Prema Indeksu slobode medija, Kosovo je bolje rangirano u poređenju sa ostalim zemljama na Zapadnom Balkanu, ali su zbog nedostatka finansijske nezavisnosti mediji otvoreni za političke uticaje, pa se mnogi za nezavisno izvještavanje bore kroz saradnju sa nevladinim sektorom.
To kažu za portal Danasa sagovornici iz Prištine, koji govore o stanju medijskih sloboda na Kosovu.
Prema viđenju novinarke Leonore Aliu, mediji na Kosovu su djelimično slobodni i podložni političkim uticajima. Aliu objašnjava da pritisak na medije dolazi od političara i biznisa koji su sa njima povezani, a od kojih većina medija na Kosovu finansijski zavisi.
Mediji su otvoreni za političke uticaje, pojašnjava ona, zbog nedostatka finansijske nezavisnosti, to jest zbog činjenice da mnogi od njih dobijaju novac od poslova povezanih sa politikom.
– Prema Indeksu slobode medija, Kosovo je bolje rangirano u poređenju sa ostalim zemljama na Zapadnom Balkanu. Kosovo se nalazi na 75. poziciji, što je za tri mjesta bolje nego 2018. godine. Međutim, prema podacima Udruženja novinara Kosova, samo u 2019. godini zabilježeno je 17 napada ili prijetnji usmjerenih prema novinarima. Očigledno je da se tokom godina (od 2017. do 2019.), dešava sve više fizičkih napada na novinare. Nedavno smo imali slučaj da je ministar infrastrukture Endrit Shala udario novinara u lice, dok je u bolnici čekao izjavu. Takođe, novinari pojedinačno kao i medijske kuće sve češće i češće ućestvuju u širenju govora mržnje na društvenim mrežama – navodi Aliu i dodaje da su to razlozi zbog kojih vjeruje da su mediji i novinari na Kosovu samo djelimično slobodni.
Ona takođe zapaža da se takve stvari dešavaju i zbog toga što mediji ne ulažu više u istraživačko novinarstvo zbog nedostatka sredstava.
– Oni mediji koji žele da nezavisno izvještavaju, da kritikuju politički establišment i otkrivaju korupcionaške afere, imaju manje šanse da dobiju bilo kakvu finansijsku pomoć od biznisa, zbog čega se sve više oslanjaju na međunarodne donatore. Zbog toga lokalni mediji formiraju nevladine organizacije ili sarađuju sa njima kako bi prikupili sredstva da nekako opstanu – ukazuje Aliu.
Ona vjeruje da takav problem možemo vidjeti širom Zapadnog Balkana, te da ni Kosovo nije izuzetak.
Ekipa portala Danas.rs posjetila je redakciju prištinskog portala Gazeta Metro, koji je 2016. godine osnovala grupa novinara, dizajnera i „aj-ti“ stručnjaka. Gazeta Metro je za kratak vremenski period postala jedan od pet najčitanijih online medija na Kosovu, rame uz rame sa sajtovima Kohe ditore, Expressa, Telegrafa i Insajdera.
Valon Syla, direktor i glavni i odgovorni urednik Gazete Metro, taj portal opisuje kao novu generaciju profesionalnih i liberalno opredjeljenih novinara, koji se ne oslanjaju na strane finansijere ili „dražavne“ reklame, već isključivo na rad sa privrednicima na kosovskom tržištu oglašavanja.
Syla smatra da je to ključ za izbjegavanje pritisaka na medije.
– Pritisci na medije na Kosovu uglavnom su finansijske prirode. Političari su fizičke prijetnje odavno zamjenili finansijskim pritiscima, putem uticaja na interesne grupe da se ne reklamiraju kod kritičkih medija. Pritisci na slobodu govora su smanjeni u posljednjih deset godina. Dešavalo se da mediji uslijed finansijskih pritisaka budu oštećeni, a kod nekih je dolazilo do potpunog zatvaranja – kaže Syla.
Prema viđenju novinarke Leonore Aliu, mediji na Kosovu su djelimično slobodni i podložni političkim uticajima. Aliu objašnjava da pritisak na medije dolazi od političara i biznisa koji su sa njima povezani, a od kojih većina medija na Kosovu finansijski zavisi.
Mediji su otvoreni za političke uticaje, pojašnjava ona, zbog nedostatka finansijske nezavisnosti, to jest zbog činjenice da mnogi od njih dobijaju novac od poslova povezanih sa politikom.
– Prema Indeksu slobode medija, Kosovo je bolje rangirano u poređenju sa ostalim zemljama na Zapadnom Balkanu. Kosovo se nalazi na 75. poziciji, što je za tri mjesta bolje nego 2018. godine. Međutim, prema podacima Udruženja novinara Kosova, samo u 2019. godini zabilježeno je 17 napada ili prijetnji usmjerenih prema novinarima. Očigledno je da se tokom godina (od 2017. do 2019.), dešava sve više fizičkih napada na novinare. Nedavno smo imali slučaj da je ministar infrastrukture Endrit Shala udario novinara u lice, dok je u bolnici čekao izjavu. Takođe, novinari pojedinačno kao i medijske kuće sve češće i češće ućestvuju u širenju govora mržnje na društvenim mrežama – navodi Aliu i dodaje da su to razlozi zbog kojih vjeruje da su mediji i novinari na Kosovu samo djelimično slobodni.
Ona takođe zapaža da se takve stvari dešavaju i zbog toga što mediji ne ulažu više u istraživačko novinarstvo zbog nedostatka sredstava.
– Oni mediji koji žele da nezavisno izvještavaju, da kritikuju politički establišment i otkrivaju korupcionaške afere, imaju manje šanse da dobiju bilo kakvu finansijsku pomoć od biznisa, zbog čega se sve više oslanjaju na međunarodne donatore. Zbog toga lokalni mediji formiraju nevladine organizacije ili sarađuju sa njima kako bi prikupili sredstva da nekako opstanu – ukazuje Aliu.
Ona vjeruje da takav problem možemo vidjeti širom Zapadnog Balkana, te da ni Kosovo nije izuzetak.
Ekipa portala Danas.rs posjetila je redakciju prištinskog portala Gazeta Metro, koji je 2016. godine osnovala grupa novinara, dizajnera i „aj-ti“ stručnjaka. Gazeta Metro je za kratak vremenski period postala jedan od pet najčitanijih online medija na Kosovu, rame uz rame sa sajtovima Kohe ditore, Expressa, Telegrafa i Insajdera.
Valon Syla, direktor i glavni i odgovorni urednik Gazete Metro, taj portal opisuje kao novu generaciju profesionalnih i liberalno opredjeljenih novinara, koji se ne oslanjaju na strane finansijere ili „dražavne“ reklame, već isključivo na rad sa privrednicima na kosovskom tržištu oglašavanja.
Syla smatra da je to ključ za izbjegavanje pritisaka na medije.
– Pritisci na medije na Kosovu uglavnom su finansijske prirode. Političari su fizičke prijetnje odavno zamjenili finansijskim pritiscima, putem uticaja na interesne grupe da se ne reklamiraju kod kritičkih medija. Pritisci na slobodu govora su smanjeni u posljednjih deset godina. Dešavalo se da mediji uslijed finansijskih pritisaka budu oštećeni, a kod nekih je dolazilo do potpunog zatvaranja – kaže Syla.
