajaca "odraz društvenog pritiska da se ne popusti u zahtjevima Srba prema Prištini".
Zašto Rašić tvrdi da prepoznaje "metodologiju" Beograda?
Nenad Rašić ukazuje da su Srbi sa Kosova uvijek bili "povezani" sa zvaničnim Beogradom ali da aktuelna vlast za realizaciju svojih ciljeva koristi "metode zastrašivanja i pritisaka".
"Ja mogu da vam kažem da nema mog saradnika koji ne prolazi kroz psihološki rat svaki put kada prelazi granicu [sa Srbijom], gdje budu zadržavani po nekoliko sati bez ikakvog obrazloženja, samo zato što su moji saradnici", kaže on.
U tom kontekstu dodaje da "prepoznaje metodologiju koja se primjenjuje na nove srpske policajce".
"Ja imam neke kontakte sa nekima od njih, imamo komunikaciju i dalje ih 'drma' ta neizvesnost šta će se desiti sa tim pritiscima. Na žalost i njihove proodice su žrtve. Ti pritisci ne prestaju, oni su u kontinuitetu i dokle će nas to dovesti, videćemo", navodi Rašić.
Rašića je na mjesto ministra za zajednice i povratak imenovao premijer Kosova Aljbin [Albin] Kurti nakon što je Goran Rakić podneo ostavku zajedno sa drugim Srbima sa sjevera.
Rakić dolazi iz redova Srpske liste, jedine stranke koja je imala podršku Beograda da učestvuje u kosovskim institucijama.
S druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je Rašića nazvao "ološem", nakon što je imenovan za ministra u Kurtijevoj vladi.
Šta je prethodilo ostavkama srpskih policajaca?
Nakon što je u javnosti saopšteno da su novi srpski policajci počeli da rade na sjeveru, društvenim mrežama su počele da kruže objave u kojima se nazivaju "izrodima".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je tada naveo da ovakvo targetiranje nije prihvatljivo za njegovu Vladu, dok je predsjednica Kosova Vjosa Osmani istakla da se "kampanja zastrašivanja mora zaustaviti a počinioci izvesti pred lice pravde".
Stigle su osude i od stranih diplomata uz navode da je svaka vrsta zastrašivanja neprihvatljiva.
Ipak par nedjelja kasnije, stigle su i prve ostavke policajaca iz redova srpske zajednice.
Ponovo su uslijedile reakcije kosovskih zvaničnika ali i ambasadora na Kosovu.
Američki State Department je takođe izrazio zabrinutost zbog posljednjih ostavki srpskih policajaca na sjeveru Kosova, te ocjenio da je "neprihvatljivo da bilo ko, uključujući aktere povezane sa Srbijom, vrše politički pritisak na pojedince koji žele da se priključe policiji Kosova".
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa su naveli i da osuđuju svaki napor da se podriva različitost unutar redova policije Kosova.
Nadležni ćute
RSE se obratio Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova sa upitom šta su srpski policajci naveli kao razlog za svoje ostavke, te da li je bilo novih povlačenja ali odgovor nije stigao.
Nisu odgovorili ni na pitanje šta Kosovo može da uradi da ih zaštiti i da li može da spreči da ostali policajci ponovo ne podnesu ostavke.
Novembra prošle godine je preko 550 srpskih policajaca podnelo ostavke zbog odluke Vlade Kosova da ukine registracije koje za gradove na Kosovu izdaje Srbija.
Od tada su se nizale krize na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. Posljednje tenzije su podignute krajem maja, kada su u opštinama na sjeveru na vlast došli albanski gradonačelnici jer su Srbi bojkotovali izbore.
O zaštiti za srpske policajce
Stručnjak iz oblasti bezbjednosti Nuredin Ibiši podvlači da međunarodna zajednica i kosovske institucije treba da preduzmu konkretne korake ka zaštiti srpskih policajaca i da "deklarativna" zaštita nije dovoljna.
"Evropska zajednica mora da preduzme mjere protiv rukovodstva Srbije, u smislu da se ne miješa u unutrašnje stvari Kosova, pogotovo kada je riječ o Briselskim sporazumima", navodi Ibiši za RSE.
Integracija Srba u policiju Kosova je dogovorena u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, kojim posreduje EU.
Ibiši takođe napominje da kosovske institucije treba da ustanove mjere zaštite za srpske policajce.
