Bivši predsjednik Privredne komore Kosova i ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu izjavio je za Kosovo onlajn da bilo koja barijera, taksa ili blokada ne ide u prilog razvoju i promovisanju Kosova koje ima za cilj Evropu, te da se za trenutno stanje i blokadu proizvoda iz Srbije mora naći hitno rješenje, jer cjelokupna situacija najviše pogađa potrošače.
Gërxhaliu ističe da je najveći problem što se na Balkanu ne može pričati o čistim ekonomskim procesima, bez političke konotacije, i dodaje da upravo ta politička konotacija „usporava sve tokove koji su napravljeni u zadnjih par godina“.
„Možete da zamislite, od 1999. godine, pa do danas, smo imali preko 72 ili 73 razne regionalne inicijative, a sve su to inicijative koje su na neki način, ili propale, ili nisu dale taj očekivani rezultat. U tom kontekstu, mislim da je cilj svih tih sporazuma i inicijativa bio kako eliminisati barijere, kako imati slobodan prolaz robe, usluga i kapitala“, rekao je Gërxhaliu.
Nasuprot tim inicijativama, gotovo dva mjeseca na Kosovu je na snazi blokada za uvoz proizvoda iz Srbije. Srpske robe na rafovima gotovo da i nema, a pojedini proizvodi zamjenjeni su drugim, znatno skupljim.
„Istina je da je trgovina kao voda, i da može ta roba da se zamjeni, ali moramo računati koji su troškovi transporta. Jedan kamion robe iz Srbije je samo 500 eura, ista roba se može naći bilo gdje, u Njemačkoj, Austriji, Holandiji... samo će transport koštati oko 4.000 eura i ko će to podmiriti? Sigurno, građani Kosova. Da li će moći biti konkurentan svjetskom tržištu proizvod `Made in Kosovo`, sigurno neće, prema tome, mislim da tu treba racionalnost, da se bez emocija to izanalizira, i što prije radimo više za ekonimiju, sigurno ćemo imati bolju perspektivu, ne samo mi na Kosovu, nego i Zapadni Balkan, koji jednostavno pretenduje jednog dana da bude dio Evropske unije“, smatra Gërxhaliu.
Oni koji najviše trpe, tvrdi Gërxhaliu, su potrošači na Kosovu.
„Istina je to, da ta roba može da se zamjeni, može se naći alternativa, ali je problem u tome što se tu pogađa najviše potrošač sa Kosova i niko o tome ne vodi računa. Prema tome, dijalog nema alternativu, moramo što prije naći neko rješenje, jer jednostavno na ovakav način uvijek se pogađa građanin Kosova“ istakao je Gërxhaliu.
On smatra da je neophodno da se za trenutno stanje pronađe kompromisno rješenje, te da cjelokupna situacija treba da se analizira sa nekoliko dimenzija - političkog, ekonomskog, socijalnog, kulturnog...
„Dok razumni svijet gradi mostove, mi rušimo te mostove i gradimo zidove, a kada gradimo zidove to se zove izolacija, a to ne ide u prilog nikome“, kaže Gërxhaliu.
Gërxhaliu ističe da regionalna saradnja nema alternative i da je Berlinski proces put koji treba da se slijedi.
„Vi znate da pored toga što je 2020. godine bila pandemija, bio je i taj Berlinski proces gdje su potpisana tri značajna sporazuma, prvo je bila ta takozvana `zelena agenda`, drugi je bio `regionalno zajedničko tržište`, treći je bio upravo ono što se danas događa, `sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i nekretnina`. Prema tome, ni Kosovo, ni Srbija, ni cijeli Balkan ne pate od toga da nema sporazuma, međutim, ima problema oko ispunjavanja i implementiranja tih sporazuma. Moramo više orjentisati našu energiju kako da se sve to primjeni, ili da se to pretvori u realnost, a ne samo da tražimo razlog za promašaj“, rekao je Gërxhaliu.
On napominje da ne vode nigde milijarde uložene u infrastrukturu, ako nema slobode kretanja.
„U tom kontekstu moramo biti pametniji, pojačati dijalog, jer ako i veliki donatori vide da između nas ima sloge, zajedničkog interesa, sigurno će nas podržavati u tome. Ovako, gubimo mi, gubimo donatore, umjesto da gradimo infrastrukturu koja bi bila model za Evropu i šire, mi na neki način nazadujemo u tom kontekstu“, rekao je Gërxhaliu.
Na pitanje Kosova onlajn koliko je trenutna situacija slična sa onom iz 2018. godine, kada je tadašnji premijer Ramush Haradinaj uveo taksu od 100 odsto na robu iz Srbije, Gërxhaliu ističe da je politički gledano velika razlika, ali da se posljedice iz tog perioda osjećaju i danas.
„Bilo koja barijera, bilo koja taksa, blokada, ne ide u prilog razvoju i promovisanju Kosova kao jedne države koja ima za cilj Evropu, i Kosovu kome je ta držvana ekonomija prioritet, prema tome, i u to vrijeme (vladavine Haradinaja) ja sam bio protiv toga, argumentovano, i posljedice toga se osjećaju i dan danas. Politički gledano, velika je razlika danas što Kurti ima većinu, i tu većinu gradi na tri takozvana stuba - prvi je taj delintatizam unutar Kosova, drugo, iskorišćava iseljeništvo ili dijasporu, pretežno one koji žive vani, trće, plašim se da iskorišćava taj islamski fudamentalizam. I u tom kontekstu, sa vremenske dimanzije su različiti položaji. Bez obzira na to, mislim da ako neko gubi u svemu ovome, gubi se imidž Kosova, gubi se mogućnost za velike investitore, i ono što je najgora stvar, pogođen je potrošač Kosova, jer u cijelom ovom političkom eksperimentu nad ekonomijom, stradaju oni koji žive od minimalnih primanja“, zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
„Možete da zamislite, od 1999. godine, pa do danas, smo imali preko 72 ili 73 razne regionalne inicijative, a sve su to inicijative koje su na neki način, ili propale, ili nisu dale taj očekivani rezultat. U tom kontekstu, mislim da je cilj svih tih sporazuma i inicijativa bio kako eliminisati barijere, kako imati slobodan prolaz robe, usluga i kapitala“, rekao je Gërxhaliu.
