Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna istakao je da će se mjere koje je Evropska unija uvela Kosovu negativno odraziti na razvoj privrede, prenosi Reporteri.
Rafuna kaže da će mere EU uticati i na apsorpciju drugih fonacija.
"Ako se mjere EU nastave, posljedice će postati teže, jer će doći i drugi projekti od kojih će sve zemlje Balkana imati koristi, a Kosovo neće", rekao je Rafuna.
Osim što će mjere direktno uticati na poslovanje, Skender Krasniqi iz Privredne komore, kaže da veliku zabrinutost izaziva i stanje javnog duga, koji je ministar finansija Hekuran Murati predstavio kao veliki uspjeh Kosova.
"Ta izjava o smanjenju javnog duga je u suprotnosti sa potrebom građana i privrede da ulože više novca, da imaju veće dugove na tržištu. Da je ta izjava dobra za nas, onda Njemačka ne bi imala povećanje javnog duga koji je išao blizu 100 odsto, Grčka na 200 odsto, Italija sa 150 odsto javnog duga. Oni su uzeli taj novac i i uložiće ga u tržište, kako bi ono cirkulisalo", dodaje Krasniqi.
Profesor ekonomije Bedri Statovci ocjenjuje da će mjere koje je uvela EU izazvati konsternaciju, posebno u građevinskom sektoru.
"Ako uzmemo u obzir da je građevinski segment jedan od najrazvijenijih segmenata na Kosovu i ove mjere ostaju na snazi, onda vidim i stagnaciju u tom sektoru. Vidimo i nezainteresovanost dijaspore da ulažu na Kosovo, jer je EU velika ekonomska sila", izjavio je Statovci.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
"Ako se mjere EU nastave, posljedice će postati teže, jer će doći i drugi projekti od kojih će sve zemlje Balkana imati koristi, a Kosovo neće", rekao je Rafuna.
Osim što će mjere direktno uticati na poslovanje, Skender Krasniqi iz Privredne komore, kaže da veliku zabrinutost izaziva i stanje javnog duga, koji je ministar finansija Hekuran Murati predstavio kao veliki uspjeh Kosova.
"Ta izjava o smanjenju javnog duga je u suprotnosti sa potrebom građana i privrede da ulože više novca, da imaju veće dugove na tržištu. Da je ta izjava dobra za nas, onda Njemačka ne bi imala povećanje javnog duga koji je išao blizu 100 odsto, Grčka na 200 odsto, Italija sa 150 odsto javnog duga. Oni su uzeli taj novac i i uložiće ga u tržište, kako bi ono cirkulisalo", dodaje Krasniqi.
Profesor ekonomije Bedri Statovci ocjenjuje da će mjere koje je uvela EU izazvati konsternaciju, posebno u građevinskom sektoru.
"Ako uzmemo u obzir da je građevinski segment jedan od najrazvijenijih segmenata na Kosovu i ove mjere ostaju na snazi, onda vidim i stagnaciju u tom sektoru. Vidimo i nezainteresovanost dijaspore da ulažu na Kosovo, jer je EU velika ekonomska sila", izjavio je Statovci.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
