Bošnjaci nisu bili destruktivni, odnosno nisu se dovoljno "borili" za dobijanje svojih opština. Uzmimo primjer srpskih opština na Kosovu. Oni su tokom čitavog procesa bili krajnje destruktivni i samim tim su dobili svoje opštine.
Mutaher Haskuka, psiholog po zanimanju, na posljednjim parlamentarnim izborima, na listi Pokreta Samoopredjeljenje, bio je najglasaniji poslanik od kandidata sa svih lista u prizrenskoj opštini. Osnovne i master-studije na smjeru psihologije i socijalne psihologije je završio u Turskoj. Nakon studija vraća se na Kosovo gdje je nekoliko godina radio u struci, a zatim odlazi na doktorske studije u Njemačku gdje je u Minhenu i odbranio doktorski rad. Sa zvanjem doktora nauka vraća se na Kosovo gdje predaje na par univerziteta i jedan je od utemeljitelja odsjeka psihologije na Univerzitetu u Prištini. Od 2003. godine stiče zvanje redovni profesor i angažovan je preko stranih humanitarnih organizacija na programima ekonomske i socijalne analize kosovskog društva.
Odakle vaše intresovanje za politiku i zašto u Pokretu Samoopredjeljenje?
Mutaher Haskuka: U politiku sam ušao kasno te sam, relativno, mlad po tom pitanju. Prvi put sam se na političkoj sceni Kosova pojavio na prošlim parlamentarnim izborima – 2014. godine i glasovima naših sugrađana ali i sa čitavog Kosova izabran za poslanika u Skupštini Kosova. Sada sam i po drugi put dobio povjerenje glasača pa ću i u novom sazivu parlamenta biti poslanak ispred Samoopredjeljenja. Svih ovih godina sam pratio dešavanja na političkoj sceni Kosova, dakle radi se o godinama nakon ratnih dešavanja, a kako sam imao mnogo prijatelja koji su već bili u politici, pomenuću Albina Kurtija, Shpenda Ahmetija i Dardana Sejdiua, oni su izrazili želju da im se pridružim. Samoopredjeljenje, koje svakoga dana ima sve veći broj pristalica ovdje na Kosovu kao i u dijaspori, je socijal-demokratska stranka koji ima svoj program koji se meni dopadao i gdje se radi o problemima koje muče svakog građanina Kosova - to je jedan od mog razloga ulaska u politiku. Mi želimo da se pojača ekonomski razvoj naše države za više od 3%, da se mladi i školovani ljudi što više zapošljavaju, da se poboljša socijalni položaj Kosovara, jer sav taj novac ili monopol ide u džepove određenih ljudi koji su godinama na vlasti te smo mi, kako pokret ili stranka, za razvoj Kosova i da svi profitiraju od tog razvoja, a ne, kako rekoh, mali broj ljudi. Nažalost, školovani i kvalifikovani ljudi nisu u politici, odnosno svi oni koji bi doprinijeli razvoju naše mlade države su ostali "po strani“ pa sve to ima negativan efekat po čitav razvoj Kosova.
U prizrenskoj opštini ste najglasaniji političar od svih kandidata na listama svih političkih stranaka. Kako se dobija povjerenje naroda?
Mutaher Haskuka: Vjerujte da sam bio presrećan kada sam saznao da sam osvojio najveći broj glasova na proteklim Parlamentarnim izborima te se srdačno zahvaljujem ovim putem svim mojim Prizrencima iz bilo koje zajednice ili političkog opredjeljenja što su vjerovali u mene. Kuriozitet tih izbora je činjenica da sam najviše glasova dobio u onim mješovitim sredinama ili naseljima u Prizrenu gdje zajedno žive i Albanci, Turci, Bošnjaci i Romi te mi je, kako rekoh, drago zbog toga jer su glasali ljudi iz svih nacionalnih zajednica jer ja gledam moje Prizrence kao građane Kosova, a ne nacionalnu zajednicu koju predstavljaju te sam, kako rekoh, najglasaniji poslanik iz Prizrena u novom skupštinskom sazivu Kosova te se zahvaljujem, još jednom, svakom građaninu Prizrena koji je glasao za mene. S obzirom da je Prizren grad kulture, umjetnosti i međuetničkog sklada svakog svog stanovnika, to je biser Kosova pa i Balkana, no mogu reći da dosadašnje opštinske vlasti nisu uradile mnogo po poboljšanju života naših sugrađana te nisu dali ono što naš grad zaslužuje. Ja mislim da naš grad zaslužuje da bude grad sa više turističkih ponuda, a ne da turisti dođu na par sati i odu dalje. Jasno je da bi trebalo daleko više poboljšati našu turističku ponudu jer je naš grad bogom dan, sa svim svojim prirodnim resursima, kulturno-historijskim spomenicima i slično, da bude turistički grad sa ponudama koje imaju recimo Ohrid ili Berat, imamo i resurse za ekonomski razvoj samo treba malo više angažovanja nekog ko bi to sve organizovao na mnogo većem nivou nego do sada. Kako sam istakao, i ja kao i većina građana našeg grada nisu zadovoljni radom opštinskih struktura vlasti, po meni, jer uzeću za primjer, gdje mnogi mladi i školovani ljudi iz Prizrena idu na studije u Prištinu ili u države Evropske Unije te malo njih ostaje ovdje upravo zbog velike nezapošljenosti. Eto imam veliki broj primjera, čak i iz moje porodice, da su mnogi mladi sugrađani ostali u Turskoj da žive i rade nakon studija a ne da se, kao ja vrate, da žive ovdje. Dakle, ako ne bude korupcije, nepotizma i slično kao do sada, imamo neke šanse da unapredimo život svih naših sugrađana, a posebno onih mladih i školovanih.
