Opasni otpad koji su institucije ostavile rasturen i neuskladišten po čitavom Kosovu, ima velike posljedice na zdravlje građana.
Međutim, stručnjaci za zaštitu životne sredine kažu da je u nedostatku studije nemoguće posebno govoriti o bolestima koje on može prouzrokovati.
Prema Zeqiru Veselaju, predavaču zaštite životne sredine na Prištinskom univerzitetu, lista bolesti koju može izazvati ovaj otpad je dugačka.
Građani su izloženi opasnom i radioaktivnom otpadu već 20 godina. Računa se da se godišnje sakupi oko 12 hiljada tona, izvještava KTV.
Pored činjenice da nije urađena studija o konkretnim posljedicama na zdravlje, institucije nemaju opšti registar količine i vrste ovog otpada. Trenutno Agencija za zaštitu životne sredine vodi takav registar.
Taf Veseli iz odjeljenja za otpad u agenciji kaže da je neophodno da se hitno obezbjedi deponija na kojoj bi se otpad skladištio.
Opasan otpad prisutan je i u glavnom gradu. Osim 184 prstena americijuma sa radioaktivnim zracima u Palati Omladine, koji su neutralisani od strane Kosovskih bezbjednosnih snaga, ostatak opasnog otpada nije tretiran.
Prema navodima stručnjaka za životnu sredinu, Shuqrija Dumanija, biće potrebno najmanje pet deponija da bi se otpad procesuirao.
Neuspjeh da se pronađe lokacija, doveo je do toga da Evropska Komisija juna prošle godine povuče novac koji je predviđen za izgradnju jedne deponije, gdje bi se otpad skladištio.
