Premijer Kosova Albin Kurti rekao je večeras da je "veoma optimističan" da će konačni sporazum sa Srbijom biti postignut ove godine, a da će sljedeći sastanak u Briselu pokazati “čemu možemo da se nadamo ove godine”.
Kurti je, u intervjuu francuskoj televiziji „France 24“, naveo da dvije stvari treba da doprinesu tom procesu.
„Mislim da će sljedeći sastanak u Briselu pokazati čemu možemo da se nadamo ove godine. Optimista sam, veoma sam optimista da će se ove godine postići dogovor. Potrebno nam je značajno učešće međunarodne zajednice, ali istovremeno zvanični Beograd mora da se distancira od prošlosti, odnosno od Miloševića, i od sadašnjosti, odnosno despotskog predsednika Putina“, rekao je Kurti.
On je istakao da odnosi Kosova i Srbije “nisu normalni”, iako je Kosovo “normalna zemlja”, dok Srbija, kaže, pozivajući se na izvještaj Freedom housa, nije demokratska država, već ima hibridni režim.
“Želimo punu normalizaciju odnosa što podrazumeva i međusobno priznanje. Uvjeren sam da će šatl diplomatija i sastanci na visokom nivou ove godine doprineti da budemo bliži dogovoru u skladu sa evropskim prijedlogom”, rekao je on.
Na pitanje da li se dogovor može postići već na sastanku 27.februara rekao je da ne može da kaže kada će dogovora biti.
„Ja sam privržen, konstruktivan i kreativan u postizanju dogovora, jer je vreme važan faktor. Evropski predlog donosi de fakto priznanje i sadrži dijelove njemačko-nemačkog modela, što je omogućilo članstvo u UN za obe njemačke države“, dodao je on.
Na pitanje u vezi sa Zajednicom srpskih opština, Kurti kaže da je to samo jedan dio sporazuma iz Brisela od prije 10 godina, a bilo ih je ukupno 33.
„Svi ti sporazumi biće tema sastanaka. Jedan od njih je svakako sporazum koji sadrži ZSO, koja nije prošla test našeg ustavnog suda. Francusko-njemačka inicijativa ne može biti pretvorena u švedski sto, sa kojeg se može birati šta ko želi. Imamo i druge sporazume koji su od velikog značaja. Na primjer, sporazum o katastarskim knjigama. Srbija se obavezala da će vratiti katastarske knjige, a nije vratila ni originale, ni kopije. Ima mnogo oko čega treba a razgovaramo, a doćiće vrijeme i za ZSO”, dodao je on.
Naglasio je da su svi sporazumi tema pregovora, i da su ključni za normalizaciju odnosa ne samo međusobno priznanje, već i prava manjina.
Na pitanje da li vjeruje Aleksandru Vučiću, Kurti je kazao da ga on može nazivati kako god želi, ali da “vređanje ima veze sa nervozom i panikom u Beogradu zbog napretka Kosova”.
“I bez priznanja Srbije, mi naprdujemo, a oni su se izolovali, jer se vojska, ekonomija, energija, mediji, univerzitet i SPC nisu odvezali od Kremlja”, smatra Kurti.
On je istakao da Rusija ima veliki uticaj u Srbiji, jer je 56 odsto naftne industrije Srbije u vlasništvu Gasproma, a Banatski dvor, najveće skladište gasa u Jugoistočnoj Evropi, takođe u većinskom ruskom vlasništvu, dok su u Srbiji prisutne brojne ruske kompanije i banke.
“Dobili su 14 MIG-ove od Rusije i Bjelorusije, dobili su nedavno odbrambeni sistem od Kine. Na 160 kilometara od Prištine, u Nišu, nalazi se navodni ruski humanitarni centar, regionalno sjedište Sputnjika je u Beogradu, odakle se odvija puno špijunaže i hibridnog djelovanja protiv Kosova. Mislim da su Srbija i Rusija suviše bliske i da je potrebno mnogo više nego što čini sada Srbija da bude evropska zemlja. Najveća prepreka je što je prije 20 godina ubijen premijer Zoran Đinđić, i od tada ima reakcionarnih snaga koje su sada na vlast”, objasnio je Kurti.
