Uključujući žene i djecu

Institut za bezbjednost i integraciju u Prištini, koji se uglavnom bavi građanima Kosova koji se vraćaju iz Sirije, kaže da je manje od 100 ljudi sa Kosova, uključujući žene i djecu, i dalje u raznim sirijskim kampovima, piše Koha.

Kosovske institucije ne pružaju informacije o tome šta se radi na povratku kosovskih građana iz Sirije.

Prošle godine je Ministarstvo pravde bilo uključeno u njihov povratak iz Sirije, a sada je odgovornost prešla na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

"Ministar unutrašnjih poslova nacionalni je koordinator protiv terorizma i radikalizma. Mislim da imaju tačne brojeve i možete od njih dobiti detaljnije podatke. Sada za akcije koje se preduzimaju ili će biti preduzete, mislim da je najkompetentnija adresa Ministarstvo unutrašnjih poslova“, rekao je Selim Selimi, ministar pravde u vladi.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, međutim, nije odgovorilo na pitanje Radio Slobodne Evrope u vezi sa ovim procesom.

Prema vlastima na Kosovu, od početka rata 2012. godine, oko 400 građana Kosova otišlo je u Siriju da bi se pridružilo militantnoj grupi Islamska država.

U ovom periodu, od 2012. godine, više od 100 ljudi sa Kosova stradalo na sirijskom ratištu.

Uz pomoć SAD, 19. aprila Kosovo je iz Sirije vratilo 110 svojih državljana, uključujući 32 žene, 74 djece i četiri strana borca. U Siriji je i dalje  još 87 ljudi, ili oko 30 boraca, 49 žena i osmoro djece.

Direktor odbora Instituta za bezbjednost i integraciju iz Prištine Arber Vokri rekao je za Radio Slobodna Evropa da je teško znati broj građana Kosova u Siriji.

„Prema našim podacima, ima manje od 100 ljudi. Statistika je zbunjujuća jer ovaj broj takođe uključuje djecu rođenu iz mješovitih brakova (brakovi žena sa Kosova nakon smrti njihovog prvog muža). Jedan roditelj može biti Albanac, a drugi sa Kavkaza ili negdje drugdje, tako da ne možemo dobiti konačne i tačne podatke“, rekao je Vokri.

Takođe kaže da je integracija povratnika i dalje izazov za kosovske institucije i da je najveći problem u ovoj oblasti nedostatak budžeta.

Ramadan Shkodra, predstavnik Islamske zajednice Kosova, kaže da nema tačne podatke o tome koliko građana može biti u Siriji.

„Pomogli smo reintegraciji i deradikalizaciji, a zatim smo pomogli paketima hrane, socijalnom pomoći i savjetima i drugim pitanjima koja su bila dio nacionalne strategije za ovaj posao“, kaže Shkodra.

Vokri kaže da je uprkos nedostatku budžetskih sredstava, reintegracija povratnika iz Sirije na Kosovo ometena nesposobnom intervencijom civilnog društva i nekih medija. Nije pomenuo o kojim organizacijama ili medijima je riječ.

„Oni su u velikoj mjeri povećali problem, uzrokujući strah i nesigurnost među rođacima ovih ljudi o kojima govorimo. To je rezultiralo svojevrsnim oklevanjem da sarađuju sa kosovskim institucijama. U bliskoj budućnosti mislim da bi fokus trebao biti na ispravljanju uplitanja civilnog društva“, rekao je Vokrri.

Američki Stejt department je 20. juna ove godine objavio godišnji izveštaj o terorizmu u svijetu. Za Kosovo se kaže da je zemlja nastavila da se bori sa pretnjom terorizma bliskom saradnjom sa SAD.

Četvoro djece i žena vratili su se ove nedjelje u Albaniju iz kampa al-Hol u Siriji, gdje su boravili oko dvije godine.

Izvor: Kosovo Online/Koha ditore