Kada će se konstituisati Skupština Kosova i kako vidite izlazak iz ove političke krize? Da li su mogući kompromisi?
Mutaher Haskuka: Najveći problem je, po meni, odluka Ustavnog suda na kojoj se napominje, između ostalog, činjenica da samo prvi, odnosno onaj koji je dobio najviše glasova na Kosovu formira Vladu te da predlaže predsjednika Skupštine Kosova. Dakle, to je veliki problem jer eto oni su predložili Kadrija Veseljija, kojeg u protekle tri sjednice oni pričaju da su predložili i to govore u svim medijima, a nisu, te je moje mišljenje da ako misle da imaju dovoljan broj glasova, onda neka ga predlože pa onda neka se glasa. No, oni nisu to uradili jer vjerujem da nemaju dovoljan broj glasova te smo mi, kao Samoopredjeljenje predložili da oni predlože nekog drugog za koga bi svi glasali jer, recimo, ima u PDK-u ili u PAN-u ljudi za koje bi glasali i naši poslanici iz Samoopredjeljenja, ali mi ne želimo glasati ljude poput Kadrija Veseljija upravo zbog lošeg rada i problema kojih smo imali u prošlom Skupštinskom sazivu te je to jedna vrsta blokade jer oni nisu prisustvovali prošloj sjednici, a već naredna je u ponedjeljak pa ćemo vidjeti šta će biti. Dakle, ako oni budu prisutni, vjerovatno će predložiti Veseljija, a i dati na glasanje za predsjednika Vlade no to ne može biti jer su to dva različita procesa te smatram da to nije demokratski. No, rekoh, vidjećemo šta će biti na narednoj sjednici Skupštine Kosova jer ako budu novi izbori u pitanju, mi smo, svakako, spremni i na to iako nas oni koštaju 5-6 miliona eura no ako pogledamo sa druge strane koliko imamo afera i korupcije na Kosovu, mislim da ćemo imati novaca i za to.
Kako Samoopredjeljenje vidi bošnjačku zajednicu na Kosovu? Zašto još uvijek nema opština sa većinskim bošnjačkim stanovništvom?
Mutaher Haskuka: Vidite, vjekovima su na ovim prostorima dijelili dobro i zlo i Albanci i Bošnjaci kao i mnogi naši sugrađani iz drugih nacionalnih zajednica koji prave onaj multietnički sklad u zajedničkom životu,kako u Prizrenu, tako i širom Kosova. Ranijih godina, kada sam bio dijete, govorilo se u Prizrenu ono starinski - da li je dobar čovjek ili nije, a ne kao u današnjim vremenima da se dijelimo po nacionalnoj osnovi, odnosno narodima kojima pripadamo. Dakle ja ne vidim, po tom pitanju, razilaženje ili separacije između Albanaca i Bošnjaka ili Turaka ovdje u našem gradu, jer svi mi živimo u jednom podneblju, sa istim ili sličnim problemima u bližoj historiji te nam je zajednička budućnost, svakako. Sve su nam to zajednički problemi kao i mnogih Kosovara poput korupcije, nezapošljenosti, kriminala i slično te zato smatram da samo zajedničkim radom možemo podići naš grad i državu na viši nivo, jer eto ja i u porodici imam snahu Bošnjakinju, te imam visoko mišljenje o svim zajednicama koje ovdje žive, a posebno o Bošnjacima. Sa druge strane, vaše pitanje o nemanju zagarantovanih bošnjačkih opština na Kosovu, zagarantovanih Ahtisarijevim paketom, je vrlo interesantno jer je prošlo punih 17 godina od ratnih zbivanja na Kosovu. Dakle, mi smo u nekim slučajevima bili protiv