Predsjednica Skupštine Kosova Vjosa Osmani izjavila je sinoć da Zajednica srpskih opština (ZSO) znači mini državu u okviru Kosova što bi, prema njenim riječima, donelo destabilizaciju čitavog regiona, prenosi Koha.
Istakla je da je pitanje ZSO postavljeno ne samo specijalnom izaslaniku EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslavu Lajčaku, koji je danas boravio na Kosovu, već i svim predstavnicima EU.
“Traže da pravimo korake unazad, kršimo svaki korak reintegracije manjina i njihovog uključivanja u institucije i društvo, stvaranje monoetničkih upravnih tijela je u suprotnosti sa osnovnim vrijednostima i principima EU. To je jedan od glavnih razloga zbog kojih su neki od nas to odbacivali od početka“, rekla je Osmani.
Gostujući u emisiji "Desku" na KTV, dodala je da ZSO sa izvršnim ovlašćenjima donosi probleme samoj EU.
"Ako se insistira na formiranju takvih tijela koja stvaraju paralelni mehanizam vođenja politika, koja imaju sva tijela koja donose odluke kao što su Skupština, predsjednik, sa izvršnim liderima, odnosno svojevrsnom mini državom. To je u suprotnosti sa samim evropskim vrijednostima i to stvara tako veliki problem u našem regionu, destabilizuje ne samo Kosovo, već i šire. A to stvara dodatne probleme EU jer svaka nestabilnost na Balkanu znači problem i EU", rekla je Osmani.
Dodala je da je o tom pitanju razgovarala na današnjem sastanku sa Lajčakom koji je, kako je navela, upoznat sa problemima u Bosni.
„Naravno, njegov odgovor je bio da ni u jednom trenutku ne namjeravaju tako nešto, niti EU insistira da se tako nešto napravi na Kosovu“, rekla je Osmani.
Striktno da se poštuje odluka Ustavnog suda o ZSO
Osmani je istakla da ZSO mora biti striktno sprovedena u skladu sa odlukom Ustavnog suda, a Ustavni sud je rekao da odluka mora biti u skladu sa Sporazumom iz 2013. godine.
Dodala je da je upotreba jezika stvorila konstruktivne dvosmislenosti stvorila zabunu u javnosti.
„Razne izjave naše delegacije stvorile su veliku zabunu među građanima. To je proces koji zahtjeva transparentnost dotle dok ne bude dostignut državni interes. Neophodno je biti što otvoreniji prema onome što se dešava. Ono što je pojasnio Lajčak, a takođe je javno govorio o ovome, da su se lideri Kosova i Srbije složili da pregovaraju o pitanju Zajednice kao djelu sporazuma. Sada nakon pritiska javnosti isti (kosovski) zvaničnici kažu da je to pitanje zatvoreno. Ali Hotijeva izjava u Evropskom parlamentu otkrila je da je dao takvo obećanje i čak otišao toliko daleko da je obećao sprovođenje dokumenta potpisanog 2015. godine, koji je Ustavni sud očigledno ukinuo”, rekla je Osmani.
Dodala je da razumije “da je Lajčak rekao da smo ga potpisali, međutim on i svi ostali bi trebalo da razumiju da je Ustavni sud taj potpis u najvećoj mjeri učinio nevažećim. Potpis je iz 2015. godine, u međuvremenu Ustavni sud ga je potpuno poništio“, rekla je Osmani.
„Loša sreća većine briselskih sporazuma je što su koristili jezik zasnovan na principu konstruktivnosti i dvosmislenosti. Konstruktivna dvosmislenost, se koristila kako bi se strane primamile da nešto potpišu, da u javnim nastupima koriste toliko zbunjujući jezik da svaka stranka može izaći pred javnost i obrazložiti pred svojom publikom i opravdati to onako kako ona želi. Ali to je stvorilo zabunu i velike probleme na terenu. Sporazum iz 2013. godine koji je Thaçi potpisao ratifikovan je u skupštini, za Zajednicu se koristi izraz koji ostavlja prostor za dalje rasprave, a sličan jezik korišćen je i u Sporazumu iz 2015. Međutim Sporazum iz 2015. godine, počev od naslova nadalje, većinu sadržaja je poništio Ustavni sud. Sud na kraju presude kaže da Zajednicu treba osnovati u skladu sa Sporazumom iz 2013. godine, a ne iz 2015. Vraća nas na ono što je Thaçi potpisao. Insistiranje Kosova trebalo bi da bude da se striktno poštuje odluka Ustavnog suda. Budući da to nije mišljenje nego obavezujuća odluka za sve naše institucije”, rekla je Osmani.
