Premijer Kosova Albin Kurti mora da pristane na Zajednicu srpskih opština jer Kosovo ne sme ostati bez zapadne zaštite, navodi pisac i bivši ambasador Kosova u Njemačkoj Beqe Cufaj, napominjući da je zapadni plan da se Aleksandar Vučić poštedi pravnog priznanja Kosova, ali da ga prizna faktički, prenosi Deutsche welle.
Evropske i američke diplomate nisu previše marile za temu Kosova nakon proglašenja nezavisnosti prije 15 godina, kaže Cufaj, prenosi Deutsche welle.
„Bilo je beskrajnih razgovora i malo rezultata. Na geopolitičkoj tabli nicale su nove krize. Razgovori Kosova i Srbije bili su povoljan teren za figure. Na jednoj strani stajao je Putin sa svojim vjernim vojnikom u Srbiji, bivšim Miloševićevim ministrom Aleksandrom Vučićem. Na drugoj strani Zapad sa pobunjeničkim djetetom Kosovom. Ko je imao prednost? Putin, naravno. Ako biste sa Angelom Merkel pričali o Kosovu i Srbiji, razgovor bi se zapravo vodio o Putinu“, piše Cufaj u autorskom tekstu za nedeljni Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Prema Cufaju, svi su se prenuli iz sna kad je Putin umarširao u Ukrajinu.
„Najednom je Balkan opet postao tema. U Briselu je prethodno bilo beskrajnih razgovora i tehničkih dogovora Kosova i Srbije, 33 potpisana sporazuma koji nisu sprovedeni. Sa agresijom Rusije na Ukrajinu sve to je postalo nevažno“.
Zapad je, piše Cufaj, izašao sa prijedlogom koji se temelji na ugovoru dvije Njemačke.
„Kosovo mora da prihvati taj prijedlog“, smatra pisac, i da dozvoli formiranje zajednice opština sa srpskom većinom. Tu ima dva problema. Prvi je što se Kosovo boji da bi Srbi, koje politički kontroliše Beograd, mogli težiti ponovnom ujedinjenju sa Srbijom. Drugi problem je, iz moje perspektive, premijer Kosova Albin Kurti“, piše Cufaj.
On dodaje da nakon dvije godine u vlasti, djeluje da Kurti nije drukčiji od prethodnika.
"Albanci sa Kosova masovno emigriraju u Njemačku. I dalje vladaju korupcija i nepotizam, partija upravlja institucijama“, navodi kosovski pisac.
Prema njegovoj ocjeni, srpski predsjednik Vučić je stidljivo prihvatio francusko-njemački plan, dok je Kurtijeva poruka – kako javnost razumije – odbijanje da se formira Zajednica opština. Cufaj podsjeća da Kurti i dalje insistira da takve zajednice može biti samo u slučaju priznanja Kosova od strane Srbije.
„To nervira međunarodne partnere, posebno Amerikance i Nijemce. Poslije dvije godine u vlasti, Kurti će morati da digne ruke od oba predizborna obećanja. Nije došlo do boljeg života za građane, a Zajednicu srpskih opština neće moći da spreči“, piše Cufaj.
On ističe da Kosovo ima tvrdoglavog premijera, ali nema tenkove, avione i veliku vojsku, dok Vučić to ima, a Vučić je, kako se Kurti žali, Putinova produžena ruka.
Savjetnici Scholza, Macrona i Bidena mogu mu odgovoriti da će ga NATO-trupama zaštititi od Vučića i Putina. Da li se to Zapad plaši Vučića jer je Putinov prijatelj? Ne. Ali, diplomate su ubedile svoje političare: spasićemo Vučića pritiska da de jure prizna Kosovo, ali zauzvrat ćemo ga udaljiti od Putina i Kosovo će dobiti faktičko priznanje od strane Srbije. To je normalizacija. Maksimum iz minimuma. Uz uslov da Kosovo pruži autonomiju svojim Srbima“, navodi pisac.
