Politički analitičar i nekadašnji jugoslovenski političar Azem Vllasi kaže da je svaka tačka evropskog prijedloga važna dok ne dođe do konačne normalizacije odnosa, dodajući da Zajednica srpskih opština, po njegovom mišljenju, treba da bude formirana u saradnji sa opštinama sa srpskom većinom, a ne sa Srbijom.
Kako je Vllasi naveo za Kosovo onlajn, tokom desetogodišnjeg procesa dijaloga bilo je dobrih sporazuma poput onih o integraciji sudskog sistema, policije, ali da je sve ostalo bez značajnog napretka.
"Deset godina se vode pregovori, ima nekih sporazuma koji su bili dobri, kao onaj o režimu graničnog prijelaza koji se tiče obeju strana, zatim sporazum o integraciji sudskog sistema, policijske službe, što je dobro funkcionisalo i nikome nije jasno zašto su Srbi napustili policiju, sudstvo, tužilaštvo i druge javne službe. Međutim, sve ostalo ide sporo. Sada su posrednici odlučili da se dijalog privede kraju sa nekim konačnim sporazumom, insistiraju na normalizaiji odnosa. Srpska strana od početka govori da se vodi dijalog za rješavanje pitanja Kosova, zaboravljaju da je pitanje Kosova riješeno. Dokle god se u Srbiji priča da je Kosovo i Metohija južna srpska pokrajina, nema ništa od finalnog sporazuma", rekao je Vllasi.
Prema njegovim riječima, pitanje ZSO ne može biti riješeno sve dok je potrebno da se oko toga dogovore Kosovo i Srbija.
"Očigledna je namjera Srbije da Zajednicu opština, a preko nje i Srbe, konstituiše u poseban entitet unutar Kosova, koji bi bio ekspozitura vlasti Srbije na Kosovu, a to očigledno ne može, jer je suprotno Ustavu Kosova. Uostalom, u Ahtisaarijevom planu nije rečeno da je o tome potreban sporazum sa Kosovom, već da treba formirati Asocijaciju. Mislim da će oko toga biti još natezanja, ali se to može riješiti ako se sada u pogledu implementacije, a i po sugestijama posrednika u dijalogu, preuzme kao unutrašnje pitanje i kao obaveza Kosova. Ako pitanje Zajednice ostane kao zajednička stvar Kosova i Srbije, biće još problema. Ne vidim da Srbi na Kosovu pate zbog ZSO, ima mnogo drugih problema koje treba rješavati, kako bi Srbi na Kosovu, kao i druge zajednice, bili ravnopravni", rekao je Vllasi.
Na pitanje o evropskom planu, i važnosti tačke 7, Vlasi kaže da je svaka tačka tog plana važna, a da ZSO treba da bude formirana u dogovoru kosovske vlasti i opština gdje Srbi čine većinu.
"Pogrešan je pristup ako se u planu koji je u Briselu usvojen bira koja je tačka važnija. Po toj mapi puta sve je važno do konačne normalizacije odnosa. Stranci insistiraju na formiranju Zajednice, ona treba da bude formirana u saradnji sa tim opštinama u okviru ustavnog i pravnog sistema Kosova, kao forma saradnje tih opština po pitanju saradnje tih opština, ali nikako kao ispostava vlasti Srbije, i Srbija u realizaciji tog pitanja nema šta da traži. To je posao i obaveza Kosova", dodao je Vllasi.
On je naglasio da bi za Srbe na Kosovu bilo dobro ako bi Srbija priznala nezavisno Kosovo, jer, kako je naveo, oni žele dobrosusjedske odnose Kosova i Srbije.
"Pitanje nezavisnosti Kosova je rješeno 1999. godine, a tome je najviše doprineo Miloševićev režim. Od tada, a posebno od nestanka Jugoslavije, znalo se da nema mogućnosti da Kosovo ostane unutar Srbije. Niti će Kosovo biti manje država ako je ne prizna Srbija, niti će biti veća ako je prizna, ali bi to bilo dobro za međususjedske odnose, za stabilnost u regionu, a i za položaj Srba na Kosovu", naglasio je Vllasi.
On je istakao da i Srbi i Albanci žele da žive u miru i da su slučajevi nasilja ili ranjavanja nedopustivi, ali da se takvi nesrećni događaji mogu desiti bilo gdje.
