Pitanje učenja službenih jezika na Kosovu kroz obrazovni sistem nije regulisano ni dvije decenije nakon završetka rata, iako istraživanja Kancelarije povjerenika za jezike, koja funkcioniše pri kabinetu premijera, pokazuju da je za tako nešto došlo vrijeme.
Na Kosovu su u službenoj upotrebi albanski i srpski jezik ali obrazovne institucije od sukoba na Kosovu funkcionišu u odvojenim sistemima i nemaju nikakvih dodirnih tačaka.
Tako se albanski jezik ne uči u školama koje na Kosovu funkcionišu u srpskom sistemu, kao ni srpski jezik u školama gdje se nastava odvija po planu i programu Ministarstva prosvete Kosova.
Da li je društvo spremno za učenje jezika?
Povjerenik za jezike na Kosovu, Slaviša Mladenović, smatra da je kompletno kosovsko društvo spremno za uvođenje učenja albanskog, odnosno srpskog jezika kroz obrazovne sisteme, napominjući da tako nešto pokazuju i njihove analize ili istraživanja.
Ipak, dodaje da odgovor na ovo pitanje zavisi i od toga "koga pitate".
"Ako pitate političare, oni će reći da društvo za to nije spremno i mislim da većina njih u tim podjelama pronalazi interes. Ja smatram da društvo kao društvo zaista jeste spremno", kaže Mladenović za RSE.
U korist njegovim tvrdnjama navodi da onlajn platformu za učenje jezika posjećuje oko 70.000 ljudi iz redova različitih zajednica, te dodaje da upravo taj podatak govori da običan narod želi da uči jezike komšija.
Radi se o platformu "Vocup" za učenje srpskog i albanskog jezika, koju je 2019. godine pokrenula nevladina organizacija Centar za socijalne inicijative. Za to je dobila podršku ambasade Velike Britanije na Kosovu, IOM-a, Misije UN na Kosovu (UNMIK) ali i Kancelarije povjerenika za jezike.
Ova platforma sadrži video lekcije, tekstualna objašnjenja, vežbe i rječnik novih izraza. Dostupna je na putem web sajta, te Android i iOS aplikacija.
Mogućnost integracije jezika kroz izborne predmete
Iz Vlade Kosova je 26. septembra, na Evropski dan jezika, saopšteno da je Kosovo višejezično društvo i da ta vrijednost ima duboke korijene.
Inače, Evropski dan jezika je 2001. godine ustanovio Savjet Evrope sa ciljem boljeg razumijevanja među ljudima koji pripadaju različitim zajednicama, razvoju tolerancije i promovisanju značaja učenja jezika.
Iz Vlade Kosova, navode da je tokom protekle godine, u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke, tehnologije i inovacija i Kancelarijom povjerenika za jezike kreiran kurikularni okvir Kosova koji otvara mogućnost integracije jezika zajednica kao izbornih predmeta.
"Kosovo ostaje snažno posvećeno promovisanju vrijednosti višejezičnosti, smatrajući da je ova vrijednost sredstvo za očuvanje bogatog i raznolikog karaktera našeg društva", navedeno je pored ostalog.
Takođe od prošle akademske godine funkcioniše i četvorogodišnji studijski program na Filološkom fakultetu Univerziteta u Prištini pod nazivom Balkanistika. U okviru tog programa se uči i srpski jezik a jedan od ciljeva je promovisanje međujezičke i međukulturne komunikacije na Kosovu i u regionu Zapadnog Balkana.
Ove akademske godine je program Balkanistike upisalo 15 studenata.
"Imamo pristojan broj studenata koji su aplicirali za Balkanistiku na prištinskom univerzitetu a i uopšte mislim da je ta svijest o neophodnosti učenja jezika okruženja porasla i da sve veći broj mladih shvata zašto je to bitno", zaključuje povjerenik za jezike Slaviša Mladenović.
Pojedini prioritet daju drugim "stranim" jezicima
Miljana (18), učenica četvrtog razreda srednje Medicinske škole u Gračanici, opštini sa većinskim srpskim stanovništvom kod Prištine, nije protiv uvođenja učenja albanskog jezika kroz obrazovni sistem na Kosovu ali prioritet ipak daje drugim "stranim" jezicima.