Prema njenim riječima ako se ta odluka striktno poštuje, neće biti opasnosti od izvršnih ovlašćenja ili bilo kakve Republike Srpske (Zajednice unutar Kosova).
"Pitanje je oduvijek bilo u nadležnostima. Ako se Vlada Kosova sada saglasi da tu temu ponovo otvori u pregovorima, to znači da će napraviti dodatne kompromise. Stav Republike Kosovo treba da bude da je ovo pitanje zaključeno odlukom Ustavnog suda i da nam to bude kompas u vezi sa Zajednicom. Načelo etničnosti prekršeno je 2013. i 2015. godine, kada je rečeno da bi trebalo da bude jednonacionalna. Utvrđena je etničnost. Ako se budemo držali ovog stava, ne ostavljamo prostora za pregovaranje o zatvorenim pitanjima. Svaka odredba je suprotna Ustavu, iako postoje ljudi koji to pokušavaju da kamufliraju. Ustavni sud je rekao da Zajednica ne može biti etnička. Načelo multietničnosti zahtjeva da svako upravno tijelo koje se formira mora biti multietničko“, rekla je Osmani.
Kosovska delegacija nije bila spremna
Kritikovala je kosovsku delegaciju, rekavši da nije bila spremna.
„Problem je naš, interni, naše delegacije koja nas zastupa, jer unutar te delegacije ne možete naći ni iskustvo, ni pripremljenost, ni mandat. Svaka prethodna vlada je dobila mandat od Skupštine. U ovom slučaju, Hotijeva vlada, jedina nema mandat od Skupštine. Osnovni problem je nedostatak pripreme i nedostatak jasnog shvatanja šta je dozvoljeno, a šta nije", rekla je Osmani.
Osmani je takođe sa Lajčakom razgovarala o pitanju nestalih, rekavši da je koristila retoriku EU, po tom pitanju.
“Nije dovoljno samo osuditi izjave srpskih zvaničnika već se moraju tražiti konkretne akcije kako bi Srbija otkrila mjesta 16 masovnih grobnica, a može ih biti i više", rekla je Osmani.
Dodala je da je sada vreme da EU sa reči pređe na dijela.
"Ne može se reći da Srbija ima evropsku perspektivu sve dok skriva tijela žrtava sa Kosova. Ovo dvoje ne idu zajedno. Ne možete biti istovremeno lider Srbije koji čini dvostruki zločin skrivajući zločine, a s druge strane se nazivati proevropskim“, rekla je Osmani.
Naglasila je da EU treba da preduzme konkretne mjere.
„Bilo bi neoprostivo da EU nastavi da otvara nova poglavlja za Srbiju, sve dok je javnosti poznato da oni i dalje skrivaju nestale, ili žrtve sa Kosova u masovnim grobnicama i da institucije Srbije znaju gdje se nalaze grobnice jer su bile na vlasti i u vrijeme Miloševića i naravno da imaju te informacije. To je bilo pitanje o kojem smo detaljno razgovarali, a takođe je i moj zahtjev bio da ne bude jednostranog tretmana, gdje Kosovo ne sprovodi samo jedan od dokumenata potpisanih u Briselu, koji se odnosi na Zajednicu“, rekla je Osmani.
Dodala je da je Lajčaku sa brojevima i konkretnim činjenicama iznela sve sporazume koje Srbija nije sprovela i o kojima gotovo nikada ne čujemo da EU reaguje.
