Profesor Ustavnog prava Riza Smaka u izjavi za Kosovo Onlajn kaže da formiranje Zajednice srpskih opština sa izvršnim ovlašćenjima nije moguće bez ustavnih izmjena, naglašavajući da ukoliko dođe do postizanja konačnog sporazuma i Kosovo i Srbija moraju promjeniti Ustav.
“Ukoliko bi se obrazovala bez posebnih izvršnih ovlašćenja ne bi se morao promjeniti Ustav. Ukoliko bi ovo pitanje bilo dogovoreno političkim sporazumom onda Ustav Kosova mora da se mijenja budući da odredba člana 1, stav 1. Ustava izričito glasi da je Kosovo nezavisna suverena država, ukoliko bi Zajednica imala izvršna ovlašćenja Ustav bi morao da se menja”, kaže Smaka.
Sporazum o Zajednici opština sa srpskom većinom su Kosovo i Srbija postigli 2013. godine koji je potom usaglašen principima iz 2015.
Međutim, Ustavni sud Kosova je decembra 2015. godine utvrdio da principi o Zajednici nisu u potpunosti usaglašeni sa Ustavom Kosova, ali, kako su dodali, to bi se moglo uskladiti zakonskim aktom Vlade Kosova i statutom.
Ipak, Smaka kaže da statutom, kao pravnim aktom Zajednice koji uređuje unutrašnju organizaciju, ne mogu biti regulasni ti sporni principi iz Briselskog sporazuma. Smaka napominje da u ovom trenutku ustavne izmjene nisu moguće jer je za to potrebno 80 glasova poslanika u Skupštini Kosova.
Ukoliko bi pak Kosovo i Srbija došle do političkog sporazuma Smaka ističe da je neizbježno mijenjanje ustava obje zemlje.
“Ustav Srbije Kosovo propisuje kao teritorijalno-administrativnu autonomiju u sastavu Srbije, ako gledamo sa pravne strane predsjednik Srbije nema ovlašćenje da pregovora sa predstavnicima vlade Kosova, budući da u Srbiji ne priznaju državnost Kosova”, objašnajava Smaka i dodaje da ni premijer Avdullah Hoti po Ustavu nema pravo da pregovara i predstavlja Kosovo, već je to dužnost predsjednika Hashima Thaçija.
“U Ustavu piše da je predsjednik šef države, on zastupa državu, on vodi spoljnu politiku, a predsjednik vlade ima samo konsultativnu ulogu, znači on nije samostalan u svojim odlukama”, zaključuje Smaka.
Sporazum o Zajednici opština sa srpskom većinom su Kosovo i Srbija postigli 2013. godine koji je potom usaglašen principima iz 2015.
Međutim, Ustavni sud Kosova je decembra 2015. godine utvrdio da principi o Zajednici nisu u potpunosti usaglašeni sa Ustavom Kosova, ali, kako su dodali, to bi se moglo uskladiti zakonskim aktom Vlade Kosova i statutom.
Ipak, Smaka kaže da statutom, kao pravnim aktom Zajednice koji uređuje unutrašnju organizaciju, ne mogu biti regulasni ti sporni principi iz Briselskog sporazuma. Smaka napominje da u ovom trenutku ustavne izmjene nisu moguće jer je za to potrebno 80 glasova poslanika u Skupštini Kosova.
Ukoliko bi pak Kosovo i Srbija došle do političkog sporazuma Smaka ističe da je neizbježno mijenjanje ustava obje zemlje.
“Ustav Srbije Kosovo propisuje kao teritorijalno-administrativnu autonomiju u sastavu Srbije, ako gledamo sa pravne strane predsjednik Srbije nema ovlašćenje da pregovora sa predstavnicima vlade Kosova, budući da u Srbiji ne priznaju državnost Kosova”, objašnajava Smaka i dodaje da ni premijer Avdullah Hoti po Ustavu nema pravo da pregovara i predstavlja Kosovo, već je to dužnost predsjednika Hashima Thaçija.
“U Ustavu piše da je predsjednik šef države, on zastupa državu, on vodi spoljnu politiku, a predsjednik vlade ima samo konsultativnu ulogu, znači on nije samostalan u svojim odlukama”, zaključuje Smaka.
