Nakon dvije decenije od potpisivanja Sporazuma o vojno-tehničkoj saradnji Vojske Jugoslavije i KFOR-a i usvajanja Rezolucije 1244 SBUN, srpski i albanski poznavaoci političkih prilika različito tumače njihove efekte. Iz misije KFOR-a navode da je nakon 20 godina situacija na Kosovu stabilna, a nasilje gotovo iskorijenjeno.
Analitičar Aleksandar Gudžić smatra da je Kosovo nakon Kumanovskog sporazuma postalo mjesto iznevjerenih očekivanja i nada jer, prema njegovom mišljenju, zemlje zapadne demokratije nisu uspjele da uspostave red i zakon na Kosovu.
“Kosovo je jedan neuspješan projekat međunarodne zajednice. Kosovo je danas crna rupa Evrope, tamni vilajet u kome je nezaposlenost iznad 50 procenata, u kome je kriminal jedna, da kažem, od najrazvijenijih grana, u kome ne funkcionišu institucije, u kome se problemi rješavaju vaninstitucionalno. Što se Srbije tiče, ona danas ne zna šta će sa Kosovom i nema neku ozbiljnu strategiju, šta i kako sa Kosovom”, rekao je Gudžić.
Za analitičara Fadila Lepaju Kumanovski sporazum je Kosovu doneo mir i odlazak srpske vojske i policije.
“Kosovo je stvorilo svoje institucije, ima dosta napretka na mnogim poljima, nažalost dosta stvari zavisi i od zategnutih odnosa sa sjevernim i istočnim susjedom i to je trenutno naš glavni problem. Druga stvar, koja ne zavisi od tih odnosa je korumpirana vlast, za šta ne možemo kriviti nikoga osim same sebe”, rekao je Lepaja.
Portparol KFOR-a italijanski pukovnik Vincenco Grasso ocjenjuje da je bezbjednosna situacija na Kosovu znatno poboljšanja, a nasilje svedeno na minimum.
“Nismo dugo vremena bili u prilici da vidimo lošu situaciju, kada je u pitanju nasilje među ljudima i mislim da je situacija znatno poboljšana. Ima više tenzija na političkom nivou i očekujemo postizanje političkog rješenja, ali sa bezbjednosnog gledišta situacija je pod kontrolom. KFOR već 20 godina radi na opštoj bezbjednosti, na apsolutno nepristrasan način, ne čineći ustupke ni jednoj etničkoj, religioznoj grupi ili kulturi. Štitili smo srpsko nasljeđe koje je i dalje tu, srećom, još uvijek imamo dosta crkava, spomenika i srpskog naroda i mi se ponašamo na isti način prema svakoj etničkoj zajednici na Kosovu”, rekao je Graso.
Za kosovske Srbe Sporazum u Kumanovu je značio početak stradanja i etničkog čišćenja, dodaje Aleksandar Gudžić.
“Odmah po dolasku međunarodnih snaga na Kosovo, počelo je sistematsko etničko čišćenje Srba i to je najveće etničko čišćenje od Drugog svjetskog rata u Evropi”, istakao je Gudžić.
Srbija još nije shvatila zašto je bombardovana, tvrdi Lepaja i ističe da ni poslije dvije decinije odnosi Kosova i Srbije nisu na zavidnom nivou, dok su, kako kaže, kosovski Srbi postali taoci srpske politike prema Kosovu.
“Srpska zajednica još ne prihvata u potpunosti tu novu državu i to je zbog toga što Republika Srbija još gaji iluzije o nekom povratku vojske i policije na Kosovo, bilo djelimično ili potpuno, i oni su taoci te politike Srbije", rekao je Lepaja.
Pukovnik Grasso dodaje da je uloga KFOR-a ostala ista i nakon usvajanja Zakona o trnsformaciji KBS-a u Vojsku Kosova.
“Uloga KFOR-a se nije promjenila od donošenja Zakona o transformaciji KBS-a u Vojsku Kosova. Zapravo ovi zakoni nemaju uticaja na misiju KFOR-a koja znači međunarodno vojno prisustvo na Kosovu po rezoluciji 1244 SBUN. Još uvijek nije dozvoljeno da imaju vojsku, za to treba vremena, plan je javni, treba najmanje 10 godina da pripreme sve što je potrebno za formiranje vojske. Moram reći da do sada nije bilo nikakve promjene za KFOR."
