Direktor Liberalno demokratskog centra Dukagjin Gorani smatra da je odluka premijera Albina Kurtija da odbije zahtjev Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država za deeskalaciju krize na sjeveru Kosova nerazumna i nedorasla, prenosi Medija centar.
„Nerazumnost zbog toga što Kurti ne razumije osjetljivost trenutka, a to je da je politički i geopolitički kontekst u Evropi danas potpuno drugačiji i mnogo dramatičniji nego što je to ikad bio do sada, a čini se da Kurti to ne može u potpunosti da shvati i da se prema tome ophodi. Sa druge strane je nedoraslost zbog toga što, čini se, on nije previše sposoban da upotrebljava i da upražnjava vrstu političke i javne komunikacije koja bi dovela do sporazuma i stabilnosti. Takav stav Kurtija je došao u najosjetljivije i najproblematičnije vrijeme i ovakva vrsta ponašanja koja Kosovo na neki način stavlja u veoma tešku poziciju sa međunarodnom zajednicom takođe dolazi u veoma loše vrijeme i loš trenutak za stabinost čitavog Balkana“, rekao je Gorani.
Dodao je da je ekonomska šteta sankcija EU prema Kosovu već izvesna, ali da je još veća u političkom smislu. Naveo je da sporazumi iz Brisela i Ohrida moraju da se sprovedu, i da su toga svijesni svi na Kosovu.
„Kosovo nije u situaciji da ima nesporazume sa međunarodnom zajednicom i nemamo taj luksuz da sebi priuštimo neku vrstu izolacije i neprijateljstva, niti sa komšilukom, a naročito sa našim partnerima. Ono što mene kopka još više je to da, čini se, ne postoji jasna strategija zašto se ovo radi. Bar da znamo zbog čega ulazimo u ovu vrstu međunarodne izolacije i sankcija. Ohridski sporazum mora da se sprovede. Briselski sporazumi takođe. Svi su svijesni toga, i partija koja je na vlasti i opozicija i čitavo kosovsko društvo. Kad se nešto mora, onda ne treba da bude teško“, naglasio je Gorani.
Gorani je ukazao na pogrešnu percepciju građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, koji smatraju da probleme treba da riješe stranci, odnosno međunarodna zajednica.
„Ovo treba da riješimo mi. Međunarodna zajednica ne mora ništa da radi. Međunarodna zajednica pokušava da ako može nešto malo mešetari, ako može nešto malo da pomogne, ali do sporazuma mora da dođe između Kosova i Srbije. Dakle, ta predrasuda postoji u oba društva, i u albanskom, i u srpskom. Ne mogu se naterati na riešenje. Zato je širenje suvereniteta preko policijskih procedura ne samo nemoguće, nego će biti uvijek neprihvatljivo“, kaže Gorani.
Komentarišući procjene premijera Albina Kurtija da će uvedene mjere međunarodne zajednice biti ubrzo ukinute, jer Kosovu treba pomoć sa Zapada i da Vlada nikako neće odustati od vladavine prava i ustavnosti, Gorani očekuje da će se situacija smiriti.
„Istorijski događaji uvijek imaju tendenciju ponavljanja, prvi put kao tragedija, a drugi put kao farsa. Ovo je drugi put i ovdje se ne radi o nekom naročito opasnom trenutku, jer smo to već prošli. Ovo neće da ide na gore, ali će kako god da ostane ovaj politički triler najviše štetiti Kosovu i pošto sam ja građanin Kosova, to mene najviše brine. Način sprovođenja sporazuma ili entuzijazam, optimizam u sprovođenju tih sporazuma će dati indikaciju kako ćemo živeti u budućnosti“, izjavio je u emisiji "Slobodno srpski" Gorani.
Izvor: Medija centar Čaglavica
Dodao je da je ekonomska šteta sankcija EU prema Kosovu već izvesna, ali da je još veća u političkom smislu. Naveo je da sporazumi iz Brisela i Ohrida moraju da se sprovedu, i da su toga svijesni svi na Kosovu.
„Kosovo nije u situaciji da ima nesporazume sa međunarodnom zajednicom i nemamo taj luksuz da sebi priuštimo neku vrstu izolacije i neprijateljstva, niti sa komšilukom, a naročito sa našim partnerima. Ono što mene kopka još više je to da, čini se, ne postoji jasna strategija zašto se ovo radi. Bar da znamo zbog čega ulazimo u ovu vrstu međunarodne izolacije i sankcija. Ohridski sporazum mora da se sprovede. Briselski sporazumi takođe. Svi su svijesni toga, i partija koja je na vlasti i opozicija i čitavo kosovsko društvo. Kad se nešto mora, onda ne treba da bude teško“, naglasio je Gorani.
Gorani je ukazao na pogrešnu percepciju građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, koji smatraju da probleme treba da riješe stranci, odnosno međunarodna zajednica.
„Ovo treba da riješimo mi. Međunarodna zajednica ne mora ništa da radi. Međunarodna zajednica pokušava da ako može nešto malo mešetari, ako može nešto malo da pomogne, ali do sporazuma mora da dođe između Kosova i Srbije. Dakle, ta predrasuda postoji u oba društva, i u albanskom, i u srpskom. Ne mogu se naterati na riešenje. Zato je širenje suvereniteta preko policijskih procedura ne samo nemoguće, nego će biti uvijek neprihvatljivo“, kaže Gorani.
Komentarišući procjene premijera Albina Kurtija da će uvedene mjere međunarodne zajednice biti ubrzo ukinute, jer Kosovu treba pomoć sa Zapada i da Vlada nikako neće odustati od vladavine prava i ustavnosti, Gorani očekuje da će se situacija smiriti.
„Istorijski događaji uvijek imaju tendenciju ponavljanja, prvi put kao tragedija, a drugi put kao farsa. Ovo je drugi put i ovdje se ne radi o nekom naročito opasnom trenutku, jer smo to već prošli. Ovo neće da ide na gore, ali će kako god da ostane ovaj politički triler najviše štetiti Kosovu i pošto sam ja građanin Kosova, to mene najviše brine. Način sprovođenja sporazuma ili entuzijazam, optimizam u sprovođenju tih sporazuma će dati indikaciju kako ćemo živeti u budućnosti“, izjavio je u emisiji "Slobodno srpski" Gorani.
Izvor: Medija centar Čaglavica
