Vlada Kosova ukinula je 20 odluka donetih od 2009. godine, na osnovu kojih je različitim institucijama omogućeno sklapanje ugovora bez obzira na postupke predviđene Zakonom o nabavkama, piše Koha.
Prema njihovom pisanju akcija vlade premijera Avdullaha Hotija kvalifikovana je kao populistička, jer nema uticaj na ugovore zaključene na osnovu odluka koje su sada ukinute.
Član 3. Zakona o nabavkama omogućava vladi, pozivajući se na „zakonsku tajnu ili bezbjednosne interese“, da iz svog delokruga izuzme ovaj zakon za određene konkretne aktivnosti nabavke.
Civilno društvo je više puta pokrenulo ovo pitanje a vlada premijera Avdullaha Hotija, je kao glavno dostignuće ove nedjelje spomenula nedostatak korupcijskih skandala.
Koha navodi da Kancelarija premijera već dva dana nije odgovarala na pitanja u vezi sa razlozima na osnovu kojih su ukinute odluke i nije ni pokazala šta se dešava sa postupcima nabavki koji su do sada okončani na osnovu ovih ukinutih odluka, niti sa onim povjerljivim.
Mekhide Demoli-Nimani, izvršni direktor Pokreta FOL, tvrdi da odluka Hotijeve vlade neće imati efekta.
"Čini se da je ova odluka populističkija jer je zaista nelogično ukidati ugovore potpisane prije više decenija. Što se tiče najnovijih postupaka koji su razvijeni na osnovu ovog člana i koji će trajati narednih godina, njih svakako treba objaviti i izvršiti njihovu procenu da li je bilo zloupotreba tokom izdavanja ovih ugovori za različite kompanije. Sve što je skriveno od javnosti stvara sumnju u moguće zloupotrebe, posebno kada imamo posla sa različitim tenderima. Jedna od odluka ove prirode koja je izazvala najviše reakcija je ona doneta 2017. godine, kada je Ramush Haradinaj bio premijer”, rekla je ona.
Neposredno prije nego što je vlada donela odluku da zaključi dva ugovora u povjerljivom postupku u svrhe povezane sa Specijalnim sudom, stiglo je pismo britanskog advokata Avniju Arifiju, tadašnjem šefu kabineta Haradinaja od Jefrea Nicea, koji je bio tužilac Haškog tribunala u procesu protiv Slobodana Miloševića. Nice je tada zahtjevao da mu se isplati dug od oko pola miliona eura.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Član 3. Zakona o nabavkama omogućava vladi, pozivajući se na „zakonsku tajnu ili bezbjednosne interese“, da iz svog delokruga izuzme ovaj zakon za određene konkretne aktivnosti nabavke.
Civilno društvo je više puta pokrenulo ovo pitanje a vlada premijera Avdullaha Hotija, je kao glavno dostignuće ove nedjelje spomenula nedostatak korupcijskih skandala.
Koha navodi da Kancelarija premijera već dva dana nije odgovarala na pitanja u vezi sa razlozima na osnovu kojih su ukinute odluke i nije ni pokazala šta se dešava sa postupcima nabavki koji su do sada okončani na osnovu ovih ukinutih odluka, niti sa onim povjerljivim.
Mekhide Demoli-Nimani, izvršni direktor Pokreta FOL, tvrdi da odluka Hotijeve vlade neće imati efekta.
"Čini se da je ova odluka populističkija jer je zaista nelogično ukidati ugovore potpisane prije više decenija. Što se tiče najnovijih postupaka koji su razvijeni na osnovu ovog člana i koji će trajati narednih godina, njih svakako treba objaviti i izvršiti njihovu procenu da li je bilo zloupotreba tokom izdavanja ovih ugovori za različite kompanije. Sve što je skriveno od javnosti stvara sumnju u moguće zloupotrebe, posebno kada imamo posla sa različitim tenderima. Jedna od odluka ove prirode koja je izazvala najviše reakcija je ona doneta 2017. godine, kada je Ramush Haradinaj bio premijer”, rekla je ona.
Neposredno prije nego što je vlada donela odluku da zaključi dva ugovora u povjerljivom postupku u svrhe povezane sa Specijalnim sudom, stiglo je pismo britanskog advokata Avniju Arifiju, tadašnjem šefu kabineta Haradinaja od Jefrea Nicea, koji je bio tužilac Haškog tribunala u procesu protiv Slobodana Miloševića. Nice je tada zahtjevao da mu se isplati dug od oko pola miliona eura.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