etničke decentralizacije jer ona, po samom imenu, dijeli kosovsko društvo po nacionalnim zajednicama, tj. stvara neka paralelna društva kojih ne treba biti. Ako treba biti decentralizacije, onda ona, po meni, treba biti ili se praviti sa ekonomske perspektive jer se postavlja logično pitanje - da li ta buduća opština može imati sopstvene prirodne i svake druge resurse, da li može sama funkcionisati sa ekonomskog gledišta, da li može plaćati svoju administraciju i slično. Ponavljam, mi smo bili protiv takvih opština jer nemaju neku budućnost, a sve one koje ispunjavaju pomenute uslove one se trebaju što prije formirati. Budimo realni, Bošnjaci nisu bili destruktivni, odnosno nisu se dovoljno "borili“ za dobijanje svojih opština. Srbi su tokom čitavog procesa bili krajnje destruktivni i samim tim su dobili svoje opštine. No, smatram da je interes svih građana da se dobiju one opštine, kako rekoh, koje su funkcionalne i koje mogu sebe održati bilo one bošnjačke ili bilo koje druge te će biti dobra ne samo za Bošnjaka već i za Albanca, Turčina, Roma i slično. To je, dakle, problem čitavog Kosova, ponoviću funkcionalnost ili samoodrživost novoformiranih opština, a što se tiče jezika ili dokumenata na jezicima manjinskih zajednica smatram da to nije više neki problem jer u mnogim kosovskim gradovima, a sada i u Prištini možete izvaditi bilo koji dokument na svom maternjem jeziku.
O demarkaciji granice sa Crnom Gorom, Zajednici srpskih opština i viznoj liberalizaciji
Mutaher Haskuka: Počeću od ovog zadnjeg, dakle dobijanje liberalizacije viza, odnosno uslovi su: borba protiv korupcije i demarkacija sa Crnom Gorom. Smatram da je ipak, po meni, na Kosovu veliki problem demarkacija sa Crnom Gorom, jer mi ,kao Samoopredjeljenje smo za dobre odnose sa susjednom Crnom Gorom, te za zajednički uspješan proces demarkacije no mislim da dokument kojeg sada imamo na stolu nije dobro urađen od strane eksperata po tom pitanju jer Kosovo gubi veliki dio svoje teritorije. Slikovito rečeno, to je površina oko 8000 hektara u kojoj bi "stao“ čitav Prizren sa svojom okolinom, recimo od albanske granice pa do sela Petrovo. Ako gledamo karte i historijske podatke to je, dakle, veliki gubitak jer tu postoje tri najveća izvora vode koja su povezana sa Dukađinijem, što je strateški važan položaj za nas. Dakle, mi želimo rješenje što prije jer ako znate da su ti problemi počeli u Parlamentu Kosova, a u isto vrijeme tadašnji premijer Crne Gore, Milo Đukanović je istakao da sa njihove strane nema nikakvih problema, da su spremni na razgovor i saradnju, no sa ove naše strane, tj tadašnja vlada Kosova to nije htjela te se desilo to što se desilo. Dakle i na ovim skorašnjim Prlamentarnim izborima mi smo iz Samoopredjeljenja izašli u javnost i pred kolegama u Skupštini Kosova sa svojim planom o pomenutom te smo istakli da, ako budemo na vlasti, prva stvar koju ćemo uraditi je putovanje u Podgoricu da bi sa njihovim zvaničnicima i grupom tehničkih lica ili stručnjaka za tu oblast, zaduženih za demarkaciju, te da se, konačno riješi taj problem na obostrano zadovoljstvo.