Nasuprot tim inicijativama, gotovo dva mjeseca na Kosovu je na snazi blokada za uvoz proizvoda iz Srbije. Srpske robe na rafovima gotovo da i nema, a pojedini proizvodi zamjenjeni su drugim, znatno skupljim.
„Istina je da je trgovina kao voda, i da može ta roba da se zamjeni, ali moramo računati koji su troškovi transporta. Jedan kamion robe iz Srbije je samo 500 eura, ista roba se može naći bilo gdje, u Njemačkoj, Austriji, Holandiji... samo će transport koštati oko 4.000 eura i ko će to podmiriti? Sigurno, građani Kosova. Da li će moći biti konkurentan svjetskom tržištu proizvod `Made in Kosovo`, sigurno neće, prema tome, mislim da tu treba racionalnost, da se bez emocija to izanalizira, i što prije radimo više za ekonimiju, sigurno ćemo imati bolju perspektivu, ne samo mi na Kosovu, nego i Zapadni Balkan, koji jednostavno pretenduje jednog dana da bude dio Evropske unije“, smatra Gërxhaliu.
Oni koji najviše trpe, tvrdi Gërxhaliu, su potrošači na Kosovu.
„Istina je to, da ta roba može da se zamjeni, može se naći alternativa, ali je problem u tome što se tu pogađa najviše potrošač sa Kosova i niko o tome ne vodi računa. Prema tome, dijalog nema alternativu, moramo što prije naći neko rješenje, jer jednostavno na ovakav način uvijek se pogađa građanin Kosova“ istakao je Gërxhaliu.
On smatra da je neophodno da se za trenutno stanje pronađe kompromisno rješenje, te da cjelokupna situacija treba da se analizira sa nekoliko dimenzija - političkog, ekonomskog, socijalnog, kulturnog...
„Dok razumni svijet gradi mostove, mi rušimo te mostove i gradimo zidove, a kada gradimo zidove to se zove izolacija, a to ne ide u prilog nikome“, kaže Gërxhaliu.
Gërxhaliu ističe da regionalna saradnja nema alternative i da je Berlinski proces put koji treba da se slijedi.
„Vi znate da pored toga što je 2020. godine bila pandemija, bio je i taj Berlinski proces gdje su potpisana tri značajna sporazuma, prvo je bila ta takozvana `zelena agenda`, drugi je bio `regionalno zajedničko tržište`, treći je bio upravo ono što se danas događa, `sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i nekretnina`. Prema tome, ni Kosovo, ni Srbija, ni cijeli Balkan ne pate od toga da nema sporazuma, međutim, ima problema oko ispunjavanja i implementiranja tih sporazuma. Moramo više orjentisati našu energiju kako da se sve to primjeni, ili da se to pretvori u realnost, a ne samo da tražimo razlog za promašaj“, rekao je Gërxhaliu.
On napominje da ne vode nigde milijarde uložene u infrastrukturu, ako nema slobode kretanja.
„U tom kontekstu moramo biti pametniji, pojačati dijalog, jer ako i veliki donatori vide da između nas ima sloge, zajedničkog interesa, sigurno će nas podržavati u tome. Ovako, gubimo mi, gubimo donatore, umjesto da gradimo infrastrukturu koja bi bila model za Evropu i šire, mi na neki način nazadujemo u tom kontekstu“, rekao je Gërxhaliu.
Na pitanje Kosova onlajn koliko je trenutna situacija slična sa onom iz 2018. godine, kada je tadašnji premijer Ramush Haradinaj uveo taksu od 100 odsto na robu iz Srbije, Gërxhaliu ističe da je politički gledano velika razlika, ali da se posljedice iz tog perioda osjećaju i danas.
„Bilo koja barijera, bilo koja taksa, blokada, ne ide u prilog razvoju i promovisanju Kosova kao jedne države koja ima za cilj Evropu, i Kosovu kome je ta držvana ekonomija prioritet, prema tome, i u to vrijeme (vladavine Haradinaja) ja sam bio protiv toga, argumentovano, i posljedice toga se osjećaju i dan danas. Politički gledano, velika je razlika danas što Kurti ima većinu, i tu većinu gradi na tri takozvana stuba - prvi je taj delintatizam unutar Kosova, drugo, iskorišćava iseljeništvo ili dijasporu, pretežno one koji žive vani, trće, plašim se da iskorišćava taj islamski fudamentalizam. I u tom kontekstu, sa vremenske dimanzije su različiti položaji. Bez obzira na to, mislim da ako neko gubi u svemu ovome, gubi se imidž Kosova, gubi se mogućnost za velike investitore, i ono što je najgora stvar, pogođen je potrošač Kosova, jer u cijelom ovom političkom eksperimentu nad ekonomijom, stradaju oni koji žive od minimalnih primanja“, zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
