Ministrica ekonomije Artane Rizvanoli je prošle sedmice pred parlamentarnim odborom za privredu, industriju, poduzetništvo i trgovinu kazala da postoji mogućnost da cijene električne energije u idućim mjesecima rastu.
Regulatorni ured za energetiku trenutno razmatra zahtjev kosovske distribucije za poskupljenje struje od sedam posto od sljedećeg mjeseca, a novo poskupljenje moguće je već u aprilu 2022. kad se ponovno razmatraju eventualne nove tarife.
Prosječna plata na Kosovu je oko 400 eura. Prema podacima Kosovske agencije za statistiku, tokom 2020. je bilo oko 26 posto nezaposlenih. Udruženja privrednika tvrde da je tokom pandemije korona virusa više od 50.000 građana ostalo bez posla.
Muslim Mehmeti iz Obilića, gradića na oko desetak kilometara od Prištine, kaže da je električna energija na Kosovu već jako skupa i dodaje da ne zna kako će plaćati svoje račune ako dođe do dodatnog poskupljenja.
Mehmeti za RSE navodi da plaća više od 50 eura za električnu energiju, iako u zimskom periodu koristi drva za ogrjev.
“Samo bojler, zamrzivač i frižider su priključeni na struju. Ako ne platiš odmah račun, isključe ti struju”, kaže Mehmeti.
Neka domaćinstva na Kosovu se suočavaju i sa višesatnim restrikcijama električne energije.
“Ubiše nas s isključivanjima (restrikcijama), po tri sata nemamo struje, a skupa je struja. Kakve su to restrikcije, nema vjetra, nema ničega”, kaže Predrag Ristić iz Gračanice, općine s većinskim srpskim stanovništvom kod Prištine.
Termoelektrane “Kosova A” i “Kosova B” u Obiliću trenutno proizvode oko 500 megawata električne energije na sat, a Kosovo ima potrebe za preko 1.100 megawata na sat.
Kako bi se osiguralo stabilno snabdijevanje strujom, Kosovo uvozi električnu energiju, ali je cijena sada znatno veća zbog energetske krize u svijetu.
Jedan od razloga što se ne proizvodi dovoljna količina električne energije je višedecenijska, zastarjela elektrana. Iz Kosovske energetske korporacije navode da ponekad čitavi blokovi ispadaju iz sistema.
Premijer Kosova Albin Kurti je naveo da je izdvojeno 20 miliona eura za stabilno snabdijevanje strujom i kako bi se izbjeglo eventualno poskupljenje električne energije.
“Zajedno ćemo prevazići ovu veliku energetsku krizu, kroz koju posljednjih mjeseci prolaze sve zemlje regije i Evrope”, napisao je Kurti 18. decembra na svom Facebook profilu.
Ministarstvo privrede radi na izradi energetske strategije za period 2022-2031. Kako se navodi, u toj strategiji će biti analizirani svi potencijalni i financijski prihvatljivi scenarij za stabilno snabdijevanja električnom energijom. Također, fokus će biti na većoj integraciji obnovljivih izvora energije.
Dardan Abazi, istraživač na Institutu za razvojnu politiku (INDEP), ocjenjuje da je do energetske krize na Kosovu došlo zbog nekih političkih odluka.
“U posljednjih 20 godina, različite vlade su govorile o izgradnji novih termoelektrana na ugalj i nisu stavile Kosovo na šine energetske tranzicije, koja bi se više zasnivala na proizvodnji energije od decentraliziranih proizvođača”, kaže Abazi.
On dodaje da je nedostatak adekvatne strategije dovelo do toga da Kosovo bude zavisno od elektrana “Kosova A” i “Kosova B”, a potom građani ostaju bez električne energije zbog bilo kog kvara ili tehničkog problema.
Prosječna plata na Kosovu je oko 400 eura. Prema podacima Kosovske agencije za statistiku, tokom 2020. je bilo oko 26 posto nezaposlenih. Udruženja privrednika tvrde da je tokom pandemije korona virusa više od 50.000 građana ostalo bez posla.
Muslim Mehmeti iz Obilića, gradića na oko desetak kilometara od Prištine, kaže da je električna energija na Kosovu već jako skupa i dodaje da ne zna kako će plaćati svoje račune ako dođe do dodatnog poskupljenja.
Mehmeti za RSE navodi da plaća više od 50 eura za električnu energiju, iako u zimskom periodu koristi drva za ogrjev.
“Samo bojler, zamrzivač i frižider su priključeni na struju. Ako ne platiš odmah račun, isključe ti struju”, kaže Mehmeti.
Neka domaćinstva na Kosovu se suočavaju i sa višesatnim restrikcijama električne energije.
“Ubiše nas s isključivanjima (restrikcijama), po tri sata nemamo struje, a skupa je struja. Kakve su to restrikcije, nema vjetra, nema ničega”, kaže Predrag Ristić iz Gračanice, općine s većinskim srpskim stanovništvom kod Prištine.
Termoelektrane “Kosova A” i “Kosova B” u Obiliću trenutno proizvode oko 500 megawata električne energije na sat, a Kosovo ima potrebe za preko 1.100 megawata na sat.
Kako bi se osiguralo stabilno snabdijevanje strujom, Kosovo uvozi električnu energiju, ali je cijena sada znatno veća zbog energetske krize u svijetu.
Jedan od razloga što se ne proizvodi dovoljna količina električne energije je višedecenijska, zastarjela elektrana. Iz Kosovske energetske korporacije navode da ponekad čitavi blokovi ispadaju iz sistema.
Premijer Kosova Albin Kurti je naveo da je izdvojeno 20 miliona eura za stabilno snabdijevanje strujom i kako bi se izbjeglo eventualno poskupljenje električne energije.
“Zajedno ćemo prevazići ovu veliku energetsku krizu, kroz koju posljednjih mjeseci prolaze sve zemlje regije i Evrope”, napisao je Kurti 18. decembra na svom Facebook profilu.
Ministarstvo privrede radi na izradi energetske strategije za period 2022-2031. Kako se navodi, u toj strategiji će biti analizirani svi potencijalni i financijski prihvatljivi scenarij za stabilno snabdijevanja električnom energijom. Također, fokus će biti na većoj integraciji obnovljivih izvora energije.
Dardan Abazi, istraživač na Institutu za razvojnu politiku (INDEP), ocjenjuje da je do energetske krize na Kosovu došlo zbog nekih političkih odluka.
“U posljednjih 20 godina, različite vlade su govorile o izgradnji novih termoelektrana na ugalj i nisu stavile Kosovo na šine energetske tranzicije, koja bi se više zasnivala na proizvodnji energije od decentraliziranih proizvođača”, kaže Abazi.
On dodaje da je nedostatak adekvatne strategije dovelo do toga da Kosovo bude zavisno od elektrana “Kosova A” i “Kosova B”, a potom građani ostaju bez električne energije zbog bilo kog kvara ili tehničkog problema.
