Kosovo ima najnižu minimalnu zaradu na Balkanu i jednu od najnižih u cijeloj Evropi, izvjestio je portal Kosovo 2.0.
Minimalna mjesečna plata radnika mlađih od 35 godina iznosi svega 130 eura, dok stariji zarađuju 170 eura.
Minimalna zarada, kako navodi ovaj istraživački portal, nije povećana čak deset godina, a u međuvremenu, inflacija i rastuće cijene smanjile su već tričavu kupovnu moć onih koji primaju minimalac.
"Političari su u predizbornim kampanjama, u više navrata, obećavali povećanje minimalne zarade, ali ova obećanja još nisu ispunjena. Aktuelna vlada, naizgled, ima namjeru da konačno poveća ova davanja, ali još nije iznela rok u kojem će to učiniti", navodi se u ovom istraživanju koje je sprovela organizacija Kosovo 2.0.
Obećanja o povećanju minimalne zarade uporno se ponavljaju u predizbornim kampanjama, a sve velike stranke su ga tretirale kao jedno od najvažnijih u svojim programima.
Na izborima u februaru Demokratski savez Kosova, tačnije tadašnji premijer Avdullah Hoti, obećavao je minimalnu zaradu od 300 eura.
Glavni kandidat PDK Enver Hoxhaj izjavio je isto, a Albin Kurti je, nakon pobjede na izborima, predizborno obećanje ponovio na Međunarodni praznika rada.
"Prvo ćemo minimalnu zaradu uvećati na 250 eura, izuzećemo ovaj iznos od oporezivanja i ponovo ćemo ga ubuduće revidirati", poručio je Kurti.
Dok uzastopne vlade malo šta čine po ovom pitanju, a predizborna obećanja ostaju mrtvo slovo na papiru, radnici, kako se navodi, sve više zaostaju.
Uprkos gotovo jednoglasnoj saglasnosti političara da se minimalna zarada mora uvećati, nijedna vlada već deset godina nije prihvatila prijedloge za uvećanje.
Da se ovo desilo, kako se navodi, zarade brojnih radnika bi se makar udvostručile i tako bi bio podignut životni standard građana.
Međutim, o tome ne odlučuje samo vlada. Prema rečima Agrona Demija, sa Instituta GAP, Međunarodni monetarni fond vrši veliki pritisak na Vladu Kosova da ne podigne minimalnu zaradu.
Ukoliko bi se minimalac povećao na nivo koji predlaže Socioekonomski savjet sastavljen od predstavnika radnika, poslodavaca i državnih ustanova, to bi prouzrokovalo povećane izdatke iz budžeta za socijalna davanja. Tako bi troškovi za penzije ratnih veterana bili bi za desetine miliona eura viši.
"MMF takođe tvrdi da je minimalna zarada na Kosovu već previsoka u odnosu na prosječnu zaradu i da bi novo povećanje minimalca dovelo do rasta nezaposlenosti", navodi se u istraživanju.
U međuvremenu, kako je navedeno, vrijednost minimalne zarade umenjena za oko 10 odsto usled inflacije, a raste i prosječna plata na Kosovu.
To dovodi do rasta potrošnje i cijena, ali i do produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih.
Tako je još jednom dokazano, na primjeru Kosova, koliko niska minimalna zarada utiče na ekspolataciju radnika i na siromaštvo.
Izvor: Kosovo online/Kosovo2.0/info-ks.net
Minimalna zarada, kako navodi ovaj istraživački portal, nije povećana čak deset godina, a u međuvremenu, inflacija i rastuće cijene smanjile su već tričavu kupovnu moć onih koji primaju minimalac.
"Političari su u predizbornim kampanjama, u više navrata, obećavali povećanje minimalne zarade, ali ova obećanja još nisu ispunjena. Aktuelna vlada, naizgled, ima namjeru da konačno poveća ova davanja, ali još nije iznela rok u kojem će to učiniti", navodi se u ovom istraživanju koje je sprovela organizacija Kosovo 2.0.
Obećanja o povećanju minimalne zarade uporno se ponavljaju u predizbornim kampanjama, a sve velike stranke su ga tretirale kao jedno od najvažnijih u svojim programima.
Na izborima u februaru Demokratski savez Kosova, tačnije tadašnji premijer Avdullah Hoti, obećavao je minimalnu zaradu od 300 eura.
Glavni kandidat PDK Enver Hoxhaj izjavio je isto, a Albin Kurti je, nakon pobjede na izborima, predizborno obećanje ponovio na Međunarodni praznika rada.
"Prvo ćemo minimalnu zaradu uvećati na 250 eura, izuzećemo ovaj iznos od oporezivanja i ponovo ćemo ga ubuduće revidirati", poručio je Kurti.
Dok uzastopne vlade malo šta čine po ovom pitanju, a predizborna obećanja ostaju mrtvo slovo na papiru, radnici, kako se navodi, sve više zaostaju.
Uprkos gotovo jednoglasnoj saglasnosti političara da se minimalna zarada mora uvećati, nijedna vlada već deset godina nije prihvatila prijedloge za uvećanje.
Da se ovo desilo, kako se navodi, zarade brojnih radnika bi se makar udvostručile i tako bi bio podignut životni standard građana.
Uloga Međunarodnog monetarnog fonda
Međutim, o tome ne odlučuje samo vlada. Prema rečima Agrona Demija, sa Instituta GAP, Međunarodni monetarni fond vrši veliki pritisak na Vladu Kosova da ne podigne minimalnu zaradu.
Ukoliko bi se minimalac povećao na nivo koji predlaže Socioekonomski savjet sastavljen od predstavnika radnika, poslodavaca i državnih ustanova, to bi prouzrokovalo povećane izdatke iz budžeta za socijalna davanja. Tako bi troškovi za penzije ratnih veterana bili bi za desetine miliona eura viši.
"MMF takođe tvrdi da je minimalna zarada na Kosovu već previsoka u odnosu na prosječnu zaradu i da bi novo povećanje minimalca dovelo do rasta nezaposlenosti", navodi se u istraživanju.
U međuvremenu, kako je navedeno, vrijednost minimalne zarade umenjena za oko 10 odsto usled inflacije, a raste i prosječna plata na Kosovu.
To dovodi do rasta potrošnje i cijena, ali i do produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih.
Tako je još jednom dokazano, na primjeru Kosova, koliko niska minimalna zarada utiče na ekspolataciju radnika i na siromaštvo.
Izvor: Kosovo online/Kosovo2.0/info-ks.net