"EU ima te informacije, ali ne djeluje. Njima trebaju lideri sa Kosova koji to traže i koji bi (zvaničnicima EU) rekli da ne mogu da dođu kod nas i da traže implementaciju Zajednice dok ne odu u Srbiju i zatraže mnogo glasnije od Srbije da sprovede 80 odsto sporazuma, od kojih su neke sproveli delimično, a neke u potpunosti nisu sproveli. Katastar, energetika, most na Ibru i mnogi, mnogi drugi. Ne smatram ovo jednakim tretmanom obe strane, što bi trebalo da bude osnovni princip", rekla je Osmani.
Lajčak je bio jedan od najkritičnijih glasova o promjeni granica
Osmani je rekla da ne treba uzimati ozbiljnim izjave predsjednika (Kosova) o specijalnom izaslaniku EU za dijalog Kosovo - Srbija.
Ona je rekla da Lajčaka treba cijeniti zbog dva pitanja, prvo jer je bio protiv promjene granica, drugo jer je radio u Bosni i zna da ne bi trebalo dozvoliti zajednicu na Kosovu, koja liči na Republiku Srpsku.
Dodala je da ono što je potrebno na Kosovu zavisi od toga šta kosovska delegacija predloži.
“Šta je potrebno, osnovno je pitanje. Bar on zna da nam ne treba promjena granica i ne treba nam Zajednica nalik na Republiku Srpsku. A kada sjednemo i razgovaramo o tome šta je potrebno, to zavisi od toga šta kosovska delegacija predloži”, rekla je ona.
Šta je kosovska delegacija predložila u Briselu, mi kao Skupština Kosova imamo mnogo pitanja, navela je Osmani.
“Pitanje nestalih i interno raseljenih lica svrstano je u jednu kategoriju, potrebna su nam pojašnjenja o tome kako su ta dva nespojiva pitanja postala povezana i međuzavisna. Pitanje nestalih osoba koje se nalaze ili mogu biti negde u grobnucama u Srbiji nije povezano sa pitanjem interno raseljenih lica koje je bilo zatvoreno davno, prije nego što je Kosovo proglasilo nezavisnost”, kazala je Osmani.
Za pitanje ekonomsko-imovinskih zahtjeva treba da razjasnimo na osnovu kog načela se podnose takvi zahtjevi, i mnogo toga, ovo su pitanja koja ostaju i mnogo više zavise od nas nego od EU, ocjenila je predsjednica parlamenta.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
“Traže da pravimo korake unazad, kršimo svaki korak reintegracije manjina i njihovog uključivanja u institucije i društvo, stvaranje monoetničkih upravnih tijela je u suprotnosti sa osnovnim vrijednostima i principima EU. To je jedan od glavnih razloga zbog kojih su neki od nas to odbacivali od početka“, rekla je Osmani.
Gostujući u emisiji "Desku" na KTV, dodala je da ZSO sa izvršnim ovlašćenjima donosi probleme samoj EU.
"Ako se insistira na formiranju takvih tijela koja stvaraju paralelni mehanizam vođenja politika, koja imaju sva tijela koja donose odluke kao što su Skupština, predsjednik, sa izvršnim liderima, odnosno svojevrsnom mini državom. To je u suprotnosti sa samim evropskim vrijednostima i to stvara tako veliki problem u našem regionu, destabilizuje ne samo Kosovo, već i šire. A to stvara dodatne probleme EU jer svaka nestabilnost na Balkanu znači problem i EU", rekla je Osmani.
Dodala je da je o tom pitanju razgovarala na današnjem sastanku sa Lajčakom koji je, kako je navela, upoznat sa problemima u Bosni.
„Naravno, njegov odgovor je bio da ni u jednom trenutku ne namjeravaju tako nešto, niti EU insistira da se tako nešto napravi na Kosovu“, rekla je Osmani.
Striktno da se poštuje odluka Ustavnog suda o ZSO
Osmani je istakla da ZSO mora biti striktno sprovedena u skladu sa odlukom Ustavnog suda, a Ustavni sud je rekao da odluka mora biti u skladu sa Sporazumom iz 2013. godine.
Dodala je da je upotreba jezika stvorila konstruktivne dvosmislenosti stvorila zabunu u javnosti.