Što se tiče Zajednice srpskih opština na Kosovu, tu smo mi bili zatečeni jer kada se od prvog momenta izašlo sa tim predlogom u Briselu, mi smo, svakako, bili protiv jer u tome ima puno neriješenih pitanja. Recimo da se svuda ističe, naročito u inostranstvu, da je Republika Kosovo, između ostalog, jedna multietnička država sa jedne strane, a sa druge strane, samo ime govori, etiketira se samo jedna, tj. srpska zajednica. To je, budimo realni, protivustavno te smo mi rekli i tada, a govorimo i sada. Tu je Ustavni sud Kosova reagirao jer u njihovom dokumentu, tj predlogu o Zajednici srpskih opština ima čak 26 stavki ili načela koje su, kako rekoh, protivustavne. Naše je mišljenje da, ako saživi nešto tako, ono bi se trebalo zvati, recimo Zajednica kosovskih opština sa većinskim srpskim stanovništvom u smislu da bude poput nevladinog sektora, odnosno NVO, koje bi sarađivale sa drugim opštinama na Kosovu. Ponavljam da bi to imalo smisla, u suprotnom mi ćemo uvijek biti protiv tako nešto ponuđenog sa njihove strane, to bi bila bosnizacija Kosova, jer je naša država mlada, još nije u Ujedinjenim nacijama, a praviti podjelu Kosova na takav način nije u redu, zar ne. Sve bi to bilo protiv razvoja Kosova te bi to bila podjela, kako rekoh, na etničkim, ekonomskim i svakim drugim principima, a kako je naša država površinski mala ne bi imala nikakve perspektive za svoj razvoj u nekoj bližoj budućnosti. Uzeću primjer zašto tako govorim da bih pojasnio vašim čitaocima. Kada sam, svojevremeno, studirao u Istanbulu, tj. Republici Turskoj, imao sam mnogo kolega - studenata - iz BiH koji su mi iznosili svoje probleme, u svojoj državi, a takođe sam bio nekoliko godina u Sarajevu te shvatio da je njihov veliki problem upravo činjenica što Bošnjaci ne mogu uraditi ništa bez da se ne pita Banjaluka. Dakle, sve je jasno i ako recimo Banjaluka kaže - ne, onda se i u Sarajevu mora poštovati takva odluka koja šteti čitavoj državi. Još jednom ponavljam da se nešto slično ne smije desiti Kosovu jer ako posmatramo u ciframa, kosovskih Srba ima oko 5% te se pitamo kako će tih 5% blokirati onih ostalih 95%, to nije u redu - zar ne. Nadam se da sam bio dovoljno jasan.
Poruka našim čitaocima?
Mutaher Haskuka: Smatram da se ne smijemo dijeliti po nacionalnoj i drugim osnovama jer mi u komunikaciji sa bilo kojom zajednicom nemamo baš nikakvih problema, već imamo problema samo sa Vladom Kosova, po meni. Dakle, većina Kosovara ima problema u komunikaciji sa Vladom Kosova, a to se može riješiti većim angažovanjem na protestima, raznim peticijama i slično jer je velika nezapošljenost, uz to korupcija i kriminal, a još gora činjenica je, kako sam istakao u intervjuu, odlazak mladih i školovanih ljudi u države zapadne Evrope ili Republiku Tursku. Samim tim, građani Kosova moraju uvidjeti da je to njihova država i oni moraju biti vlasnici te zemlje, odnosno države te da ne daju glasove ili podršku onima koji su godinama bili na vlasti do sada te smo tu gdje jesmo. Istovremeno moram istaći da i tamošnja, odnosno centralna vlast kao i opštinske vlasti ne mogu ništa uraditi ako nije u interesu samih građana te u momentu kada građani shvate, onda ćemo imati stabilnu vladu Kosova jer će se ona bojati naroda, a ne kao u ovim slučajevima da se narod boji vlade Kosova. Tek tada ćemo imati stabilnu i jaku državu koja će tek tada raditi i koristiti narodu a ne, kako rekoh, kao do sada raditi za interese pojedinaca, njih najviše 5-7% ljudi i koji su do sada bili na vlasti. Podsjetiću vaše čitaoce da među nama, tj. u Samoopredjeljenju imamo mnogo aktivista iz vaše, bošnjačke zajednice koji zajedno sa nama učestvuju u radu, čak smo imali na našoj listi Bošnjaka iz pećko-istočkog kraja na skorašnjim Parlamentarnim izborima na Kosovu, te smatram da trebamo imati zajedničke interese, odnosno da budemo na usluzi svim građanima, bez obzira na vjeru, naciju ili generaciju, kako se to narodski kaže. Ne trebaju nam podjele nikakve vrste, kako rekoh, jer su nam problemi isti i ja ću ih ponoviti: ekonomski razvoj, smanjenje korupcije na najmanju mjeru, dobra vladavina prava, zapošljavanje mladih i školovanih ljudi i njihov ostanak na Kosovu i slično. Reći ću i to da naredne nedjelje imamo "unutrašnje“ izbore, tj. biraćemo kandidata ispred našeg pokreta u vezi izbora za budućeg gradonačelnika Prizrena, a s obzirom, kako rekoh, da sam imao najviše glasova u našem gradu za poslanika Kosova, ako budem izabran, možda postanem gradonačelnik te bi, vjerujem, turističku ponudu, ali i sve ono što bude vezano za naš grad u pozitivnom smislu unapredio na viši nivo.
Još jednom, hvala vam što ste našli vremena da budem gost vašeg web-portala. Želim vam puno uspjeha u daljem radu, uz srdačne selame svim vašim čitaocima, posebno onima u dijaspori.
Razgovor vodio: Vinetu Ganić