Na Kosovu je trenutno 3.500 vojnika iz 28 država - 20 NATO članica i 8 zemalja NATO partnera, rekao je pukovnik Grasso i podvukao da će KFOR ostati na Kosovu onoliko koliko je to neophodno.
Siniša Kostić, RTK2
“Kosovo je jedan neuspješan projekat međunarodne zajednice. Kosovo je danas crna rupa Evrope, tamni vilajet u kome je nezaposlenost iznad 50 procenata, u kome je kriminal jedna, da kažem, od najrazvijenijih grana, u kome ne funkcionišu institucije, u kome se problemi rješavaju vaninstitucionalno. Što se Srbije tiče, ona danas ne zna šta će sa Kosovom i nema neku ozbiljnu strategiju, šta i kako sa Kosovom”, rekao je Gudžić.
Za analitičara Fadila Lepaju Kumanovski sporazum je Kosovu doneo mir i odlazak srpske vojske i policije.
“Kosovo je stvorilo svoje institucije, ima dosta napretka na mnogim poljima, nažalost dosta stvari zavisi i od zategnutih odnosa sa sjevernim i istočnim susjedom i to je trenutno naš glavni problem. Druga stvar, koja ne zavisi od tih odnosa je korumpirana vlast, za šta ne možemo kriviti nikoga osim same sebe”, rekao je Lepaja.
Portparol KFOR-a italijanski pukovnik Vincenco Grasso ocjenjuje da je bezbjednosna situacija na Kosovu znatno poboljšanja, a nasilje svedeno na minimum.
“Nismo dugo vremena bili u prilici da vidimo lošu situaciju, kada je u pitanju nasilje među ljudima i mislim da je situacija znatno poboljšana. Ima više tenzija na političkom nivou i očekujemo postizanje političkog rješenja, ali sa bezbjednosnog gledišta situacija je pod kontrolom. KFOR već 20 godina radi na opštoj bezbjednosti, na apsolutno nepristrasan način, ne čineći ustupke ni jednoj etničkoj, religioznoj grupi ili kulturi. Štitili smo srpsko nasljeđe koje je i dalje tu, srećom, još uvijek imamo dosta crkava, spomenika i srpskog naroda i mi se ponašamo na isti način prema svakoj etničkoj zajednici na Kosovu”, rekao je Graso.
Za kosovske Srbe Sporazum u Kumanovu je značio početak stradanja i etničkog čišćenja, dodaje Aleksandar Gudžić.
“Odmah po dolasku međunarodnih snaga na Kosovo, počelo je sistematsko etničko čišćenje Srba i to je najveće etničko čišćenje od Drugog svjetskog rata u Evropi”, istakao je Gudžić.
Srbija još nije shvatila zašto je bombardovana, tvrdi Lepaja i ističe da ni poslije dvije decinije odnosi Kosova i Srbije nisu na zavidnom nivou, dok su, kako kaže, kosovski Srbi postali taoci srpske politike prema Kosovu.
“Srpska zajednica još ne prihvata u potpunosti tu novu državu i to je zbog toga što Republika Srbija još gaji iluzije o nekom povratku vojske i policije na Kosovo, bilo djelimično ili potpuno, i oni su taoci te politike Srbije", rekao je Lepaja.
Pukovnik Grasso dodaje da je uloga KFOR-a ostala ista i nakon usvajanja Zakona o trnsformaciji KBS-a u Vojsku Kosova.
“Uloga KFOR-a se nije promjenila od donošenja Zakona o transformaciji KBS-a u Vojsku Kosova. Zapravo ovi zakoni nemaju uticaja na misiju KFOR-a koja znači međunarodno vojno prisustvo na Kosovu po rezoluciji 1244 SBUN. Još uvijek nije dozvoljeno da imaju vojsku, za to treba vremena, plan je javni, treba najmanje 10 godina da pripreme sve što je potrebno za formiranje vojske. Moram reći da do sada nije bilo nikakve promjene za KFOR."
Na Kosovu je trenutno 3.500 vojnika iz 28 država - 20 NATO članica i 8 zemalja NATO partnera, rekao je pukovnik Grasso i podvukao da će KFOR ostati na Kosovu onoliko koliko je to neophodno.
Siniša Kostić, RTK2
