Ekonomski ekspert i bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu rekao je da politička nestabilnost na Kosovu otežava borbu protiv ekonomskih efekata pandemije koronavirusa, prenosi Ekonomia Online.
Prema njegovim riječima, svaku odluku mora da donese vlada, a zatim da odobri skupština.
Gërxhaliu je u intervjuu za Ekonomiu Online naveo da rasprava ne bi trebalo da se vodi o zaduživanju, već bi trebalo pronaći mehanizme za korišćenje postojećeg novca iz kosovskog penzionog fonda.
"Ono što komplikuje situaciju na Kosovu u borbi protiv efekta pandemije jeste politička nestabilnost, jer za svaku odluku je potrebno odobrenje vlade i svaki prijedlog mora biti donesen u skupštini. U atmosferi političkog nesklada gdje postoji više političkih nego državnih interesa, mnogo je teže pronaći strategiju izlaska", naveo je on.
Prema njegovom mišljenju, postoje dvije alternative. Prva je zaduživanje, a druga mehanizam za korišćenje postojećeg novca, u ovom slučaju iz kosovskog penzionog fonda.
"Zakon o plaćanju omogućava da Kosovo ima dug od 40 odsto BDP. Ako se situacija pogorša, institucije mogu razmišljati o povećanju javnog duga", rekao je Gërxhaliu.
Srećom, kako je naveo, Kosovo sada ima javni dug od oko 19 odsto BDP.
Gërxhaliu kaže da će ekonomski oporavak biti težak, jer su smanjeni prihodi od carine i Poreske uprave.
"Sa padom budžeta, nemoguće je učiniti više nego što je učinjeno. Danas u budžetu Kosova nedostaju prihodi, pa mnogo toga zavisi od političke stabilnosti", rekao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
Gërxhaliu je u intervjuu za Ekonomiu Online naveo da rasprava ne bi trebalo da se vodi o zaduživanju, već bi trebalo pronaći mehanizme za korišćenje postojećeg novca iz kosovskog penzionog fonda.
"Ono što komplikuje situaciju na Kosovu u borbi protiv efekta pandemije jeste politička nestabilnost, jer za svaku odluku je potrebno odobrenje vlade i svaki prijedlog mora biti donesen u skupštini. U atmosferi političkog nesklada gdje postoji više političkih nego državnih interesa, mnogo je teže pronaći strategiju izlaska", naveo je on.
Prema njegovom mišljenju, postoje dvije alternative. Prva je zaduživanje, a druga mehanizam za korišćenje postojećeg novca, u ovom slučaju iz kosovskog penzionog fonda.
"Zakon o plaćanju omogućava da Kosovo ima dug od 40 odsto BDP. Ako se situacija pogorša, institucije mogu razmišljati o povećanju javnog duga", rekao je Gërxhaliu.
Srećom, kako je naveo, Kosovo sada ima javni dug od oko 19 odsto BDP.
Gërxhaliu kaže da će ekonomski oporavak biti težak, jer su smanjeni prihodi od carine i Poreske uprave.
"Sa padom budžeta, nemoguće je učiniti više nego što je učinjeno. Danas u budžetu Kosova nedostaju prihodi, pa mnogo toga zavisi od političke stabilnosti", rekao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