"Ne vidim nijedan suštinski problem između Srba i Albanaca. Svi žele da žive u miru, u jednoj normalnoj državi. Razlika je samo u tome što Srbi sa Kosova vole državu Srbiju i to je pitanje osjećanja, Albanci vole svoju državu. Pojedini ekscesi koji se događaju kao onaj za Badnji dan kod Brezovice ili onaj kod Klokota su neprihvatljivi, ali budimo pošteni, vlasti Kosova su reagovale brzo i efikasno. Niko na Kosovu, u Srbiji i nigdje u svijetu ne može da garantuje da nekih ekscesa neće biti. Ali, Srbi u svojim sredinama treba da žive normalno, a vlast treba da ih štiti", izjavio je Vllasi.
Povodom trenutne političke situacije između opozicije koja kritikuje premijera Albina Kurtija zbog popustljivosti, Vllasi kaže da opozicija nema prava na to.
"Vidim da najviše kritikuju Kurtija da je navodno popustio u vezi sa Zajednicom opština sa srpskom većinom. Opozicione partije koje sada imaju najviše primjedbi bile su na vlasti kada je 2015. godine potpisan sporazum sa Srbijom. Ustavni sud Kosova je odlučio da je taj sporazum u neskladu, odnosno da je protivan Ustavu. Prema tome, takvi nemaju pravo da sada imaju primjedbe po tom pitanju. Što se tiče Zajednice, nije bio potreban poseban sporazum sa Srbijom o tome, jer obaveza da se formira takva zajednica proističe iz Ahtisaarijevog plana koji Srbija nije prihvatila. Po tom planu, a i po Ustavu Kosova, to je unutrašnja obaveza Kosova da u saradnji sa opštinama vidi kakva bi funkcija te zajednice bila. Samim tim što je sporazum potpisan sa Srbijom trebalo se znati da od toga neće biti ništa", rekao je Vllasi.
Prema njegovim riječima, vlast se bira na izborima, pa tako i opozicija ima pravo da iznudi regularne izbore i pokuša da preuzme vlast na Kosovu.
"Vlast se bira na slobodnim izborima. Ova vlast, kao i one prije nje, nastala je na slobodnim izborima. Opozicija je opozicija, ima pravo da kritikuje, da napada, u ovom slučaju nema mjeru i u principu nije u pravu. Opozicija ako želi da dođe na vlast, neka izvoli, neka iznudi regularnim putem vanredne izbore, pa neka osvoji vlast", zaključio je Vllasi.
Izvor: Kosovo Online
"Deset godina se vode pregovori, ima nekih sporazuma koji su bili dobri, kao onaj o režimu graničnog prijelaza koji se tiče obeju strana, zatim sporazum o integraciji sudskog sistema, policijske službe, što je dobro funkcionisalo i nikome nije jasno zašto su Srbi napustili policiju, sudstvo, tužilaštvo i druge javne službe. Međutim, sve ostalo ide sporo. Sada su posrednici odlučili da se dijalog privede kraju sa nekim konačnim sporazumom, insistiraju na normalizaiji odnosa. Srpska strana od početka govori da se vodi dijalog za rješavanje pitanja Kosova, zaboravljaju da je pitanje Kosova riješeno. Dokle god se u Srbiji priča da je Kosovo i Metohija južna srpska pokrajina, nema ništa od finalnog sporazuma", rekao je Vllasi.
Prema njegovim riječima, pitanje ZSO ne može biti riješeno sve dok je potrebno da se oko toga dogovore Kosovo i Srbija.
"Očigledna je namjera Srbije da Zajednicu opština, a preko nje i Srbe, konstituiše u poseban entitet unutar Kosova, koji bi bio ekspozitura vlasti Srbije na Kosovu, a to očigledno ne može, jer je suprotno Ustavu Kosova. Uostalom, u Ahtisaarijevom planu nije rečeno da je o tome potreban sporazum sa Kosovom, već da treba formirati Asocijaciju. Mislim da će oko toga biti još natezanja, ali se to može riješiti ako se sada u pogledu implementacije, a i po sugestijama posrednika u dijalogu, preuzme kao unutrašnje pitanje i kao obaveza Kosova. Ako pitanje Zajednice ostane kao zajednička stvar Kosova i Srbije, biće još problema. Ne vidim da Srbi na Kosovu pate zbog ZSO, ima mnogo drugih problema koje treba rješavati, kako bi Srbi na Kosovu, kao i druge zajednice, bili ravnopravni", rekao je Vllasi.