"To je prije svega obaveza sistema na Kosovu ali i međunarodnog prisustva, da njih prije svega lično i materijalno zaštite od pojedanaca koji vrše pritisak i pozive na linč zbog njihovog opredjeljenja da služe svim zajednicama", navodi Ibiši, koji je bio i poslanik u Skupštini Kosova.
Može li Priština preduprediti dalje povlačenje Srba iz institucija?
Midorag Marinković iz nevadine organizacije "Centar za afirmativne društvene akcije" ukazuje da Vlada Kosova sve vrijeme pokušava da "zaobiđe" probleme na terenu i smatra da se Srbi sa sjevera "bore protiv toga".
U tom kontekstu dodaje da su ostavke srpskih policajaca "posljedica društvenog pritiska".
"Jedini način da Priština predupredi ovakvu reakciju [srpske] zajednice je da je sasluša i da nađe rješenje koje je u interesu te zajednice. Ovaj put se pokušalo da se interesi zajednice zaobiđu", kaže Marinković.
Jedini način da se ovakve stvari ne ponavljaju, dodaje dalje, je da Priština i Beograd postignu dogovor na osnovu kog bi se Srbi vratili u institucije Kosova.
Osim policije Kosova, novembra prošle godine su kosovske institucije na sjeveru napustili i radnici u Carini Kosova, pravosuđu, lokalnoj administraciji.
Ukupan broj onih koji su tokom avgusta podneli ostavke, ogranak policije Kosova zadužen za sjever nije želeo da navede u odgovoru na upit RSE.
Za Nenada Rašića, ministra za zajednice i povratak u Vladi Kosova, i jednog od rijetkih srpskih političara koji na Kosovou djeluju nezavisno od vodeće partije srpske manjine "Srpske liste", dileme nema ko stoji iza njihovih poteza.
"Zastrašivanje od strane aktuelnog srpskog režima", kaže on u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE)
U tom kontekstu Rašić podvlači da Srbi sa Kosova treba da shvate da jedino kroz učešće u institucije mogu da utiču na "pozitivne promjene" za svoju zajednicu.
Po njemu odgovornost moraju preuzeti i kosovske institucije:
"One treba da pokažu dobru volju, dobru stranu kosovskih institucija, da bi te naše sugrađane, u ovom slučaju mlade kosovske policajce, ohrabrili. Da je ovo (Kosovo) mjesto gdje mogu da grade svoju karijeru a da će institucije da ih podrže u bilo kom njihovom daljem razvoju."
Međutim, stručnjak u oblasti bezbjednosti Nuredin (Ibishi) Ibiši napominje da u ovom trenutku nije dovoljna samo "deklarativna" zaštita srpskih policajaca, već da Kosovo i međunarodna zajednica, koja je izrazila zabrinutost, treba da preduzmu konkretne korake.
S druge strane, Midorag Marinković iz nevadine organizacije "Centar za afirmativne društvene akcije", smatra da su ostavke srpskih policajaca "odraz društvenog pritiska da se ne popusti u zahtjevima Srba prema Prištini".
Zašto Rašić tvrdi da prepoznaje "metodologiju" Beograda?
Nenad Rašić ukazuje da su Srbi sa Kosova uvijek bili "povezani" sa zvaničnim Beogradom ali da aktuelna vlast za realizaciju svojih ciljeva koristi "metode zastrašivanja i pritisaka".
"Ja mogu da vam kažem da nema mog saradnika koji ne prolazi kroz psihološki rat svaki put kada prelazi granicu [sa Srbijom], gdje budu zadržavani po nekoliko sati bez ikakvog obrazloženja, samo zato što su moji saradnici", kaže on.
U tom kontekstu dodaje da "prepoznaje metodologiju koja se primjenjuje na nove srpske policajce".
"Ja imam neke kontakte sa nekima od njih, imamo komunikaciju i dalje ih 'drma' ta neizvesnost šta će se desiti sa tim pritiscima. Na žalost i njihove proodice su žrtve. Ti pritisci ne prestaju, oni su u kontinuitetu i dokle će nas to dovesti, videćemo", navodi Rašić.
Rašića je na mjesto ministra za zajednice i povratak imenovao premijer Kosova Aljbin [Albin] Kurti nakon što je Goran Rakić podneo ostavku zajedno sa drugim Srbima sa sjevera.