Smatra da albanski može da se nauči van škole, te napominje da je "čovjek bogatiji kada govori više jezika".
"Iz svog ličnog primjera govorim to, bavim se pjevanjem i pjevam na dosta jezika, takođe i na albanskom, sviđa mi se naglasak riječi, pogotovo u pjesmama. Imaju dobru muziku", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ova učenica.
Sa druge strane, Pranvera iz Prištine, majka djeteta koje ide u jednu osnovnu školu, kaže da "u ovom trenutku ne bi željela da ono uči srpski jezik kroz obrazovni sistem".
"Smatram da u ovim okolnostima, kao majka, ne bih pristala da moje djete uči srpski jezik kao obavezani, pa čak ni kao izborni predmet, jer ne vidim potrebu za tim", navodi ona i objašnjava da srpski jezik nije "internacionalni" kao engleski ili njemački.
Zašto je učenje jezika "osjetljivo" pitanje
Ivana Arsić je profesorka srpskog jezika a spada u generacije koje su u školi nekada učile albanski jezik. Uprkos tome, kaže da je ponovno uvođenje učenje jezika "osjetljivo" pitanje i za Srbe i za Albance i smatra da bi o eventualnoj inicijativi svi trebali da se izjasne na referendumu.
"To je više pitanje političke prirode. Nismo mi još sazreli da se ne maternji jezik uči, da Srbi uče albanski a Albanci srpski. To bi trebalo da se riješi na neki viši nivo. Pretpostavljam da bi najbolje rješenje bilo referendum. Da svi odlučimo o tome. Ali, mislim da smo svi još uvijek osjetljivi na to pitanje", smatra profesorka Arsić.
Kosovsko društvo je podjeljeno nakon ratnih sukoba a Priština i Beograd pokušavaju da postignu normalizaciju odnosa kroz dijalog, koji se vodi posredstvom Evropske unije.
Takođe, Zana (Hoxha) Hodža iz nevladine organizacije Artpolis, koja se pored ostalog bavi promocijom socijalnog dijaloga, ukazuje da je kosovsko društvo prošlo kroz težak ratni i poslijeratni period, te da je zbog toga teško uvesti učenje jezika kroz obrazovne institucije.
Navodi i da starije generacije iz redova albanske zajednice uglavnom govore srpski jer, kako kaže, u vrijeme Jugoslavije, a potom i režima Slobodana Miloševića, nisu mogli da funkcionišu bez poznavanja jezika.
Trenutno, zbog "paralelnog" sistema obrazovanja, ne vidi mogućnost da mlađe generacije nauče u školi albanski odnosno srpski.
"Sve dok se takva situacija ne promjeni i dok obrazovni sistem nije zajednički, ne vidim da može biti napretka u tom pravcu, jer postoji veliki gnev među dvije etničke grupe, u zvaničnom aspektu", kaže ona.
Jezik i tolerancija
Ipak, Hodža napominje da je situacija drugačija sa društvenog aspekta.
"Tokom našeg rada i aktivnosti sa mladima iz svih zajednica koje žive na Kosovu, vidim želju i volju da govorimo tuđim jezikom, posebno među albanskom i srpskom omladinom. Na našim radionicama oni su oduševljeni kada uče jezik drugih", navodi Hodža.
Ponavlja da je učenje albanskog ili srpskog jezika osjetljiva tema ali da ipak može doprineti toleranciji, pa kao primjer navodi njihove radionice na kojima se kroz kulturne i umjetničke aktivnosti promoviše multietničnost i socijalni dijalog.
"Uključujemo mlade u performanse, treninge, volonterski rad i podstičemo ih da govore svojim jezikom, omogućavamo im i prevod kako bi svi mogli da čuju jezike, da upoznaju razlike i zajedništva, ali i da razmenjuju kulture", kaže ona.
Zaključuje i da mladima na Kosovu iz redova svih zajednica, pružaju mogućnost integracije kroz umetnost, posebno pozorište.
"Ono predstavlja kreativnu stranu predavanja, gde javnost nije pasivni slušalac, kao što se dešava u školama, već je aktivan učesnik teme, koja na različite načine može doprineti razvoju društva baveći se različitim temama, uključujući i pitanje jezika", kaže Hodža.