„Razne izjave naše delegacije stvorile su veliku zabunu među građanima. To je proces koji zahtjeva transparentnost dotle dok ne bude dostignut državni interes. Neophodno je biti što otvoreniji prema onome što se dešava. Ono što je pojasnio Lajčak, a takođe je javno govorio o ovome, da su se lideri Kosova i Srbije složili da pregovaraju o pitanju Zajednice kao djelu sporazuma. Sada nakon pritiska javnosti isti (kosovski) zvaničnici kažu da je to pitanje zatvoreno. Ali Hotijeva izjava u Evropskom parlamentu otkrila je da je dao takvo obećanje i čak otišao toliko daleko da je obećao sprovođenje dokumenta potpisanog 2015. godine, koji je Ustavni sud očigledno ukinuo”, rekla je Osmani.
Dodala je da razumije “da je Lajčak rekao da smo ga potpisali, međutim on i svi ostali bi trebalo da razumiju da je Ustavni sud taj potpis u najvećoj mjeri učinio nevažećim. Potpis je iz 2015. godine, u međuvremenu Ustavni sud ga je potpuno poništio“, rekla je Osmani.
„Loša sreća većine briselskih sporazuma je što su koristili jezik zasnovan na principu konstruktivnosti i dvosmislenosti. Konstruktivna dvosmislenost, se koristila kako bi se strane primamile da nešto potpišu, da u javnim nastupima koriste toliko zbunjujući jezik da svaka stranka može izaći pred javnost i obrazložiti pred svojom publikom i opravdati to onako kako ona želi. Ali to je stvorilo zabunu i velike probleme na terenu. Sporazum iz 2013. godine koji je Thaçi potpisao ratifikovan je u skupštini, za Zajednicu se koristi izraz koji ostavlja prostor za dalje rasprave, a sličan jezik korišćen je i u Sporazumu iz 2015. Međutim Sporazum iz 2015. godine, počev od naslova nadalje, većinu sadržaja je poništio Ustavni sud. Sud na kraju presude kaže da Zajednicu treba osnovati u skladu sa Sporazumom iz 2013. godine, a ne iz 2015. Vraća nas na ono što je Thaçi potpisao. Insistiranje Kosova trebalo bi da bude da se striktno poštuje odluka Ustavnog suda. Budući da to nije mišljenje nego obavezujuća odluka za sve naše institucije”, rekla je Osmani.
Prema njenim riječima ako se ta odluka striktno poštuje, neće biti opasnosti od izvršnih ovlašćenja ili bilo kakve Republike Srpske (Zajednice unutar Kosova).
"Pitanje je oduvijek bilo u nadležnostima. Ako se Vlada Kosova sada saglasi da tu temu ponovo otvori u pregovorima, to znači da će napraviti dodatne kompromise. Stav Republike Kosovo treba da bude da je ovo pitanje zaključeno odlukom Ustavnog suda i da nam to bude kompas u vezi sa Zajednicom. Načelo etničnosti prekršeno je 2013. i 2015. godine, kada je rečeno da bi trebalo da bude jednonacionalna. Utvrđena je etničnost. Ako se budemo držali ovog stava, ne ostavljamo prostora za pregovaranje o zatvorenim pitanjima. Svaka odredba je suprotna Ustavu, iako postoje ljudi koji to pokušavaju da kamufliraju. Ustavni sud je rekao da Zajednica ne može biti etnička. Načelo multietničnosti zahtjeva da svako upravno tijelo koje se formira mora biti multietničko“, rekla je Osmani.
Kosovska delegacija nije bila spremna
Kritikovala je kosovsku delegaciju, rekavši da nije bila spremna.
„Problem je naš, interni, naše delegacije koja nas zastupa, jer unutar te delegacije ne možete naći ni iskustvo, ni pripremljenost, ni mandat. Svaka prethodna vlada je dobila mandat od Skupštine. U ovom slučaju, Hotijeva vlada, jedina nema mandat od Skupštine. Osnovni problem je nedostatak pripreme i nedostatak jasnog shvatanja šta je dozvoljeno, a šta nije", rekla je Osmani.