Rakić dolazi iz redova Srpske liste, jedine stranke koja je imala podršku Beograda da učestvuje u kosovskim institucijama.
S druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je Rašića nazvao "ološem", nakon što je imenovan za ministra u Kurtijevoj vladi.
Šta je prethodilo ostavkama srpskih policajaca?
Nakon što je u javnosti saopšteno da su novi srpski policajci počeli da rade na sjeveru, društvenim mrežama su počele da kruže objave u kojima se nazivaju "izrodima".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je tada naveo da ovakvo targetiranje nije prihvatljivo za njegovu Vladu, dok je predsjednica Kosova Vjosa Osmani istakla da se "kampanja zastrašivanja mora zaustaviti a počinioci izvesti pred lice pravde".
Stigle su osude i od stranih diplomata uz navode da je svaka vrsta zastrašivanja neprihvatljiva.
Ipak par nedjelja kasnije, stigle su i prve ostavke policajaca iz redova srpske zajednice.
Ponovo su uslijedile reakcije kosovskih zvaničnika ali i ambasadora na Kosovu.
Američki State Department je takođe izrazio zabrinutost zbog posljednjih ostavki srpskih policajaca na sjeveru Kosova, te ocjenio da je "neprihvatljivo da bilo ko, uključujući aktere povezane sa Srbijom, vrše politički pritisak na pojedince koji žele da se priključe policiji Kosova".
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa su naveli i da osuđuju svaki napor da se podriva različitost unutar redova policije Kosova.
Nadležni ćute
RSE se obratio Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova sa upitom šta su srpski policajci naveli kao razlog za svoje ostavke, te da li je bilo novih povlačenja ali odgovor nije stigao.
Nisu odgovorili ni na pitanje šta Kosovo može da uradi da ih zaštiti i da li može da spreči da ostali policajci ponovo ne podnesu ostavke.
Novembra prošle godine je preko 550 srpskih policajaca podnelo ostavke zbog odluke Vlade Kosova da ukine registracije koje za gradove na Kosovu izdaje Srbija.
Od tada su se nizale krize na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. Posljednje tenzije su podignute krajem maja, kada su u opštinama na sjeveru na vlast došli albanski gradonačelnici jer su Srbi bojkotovali izbore.
O zaštiti za srpske policajce
Stručnjak iz oblasti bezbjednosti Nuredin Ibiši podvlači da međunarodna zajednica i kosovske institucije treba da preduzmu konkretne korake ka zaštiti srpskih policajaca i da "deklarativna" zaštita nije dovoljna.
"Evropska zajednica mora da preduzme mjere protiv rukovodstva Srbije, u smislu da se ne miješa u unutrašnje stvari Kosova, pogotovo kada je riječ o Briselskim sporazumima", navodi Ibiši za RSE.
Integracija Srba u policiju Kosova je dogovorena u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, kojim posreduje EU.
Ibiši takođe napominje da kosovske institucije treba da ustanove mjere zaštite za srpske policajce.
"To je prije svega obaveza sistema na Kosovu ali i međunarodnog prisustva, da njih prije svega lično i materijalno zaštite od pojedanaca koji vrše pritisak i pozive na linč zbog njihovog opredjeljenja da služe svim zajednicama", navodi Ibiši, koji je bio i poslanik u Skupštini Kosova.
Može li Priština preduprediti dalje povlačenje Srba iz institucija?
Midorag Marinković iz nevadine organizacije "Centar za afirmativne društvene akcije" ukazuje da Vlada Kosova sve vrijeme pokušava da "zaobiđe" probleme na terenu i smatra da se Srbi sa sjevera "bore protiv toga".
U tom kontekstu dodaje da su ostavke srpskih policajaca "posljedica društvenog pritiska".
"Jedini način da Priština predupredi ovakvu reakciju [srpske] zajednice je da je sasluša i da nađe rješenje koje je u interesu te zajednice. Ovaj put se pokušalo da se interesi zajednice zaobiđu", kaže Marinković.
Jedini način da se ovakve stvari ne ponavljaju, dodaje dalje, je da Priština i Beograd postignu dogovor na osnovu kog bi se Srbi vratili u institucije Kosova.
Osim policije Kosova, novembra prošle godine su kosovske institucije na sjeveru napustili i radnici u Carini Kosova, pravosuđu, lokalnoj administraciji.
