Fond za humanitarno pravo na Kosovu godinama zahtjeva da se kao jedna od tema u dijalogu u Briselu između Srbije i Kosova nađe i pitanje nestalih osoba, saopštio je direktor Fonda Bekim Blakaj, ističući da nije bilo političke volje za rješavanje ovog pitanja.
Blakaj ocjenjue pozitivnim dogovor iz Brisela o otvaranju arhiva, jer se, kaže, na taj način mogu saznati neki podaci o nestalima. Napominje da je bitno da u centru pažnje ne bude samo otvaranje arhiva, jer je moguće da za određene slučajeve u tim arhivima nema infomacija. Zbog toga nadležne institucije moraju da sprovode istragu, da pretražuju sve ne bi li se došlo do potrebnih informacija, poručio je Blakaj.
Na pitanje da li je otvaranje arhiva dovoljno za rasvetljavanje sudbine nestalih direktor Fonda za humanitarno pravo kaže da je ovih dana to jedna od najaktuelnijih tema ali da zapravo, malo ko ulazi u srž problema.
"Bitno je da se pretražuju arhive, ukoliko se nađe informacija o mogućim grobnicama, gdje mogu biti sahranjeni oni koji se danas vode kao nestali, onda da se ta informacija koristi u cilju rasvjetljavanja sudbine nestalih. 2.48 Ja ne vidim to kao otvaranje svih arhiva, da sadržaj tih arhiva bude javan itd. Bitno je, da se strane dogovore da se koristi građa u arhivam u cilju rasvetljavanja sudbine nestalih", kazao je Blakaj.
Kada je riječ o eventualnoj arhivi OVK, Blakaj kaže da u Fondu nisu imali nikakve informacije da li ona postoji ili ne, ali da se nakon pojedinih izjava može zaključiti da postoji neka dokumentacija za koju svi koji su se bavili time kažu da je bila javna. Blakaj napominje da je najvažnije doći do informacija gdje su sahranjeni ljudi koji se danas vode kao nestali.
"Informacije o mogućim lokacijama gdje su sahranjeni ljudi koji se vode danas kao nestali mora da postoje negdje. Možda, na žalost ne postoje u nikakvim arhivima, možda, ne postoje u nikakvom pisanom dokumentu, nego, te informacije moraju da imaju samo određeni ljudi. To je vrlo važno, mislim da, ovo pitanje arhiva ne sme da služi kao izgovor, strankama, ljudima koji vode institucije i u Srbiji i na Kosovu da kažu mi smo uradili sve i nemamo više informacija o nestalim osobama", rekao je direktor FHPK Bekim Blakaj u Jutarnjem programu RTK2.
Što se tiče dogovora o identifikaciji i predaji tela porodicama, Blakaj dodaje reka da se to predstavlja kao jedan od uspjeha u dijalogu, ali da zapravo po tom pitanju nikada nije bilo problema ranijih godina, nakon identifikacije, tijela su preuzimale porodice.
Na pitanje da li je otvaranje arhiva dovoljno za rasvetljavanje sudbine nestalih direktor Fonda za humanitarno pravo kaže da je ovih dana to jedna od najaktuelnijih tema ali da zapravo, malo ko ulazi u srž problema.
"Bitno je da se pretražuju arhive, ukoliko se nađe informacija o mogućim grobnicama, gdje mogu biti sahranjeni oni koji se danas vode kao nestali, onda da se ta informacija koristi u cilju rasvjetljavanja sudbine nestalih. 2.48 Ja ne vidim to kao otvaranje svih arhiva, da sadržaj tih arhiva bude javan itd. Bitno je, da se strane dogovore da se koristi građa u arhivam u cilju rasvetljavanja sudbine nestalih", kazao je Blakaj.
Kada je riječ o eventualnoj arhivi OVK, Blakaj kaže da u Fondu nisu imali nikakve informacije da li ona postoji ili ne, ali da se nakon pojedinih izjava može zaključiti da postoji neka dokumentacija za koju svi koji su se bavili time kažu da je bila javna. Blakaj napominje da je najvažnije doći do informacija gdje su sahranjeni ljudi koji se danas vode kao nestali.
"Informacije o mogućim lokacijama gdje su sahranjeni ljudi koji se vode danas kao nestali mora da postoje negdje. Možda, na žalost ne postoje u nikakvim arhivima, možda, ne postoje u nikakvom pisanom dokumentu, nego, te informacije moraju da imaju samo određeni ljudi. To je vrlo važno, mislim da, ovo pitanje arhiva ne sme da služi kao izgovor, strankama, ljudima koji vode institucije i u Srbiji i na Kosovu da kažu mi smo uradili sve i nemamo više informacija o nestalim osobama", rekao je direktor FHPK Bekim Blakaj u Jutarnjem programu RTK2.
Što se tiče dogovora o identifikaciji i predaji tela porodicama, Blakaj dodaje reka da se to predstavlja kao jedan od uspjeha u dijalogu, ali da zapravo po tom pitanju nikada nije bilo problema ranijih godina, nakon identifikacije, tijela su preuzimale porodice.