„Zar Zapad treba da okrene leđa Kosovu za koje je preko dvije decenije stacionirao hiljade vojnika kako bi očuvao krhki mir – samo jer Kurti odbija dil sa Srbijom? Kosovo ne može sebi da priušti da ostane bez zaštite Zapada“, zaključuje se u tekstu nedjeljnog Frankfurter Allgemeine Zeitunga.
Izvor: DW
„Bilo je beskrajnih razgovora i malo rezultata. Na geopolitičkoj tabli nicale su nove krize. Razgovori Kosova i Srbije bili su povoljan teren za figure. Na jednoj strani stajao je Putin sa svojim vjernim vojnikom u Srbiji, bivšim Miloševićevim ministrom Aleksandrom Vučićem. Na drugoj strani Zapad sa pobunjeničkim djetetom Kosovom. Ko je imao prednost? Putin, naravno. Ako biste sa Angelom Merkel pričali o Kosovu i Srbiji, razgovor bi se zapravo vodio o Putinu“, piše Cufaj u autorskom tekstu za nedeljni Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Prema Cufaju, svi su se prenuli iz sna kad je Putin umarširao u Ukrajinu.
„Najednom je Balkan opet postao tema. U Briselu je prethodno bilo beskrajnih razgovora i tehničkih dogovora Kosova i Srbije, 33 potpisana sporazuma koji nisu sprovedeni. Sa agresijom Rusije na Ukrajinu sve to je postalo nevažno“.
Zapad je, piše Cufaj, izašao sa prijedlogom koji se temelji na ugovoru dvije Njemačke.
„Kosovo mora da prihvati taj prijedlog“, smatra pisac, i da dozvoli formiranje zajednice opština sa srpskom većinom. Tu ima dva problema. Prvi je što se Kosovo boji da bi Srbi, koje politički kontroliše Beograd, mogli težiti ponovnom ujedinjenju sa Srbijom. Drugi problem je, iz moje perspektive, premijer Kosova Albin Kurti“, piše Cufaj.
On dodaje da nakon dvije godine u vlasti, djeluje da Kurti nije drukčiji od prethodnika.
"Albanci sa Kosova masovno emigriraju u Njemačku. I dalje vladaju korupcija i nepotizam, partija upravlja institucijama“, navodi kosovski pisac.
Prema njegovoj ocjeni, srpski predsjednik Vučić je stidljivo prihvatio francusko-njemački plan, dok je Kurtijeva poruka – kako javnost razumije – odbijanje da se formira Zajednica opština. Cufaj podsjeća da Kurti i dalje insistira da takve zajednice može biti samo u slučaju priznanja Kosova od strane Srbije.
„To nervira međunarodne partnere, posebno Amerikance i Nijemce. Poslije dvije godine u vlasti, Kurti će morati da digne ruke od oba predizborna obećanja. Nije došlo do boljeg života za građane, a Zajednicu srpskih opština neće moći da spreči“, piše Cufaj.
On ističe da Kosovo ima tvrdoglavog premijera, ali nema tenkove, avione i veliku vojsku, dok Vučić to ima, a Vučić je, kako se Kurti žali, Putinova produžena ruka.
Savjetnici Scholza, Macrona i Bidena mogu mu odgovoriti da će ga NATO-trupama zaštititi od Vučića i Putina. Da li se to Zapad plaši Vučića jer je Putinov prijatelj? Ne. Ali, diplomate su ubedile svoje političare: spasićemo Vučića pritiska da de jure prizna Kosovo, ali zauzvrat ćemo ga udaljiti od Putina i Kosovo će dobiti faktičko priznanje od strane Srbije. To je normalizacija. Maksimum iz minimuma. Uz uslov da Kosovo pruži autonomiju svojim Srbima“, navodi pisac.
„Zar Zapad treba da okrene leđa Kosovu za koje je preko dvije decenije stacionirao hiljade vojnika kako bi očuvao krhki mir – samo jer Kurti odbija dil sa Srbijom? Kosovo ne može sebi da priušti da ostane bez zaštite Zapada“, zaključuje se u tekstu nedjeljnog Frankfurter Allgemeine Zeitunga.
Izvor: DW