Na pitanje o evropskom planu, i važnosti tačke 7, Vlasi kaže da je svaka tačka tog plana važna, a da ZSO treba da bude formirana u dogovoru kosovske vlasti i opština gdje Srbi čine većinu.
"Pogrešan je pristup ako se u planu koji je u Briselu usvojen bira koja je tačka važnija. Po toj mapi puta sve je važno do konačne normalizacije odnosa. Stranci insistiraju na formiranju Zajednice, ona treba da bude formirana u saradnji sa tim opštinama u okviru ustavnog i pravnog sistema Kosova, kao forma saradnje tih opština po pitanju saradnje tih opština, ali nikako kao ispostava vlasti Srbije, i Srbija u realizaciji tog pitanja nema šta da traži. To je posao i obaveza Kosova", dodao je Vllasi.
On je naglasio da bi za Srbe na Kosovu bilo dobro ako bi Srbija priznala nezavisno Kosovo, jer, kako je naveo, oni žele dobrosusjedske odnose Kosova i Srbije.
"Pitanje nezavisnosti Kosova je rješeno 1999. godine, a tome je najviše doprineo Miloševićev režim. Od tada, a posebno od nestanka Jugoslavije, znalo se da nema mogućnosti da Kosovo ostane unutar Srbije. Niti će Kosovo biti manje država ako je ne prizna Srbija, niti će biti veća ako je prizna, ali bi to bilo dobro za međususjedske odnose, za stabilnost u regionu, a i za položaj Srba na Kosovu", naglasio je Vllasi.
On je istakao da i Srbi i Albanci žele da žive u miru i da su slučajevi nasilja ili ranjavanja nedopustivi, ali da se takvi nesrećni događaji mogu desiti bilo gdje.
"Ne vidim nijedan suštinski problem između Srba i Albanaca. Svi žele da žive u miru, u jednoj normalnoj državi. Razlika je samo u tome što Srbi sa Kosova vole državu Srbiju i to je pitanje osjećanja, Albanci vole svoju državu. Pojedini ekscesi koji se događaju kao onaj za Badnji dan kod Brezovice ili onaj kod Klokota su neprihvatljivi, ali budimo pošteni, vlasti Kosova su reagovale brzo i efikasno. Niko na Kosovu, u Srbiji i nigdje u svijetu ne može da garantuje da nekih ekscesa neće biti. Ali, Srbi u svojim sredinama treba da žive normalno, a vlast treba da ih štiti", izjavio je Vllasi.
Povodom trenutne političke situacije između opozicije koja kritikuje premijera Albina Kurtija zbog popustljivosti, Vllasi kaže da opozicija nema prava na to.
"Vidim da najviše kritikuju Kurtija da je navodno popustio u vezi sa Zajednicom opština sa srpskom većinom. Opozicione partije koje sada imaju najviše primjedbi bile su na vlasti kada je 2015. godine potpisan sporazum sa Srbijom. Ustavni sud Kosova je odlučio da je taj sporazum u neskladu, odnosno da je protivan Ustavu. Prema tome, takvi nemaju pravo da sada imaju primjedbe po tom pitanju. Što se tiče Zajednice, nije bio potreban poseban sporazum sa Srbijom o tome, jer obaveza da se formira takva zajednica proističe iz Ahtisaarijevog plana koji Srbija nije prihvatila. Po tom planu, a i po Ustavu Kosova, to je unutrašnja obaveza Kosova da u saradnji sa opštinama vidi kakva bi funkcija te zajednice bila. Samim tim što je sporazum potpisan sa Srbijom trebalo se znati da od toga neće biti ništa", rekao je Vllasi.
Prema njegovim riječima, vlast se bira na izborima, pa tako i opozicija ima pravo da iznudi regularne izbore i pokuša da preuzme vlast na Kosovu.
"Vlast se bira na slobodnim izborima. Ova vlast, kao i one prije nje, nastala je na slobodnim izborima. Opozicija je opozicija, ima pravo da kritikuje, da napada, u ovom slučaju nema mjeru i u principu nije u pravu. Opozicija ako želi da dođe na vlast, neka izvoli, neka iznudi regularnim putem vanredne izbore, pa neka osvoji vlast", zaključio je Vllasi.
Izvor: Kosovo Online