Na svijetu postoji između šest i sedam hiljada jezika a na evropskom kontinentu je u upotrebi oko 200 različitih jezika, podaci su Evropske komisije.
Tako se albanski jezik ne uči u školama koje na Kosovu funkcionišu u srpskom sistemu, kao ni srpski jezik u školama gdje se nastava odvija po planu i programu Ministarstva prosvete Kosova.
Da li je društvo spremno za učenje jezika?
Povjerenik za jezike na Kosovu, Slaviša Mladenović, smatra da je kompletno kosovsko društvo spremno za uvođenje učenja albanskog, odnosno srpskog jezika kroz obrazovne sisteme, napominjući da tako nešto pokazuju i njihove analize ili istraživanja.
Ipak, dodaje da odgovor na ovo pitanje zavisi i od toga "koga pitate".
"Ako pitate političare, oni će reći da društvo za to nije spremno i mislim da većina njih u tim podjelama pronalazi interes. Ja smatram da društvo kao društvo zaista jeste spremno", kaže Mladenović za RSE.
U korist njegovim tvrdnjama navodi da onlajn platformu za učenje jezika posjećuje oko 70.000 ljudi iz redova različitih zajednica, te dodaje da upravo taj podatak govori da običan narod želi da uči jezike komšija.
Radi se o platformu "Vocup" za učenje srpskog i albanskog jezika, koju je 2019. godine pokrenula nevladina organizacija Centar za socijalne inicijative. Za to je dobila podršku ambasade Velike Britanije na Kosovu, IOM-a, Misije UN na Kosovu (UNMIK) ali i Kancelarije povjerenika za jezike.
Ova platforma sadrži video lekcije, tekstualna objašnjenja, vežbe i rječnik novih izraza. Dostupna je na putem web sajta, te Android i iOS aplikacija.
Mogućnost integracije jezika kroz izborne predmete
Iz Vlade Kosova je 26. septembra, na Evropski dan jezika, saopšteno da je Kosovo višejezično društvo i da ta vrijednost ima duboke korijene.
Inače, Evropski dan jezika je 2001. godine ustanovio Savjet Evrope sa ciljem boljeg razumijevanja među ljudima koji pripadaju različitim zajednicama, razvoju tolerancije i promovisanju značaja učenja jezika.
Iz Vlade Kosova, navode da je tokom protekle godine, u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke, tehnologije i inovacija i Kancelarijom povjerenika za jezike kreiran kurikularni okvir Kosova koji otvara mogućnost integracije jezika zajednica kao izbornih predmeta.
"Kosovo ostaje snažno posvećeno promovisanju vrijednosti višejezičnosti, smatrajući da je ova vrijednost sredstvo za očuvanje bogatog i raznolikog karaktera našeg društva", navedeno je pored ostalog.
Takođe od prošle akademske godine funkcioniše i četvorogodišnji studijski program na Filološkom fakultetu Univerziteta u Prištini pod nazivom Balkanistika. U okviru tog programa se uči i srpski jezik a jedan od ciljeva je promovisanje međujezičke i međukulturne komunikacije na Kosovu i u regionu Zapadnog Balkana.
Ove akademske godine je program Balkanistike upisalo 15 studenata.
"Imamo pristojan broj studenata koji su aplicirali za Balkanistiku na prištinskom univerzitetu a i uopšte mislim da je ta svijest o neophodnosti učenja jezika okruženja porasla i da sve veći broj mladih shvata zašto je to bitno", zaključuje povjerenik za jezike Slaviša Mladenović.
Pojedini prioritet daju drugim "stranim" jezicima
Miljana (18), učenica četvrtog razreda srednje Medicinske škole u Gračanici, opštini sa većinskim srpskim stanovništvom kod Prištine, nije protiv uvođenja učenja albanskog jezika kroz obrazovni sistem na Kosovu ali prioritet ipak daje drugim "stranim" jezicima.
Smatra da albanski može da se nauči van škole, te napominje da je "čovjek bogatiji kada govori više jezika".