Ukazao je da Vučić i kada tvrdi da nije saglasan u potpunosti sa Putinom to čini samo zbog evropskih fondova i tolerancije SAD.
“Kada nije na liniji sa Kremljom, to je samo zato što je ekonomija Srbije vezana za Zapad”, ocjenio je Kurti.
Rekao je da Kosovo u potpunosti podržava oslobodilački rat Ukrajine protiv ruske agresije, dodajući da Zapad treba da pokaže još veću simpatiju, empatiju i solidarnost, i da dodatno pomogne Ukrajincima.
“I mi patimo pod posljedicama tog rata, jer smo suočeni sa inflacijom i skokom cijena energenata, što je direktna posljedica rata. U isto vrijeme Srbija je postala još agresivnija prema Kosovu”, rekao je Kurti.
Pošto je naveo da se nadomak Kosova nalazi 28 vojnih i 24 žandarmerijskih baza, u kojima su, tvrdi, i pripadnici Vagner grupe i Noćnih vukova, Kurti je rekao da je, iako Kosovo nije članica Alijanse, NATO na Kosovu i da se zbog te opasnosti povećavaju investicije u bezbjednosni sektor.
Govoreći o nedavnoj 15 godišnjici od proglašenja nezavisnosti, Kurti je rekao da je Kosovo “dvostruka uspješna priča – uspješna priča NATO intervencije zaustavljanja Miloševićevog genocida i uspješna priča kvalitetnog demokratskog i ekonomskog razvoja”.
“Ponosni smo i optimistični, 117 država je priznalo našu nezavisnost”, rekao je Kurti i dodao da će se njima priključiti i preostalih pet zemalja EU koje to nisu učinile, navodeći da Kosovo želi da pristupi međunarodnim organizacijama, EU i NATO ne samo radi sopstvenog benefita, već kako bi i samo dalo doprinos.
Izvor: Kosovo Online/France 24
„Mislim da će sljedeći sastanak u Briselu pokazati čemu možemo da se nadamo ove godine. Optimista sam, veoma sam optimista da će se ove godine postići dogovor. Potrebno nam je značajno učešće međunarodne zajednice, ali istovremeno zvanični Beograd mora da se distancira od prošlosti, odnosno od Miloševića, i od sadašnjosti, odnosno despotskog predsednika Putina“, rekao je Kurti.
On je istakao da odnosi Kosova i Srbije “nisu normalni”, iako je Kosovo “normalna zemlja”, dok Srbija, kaže, pozivajući se na izvještaj Freedom housa, nije demokratska država, već ima hibridni režim.
“Želimo punu normalizaciju odnosa što podrazumeva i međusobno priznanje. Uvjeren sam da će šatl diplomatija i sastanci na visokom nivou ove godine doprineti da budemo bliži dogovoru u skladu sa evropskim prijedlogom”, rekao je on.
Na pitanje da li se dogovor može postići već na sastanku 27.februara rekao je da ne može da kaže kada će dogovora biti.
„Ja sam privržen, konstruktivan i kreativan u postizanju dogovora, jer je vreme važan faktor. Evropski predlog donosi de fakto priznanje i sadrži dijelove njemačko-nemačkog modela, što je omogućilo članstvo u UN za obe njemačke države“, dodao je on.
Na pitanje u vezi sa Zajednicom srpskih opština, Kurti kaže da je to samo jedan dio sporazuma iz Brisela od prije 10 godina, a bilo ih je ukupno 33.