Osmani je takođe sa Lajčakom razgovarala o pitanju nestalih, rekavši da je koristila retoriku EU, po tom pitanju.
“Nije dovoljno samo osuditi izjave srpskih zvaničnika već se moraju tražiti konkretne akcije kako bi Srbija otkrila mjesta 16 masovnih grobnica, a može ih biti i više", rekla je Osmani.
Dodala je da je sada vreme da EU sa reči pređe na dijela.
"Ne može se reći da Srbija ima evropsku perspektivu sve dok skriva tijela žrtava sa Kosova. Ovo dvoje ne idu zajedno. Ne možete biti istovremeno lider Srbije koji čini dvostruki zločin skrivajući zločine, a s druge strane se nazivati proevropskim“, rekla je Osmani.
Naglasila je da EU treba da preduzme konkretne mjere.
„Bilo bi neoprostivo da EU nastavi da otvara nova poglavlja za Srbiju, sve dok je javnosti poznato da oni i dalje skrivaju nestale, ili žrtve sa Kosova u masovnim grobnicama i da institucije Srbije znaju gdje se nalaze grobnice jer su bile na vlasti i u vrijeme Miloševića i naravno da imaju te informacije. To je bilo pitanje o kojem smo detaljno razgovarali, a takođe je i moj zahtjev bio da ne bude jednostranog tretmana, gdje Kosovo ne sprovodi samo jedan od dokumenata potpisanih u Briselu, koji se odnosi na Zajednicu“, rekla je Osmani.
Dodala je da je Lajčaku sa brojevima i konkretnim činjenicama iznela sve sporazume koje Srbija nije sprovela i o kojima gotovo nikada ne čujemo da EU reaguje.
"EU ima te informacije, ali ne djeluje. Njima trebaju lideri sa Kosova koji to traže i koji bi (zvaničnicima EU) rekli da ne mogu da dođu kod nas i da traže implementaciju Zajednice dok ne odu u Srbiju i zatraže mnogo glasnije od Srbije da sprovede 80 odsto sporazuma, od kojih su neke sproveli delimično, a neke u potpunosti nisu sproveli. Katastar, energetika, most na Ibru i mnogi, mnogi drugi. Ne smatram ovo jednakim tretmanom obe strane, što bi trebalo da bude osnovni princip", rekla je Osmani.
Lajčak je bio jedan od najkritičnijih glasova o promjeni granica
Osmani je rekla da ne treba uzimati ozbiljnim izjave predsjednika (Kosova) o specijalnom izaslaniku EU za dijalog Kosovo - Srbija.
Ona je rekla da Lajčaka treba cijeniti zbog dva pitanja, prvo jer je bio protiv promjene granica, drugo jer je radio u Bosni i zna da ne bi trebalo dozvoliti zajednicu na Kosovu, koja liči na Republiku Srpsku.
Dodala je da ono što je potrebno na Kosovu zavisi od toga šta kosovska delegacija predloži.
“Šta je potrebno, osnovno je pitanje. Bar on zna da nam ne treba promjena granica i ne treba nam Zajednica nalik na Republiku Srpsku. A kada sjednemo i razgovaramo o tome šta je potrebno, to zavisi od toga šta kosovska delegacija predloži”, rekla je ona.
Šta je kosovska delegacija predložila u Briselu, mi kao Skupština Kosova imamo mnogo pitanja, navela je Osmani.
“Pitanje nestalih i interno raseljenih lica svrstano je u jednu kategoriju, potrebna su nam pojašnjenja o tome kako su ta dva nespojiva pitanja postala povezana i međuzavisna. Pitanje nestalih osoba koje se nalaze ili mogu biti negde u grobnucama u Srbiji nije povezano sa pitanjem interno raseljenih lica koje je bilo zatvoreno davno, prije nego što je Kosovo proglasilo nezavisnost”, kazala je Osmani.
Za pitanje ekonomsko-imovinskih zahtjeva treba da razjasnimo na osnovu kog načela se podnose takvi zahtjevi, i mnogo toga, ovo su pitanja koja ostaju i mnogo više zavise od nas nego od EU, ocjenila je predsjednica parlamenta.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