"Iz svog ličnog primjera govorim to, bavim se pjevanjem i pjevam na dosta jezika, takođe i na albanskom, sviđa mi se naglasak riječi, pogotovo u pjesmama. Imaju dobru muziku", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ova učenica.
Sa druge strane, Pranvera iz Prištine, majka djeteta koje ide u jednu osnovnu školu, kaže da "u ovom trenutku ne bi željela da ono uči srpski jezik kroz obrazovni sistem".
"Smatram da u ovim okolnostima, kao majka, ne bih pristala da moje djete uči srpski jezik kao obavezani, pa čak ni kao izborni predmet, jer ne vidim potrebu za tim", navodi ona i objašnjava da srpski jezik nije "internacionalni" kao engleski ili njemački.
Zašto je učenje jezika "osjetljivo" pitanje
Ivana Arsić je profesorka srpskog jezika a spada u generacije koje su u školi nekada učile albanski jezik. Uprkos tome, kaže da je ponovno uvođenje učenje jezika "osjetljivo" pitanje i za Srbe i za Albance i smatra da bi o eventualnoj inicijativi svi trebali da se izjasne na referendumu.
"To je više pitanje političke prirode. Nismo mi još sazreli da se ne maternji jezik uči, da Srbi uče albanski a Albanci srpski. To bi trebalo da se riješi na neki viši nivo. Pretpostavljam da bi najbolje rješenje bilo referendum. Da svi odlučimo o tome. Ali, mislim da smo svi još uvijek osjetljivi na to pitanje", smatra profesorka Arsić.
Kosovsko društvo je podjeljeno nakon ratnih sukoba a Priština i Beograd pokušavaju da postignu normalizaciju odnosa kroz dijalog, koji se vodi posredstvom Evropske unije.
Takođe, Zana (Hoxha) Hodža iz nevladine organizacije Artpolis, koja se pored ostalog bavi promocijom socijalnog dijaloga, ukazuje da je kosovsko društvo prošlo kroz težak ratni i poslijeratni period, te da je zbog toga teško uvesti učenje jezika kroz obrazovne institucije.
Navodi i da starije generacije iz redova albanske zajednice uglavnom govore srpski jer, kako kaže, u vrijeme Jugoslavije, a potom i režima Slobodana Miloševića, nisu mogli da funkcionišu bez poznavanja jezika.
Trenutno, zbog "paralelnog" sistema obrazovanja, ne vidi mogućnost da mlađe generacije nauče u školi albanski odnosno srpski.
"Sve dok se takva situacija ne promjeni i dok obrazovni sistem nije zajednički, ne vidim da može biti napretka u tom pravcu, jer postoji veliki gnev među dvije etničke grupe, u zvaničnom aspektu", kaže ona.
Jezik i tolerancija
Ipak, Hodža napominje da je situacija drugačija sa društvenog aspekta.
"Tokom našeg rada i aktivnosti sa mladima iz svih zajednica koje žive na Kosovu, vidim želju i volju da govorimo tuđim jezikom, posebno među albanskom i srpskom omladinom. Na našim radionicama oni su oduševljeni kada uče jezik drugih", navodi Hodža.
Ponavlja da je učenje albanskog ili srpskog jezika osjetljiva tema ali da ipak može doprineti toleranciji, pa kao primjer navodi njihove radionice na kojima se kroz kulturne i umjetničke aktivnosti promoviše multietničnost i socijalni dijalog.
"Uključujemo mlade u performanse, treninge, volonterski rad i podstičemo ih da govore svojim jezikom, omogućavamo im i prevod kako bi svi mogli da čuju jezike, da upoznaju razlike i zajedništva, ali i da razmenjuju kulture", kaže ona.
Zaključuje i da mladima na Kosovu iz redova svih zajednica, pružaju mogućnost integracije kroz umetnost, posebno pozorište.
"Ono predstavlja kreativnu stranu predavanja, gde javnost nije pasivni slušalac, kao što se dešava u školama, već je aktivan učesnik teme, koja na različite načine može doprineti razvoju društva baveći se različitim temama, uključujući i pitanje jezika", kaže Hodža.
Na svijetu postoji između šest i sedam hiljada jezika a na evropskom kontinentu je u upotrebi oko 200 različitih jezika, podaci su Evropske komisije.