„Svi ti sporazumi biće tema sastanaka. Jedan od njih je svakako sporazum koji sadrži ZSO, koja nije prošla test našeg ustavnog suda. Francusko-njemačka inicijativa ne može biti pretvorena u švedski sto, sa kojeg se može birati šta ko želi. Imamo i druge sporazume koji su od velikog značaja. Na primjer, sporazum o katastarskim knjigama. Srbija se obavezala da će vratiti katastarske knjige, a nije vratila ni originale, ni kopije. Ima mnogo oko čega treba a razgovaramo, a doćiće vrijeme i za ZSO”, dodao je on.
Naglasio je da su svi sporazumi tema pregovora, i da su ključni za normalizaciju odnosa ne samo međusobno priznanje, već i prava manjina.
Na pitanje da li vjeruje Aleksandru Vučiću, Kurti je kazao da ga on može nazivati kako god želi, ali da “vređanje ima veze sa nervozom i panikom u Beogradu zbog napretka Kosova”.
“I bez priznanja Srbije, mi naprdujemo, a oni su se izolovali, jer se vojska, ekonomija, energija, mediji, univerzitet i SPC nisu odvezali od Kremlja”, smatra Kurti.
On je istakao da Rusija ima veliki uticaj u Srbiji, jer je 56 odsto naftne industrije Srbije u vlasništvu Gasproma, a Banatski dvor, najveće skladište gasa u Jugoistočnoj Evropi, takođe u većinskom ruskom vlasništvu, dok su u Srbiji prisutne brojne ruske kompanije i banke.
“Dobili su 14 MIG-ove od Rusije i Bjelorusije, dobili su nedavno odbrambeni sistem od Kine. Na 160 kilometara od Prištine, u Nišu, nalazi se navodni ruski humanitarni centar, regionalno sjedište Sputnjika je u Beogradu, odakle se odvija puno špijunaže i hibridnog djelovanja protiv Kosova. Mislim da su Srbija i Rusija suviše bliske i da je potrebno mnogo više nego što čini sada Srbija da bude evropska zemlja. Najveća prepreka je što je prije 20 godina ubijen premijer Zoran Đinđić, i od tada ima reakcionarnih snaga koje su sada na vlast”, objasnio je Kurti.
Ukazao je da Vučić i kada tvrdi da nije saglasan u potpunosti sa Putinom to čini samo zbog evropskih fondova i tolerancije SAD.
“Kada nije na liniji sa Kremljom, to je samo zato što je ekonomija Srbije vezana za Zapad”, ocjenio je Kurti.
Rekao je da Kosovo u potpunosti podržava oslobodilački rat Ukrajine protiv ruske agresije, dodajući da Zapad treba da pokaže još veću simpatiju, empatiju i solidarnost, i da dodatno pomogne Ukrajincima.
“I mi patimo pod posljedicama tog rata, jer smo suočeni sa inflacijom i skokom cijena energenata, što je direktna posljedica rata. U isto vrijeme Srbija je postala još agresivnija prema Kosovu”, rekao je Kurti.
Pošto je naveo da se nadomak Kosova nalazi 28 vojnih i 24 žandarmerijskih baza, u kojima su, tvrdi, i pripadnici Vagner grupe i Noćnih vukova, Kurti je rekao da je, iako Kosovo nije članica Alijanse, NATO na Kosovu i da se zbog te opasnosti povećavaju investicije u bezbjednosni sektor.
Govoreći o nedavnoj 15 godišnjici od proglašenja nezavisnosti, Kurti je rekao da je Kosovo “dvostruka uspješna priča – uspješna priča NATO intervencije zaustavljanja Miloševićevog genocida i uspješna priča kvalitetnog demokratskog i ekonomskog razvoja”.
“Ponosni smo i optimistični, 117 država je priznalo našu nezavisnost”, rekao je Kurti i dodao da će se njima priključiti i preostalih pet zemalja EU koje to nisu učinile, navodeći da Kosovo želi da pristupi međunarodnim organizacijama, EU i NATO ne samo radi sopstvenog benefita, već kako bi i samo dalo doprinos.
Izvor: Kosovo Online/France 24
