Zahvalila sam se juče Evropskoj grupi Trilateralne komisije za poziv za učešće na konferenciji u Beogradu. Dugo vremena sam ocjenjivala moje prisustvo na konferenciji nezavisno od u međuvremenu nastale situacije.
Zbog nastalih okolnosti u mojoj državi i produženja procesa izgradnje institucija, a takođe nakon ocjene poziva i drugih protokolarnih aspekata, odlučila sam da ne prisustvujem ovoj konferenciji, ističe za Danas Atifete Jahjaga, predsjednica Kosova, povodom neodlaska u Beograd.
- Izražavam žaljenje što sam bila prinuđena na takvu odluku, ali smatram jako važnim stabilnost u mojoj zemlji i izgradnju ustrajnih i sveobuhvatnih institucija. Ova inicijativa označava dobar korak u pravcu smanjenja tenzija nastalih zadnjih sedmica, pomaže uspostavljanje jednog neposrednog dijaloga između rukovodilaca različitih zemalja i iznad svega pruža perspektivu za građane na putu u pravcu evropskih integracija - napominje Jahjaga.
Mediji su pisali da bi Thaçi želio da bude slijedeći predsjednik Kosova i da je to bio njegov uslov političkim partijama. Kako to vidite?
- Ja govorim samo o svom mandatu i svom poslu. Ambicije i političke ciljeve političara Kosova ili bilo koga jesu pitanje izbornog procesa kroz koji prolaze.
Kada se može očekivati formiranje Vlade Kosova?
- Mi se nalazimo u jednom procesu diskusije sa liderima parlamentarnih političkih partija da nađemo jedno prihvatljivo i ustrajno rješenje za izgradnju sveobuhvatnih institucija. Testiramo našu unutrašnju demokratiju i proces još uvijek traje. Vjerujem da ćemo postići jedan zajednički zaključak - saglasnost za državu Kosovo i njene građane.
Ministri spoljnih poslova i ekonomije Kosova su bili u Beogradu, slijedeći sastanak je u Prištini. Koliko su takvi događaji bitni za odnos Srbije i Kosova?
- Samo na Balkanu posjete jedne ili druge strane mogu biti toliko bučne i izazvati takve reakcije. Korist od dijaloga u Briselu jeste da su smanjene tenzije između nas i jedan sastanak između naših političara je normalan. Mi smo ljudi, koji želimo dobro našim narodima i više ne želimo mržnju i nasilje. Naša je prošlost bila gorka i sijala je tako mnogo nepovjerenja i netrpeljivosti između naroda. Za mene ima veliku važnost stvaranje povjerenja između građana različitih zajednica, počevši unutar Kosova, a potom izgradnja normalnih odnosa između građana naših zemalja. Mi želimo da se odnosi između Kosova i Srbije izgrade na osnovu obostranog poštovanja i razumjevanja.
Kada očekujete da kao predsjednica Kosova dođete u Beograd, a da Tomislav Nikolić dođe u Prištinu?
- Ova situacija koju vi opisujete može da se desi onda kada realnost Kosova bude priznata i kada od starih neprijateljstava pređemo na pružanje ruke saradnje. I tada ćemo bezbjedno krenuti putem evropskih integracija, da ne bi rekli da ćemo ući u ovu porodicu zajedno, kao dvije države koje imaju zajedničke interese za dobrobit naših građana.
Imali ste samo jedan zvanični susret sa predsjednikom Nikolićem. Da li je bilo inicijativa da se ponovo sretnete i sa čije strane je to dolazilo?
- Sastanak sa predsjednikom Nikolićem, održan u Briselu prošle godine, podstakao je dijalog koji je bio u toku. Sastali smo se više puta od tada, takoreći na svakom forumu i konferenciji, ili samitu, bilo regionalni ili širi, mi smo predstavili naše zemlje i diskutovali smo. Za neposredan bilateralni sastanak sa predsjednikom Nikolićem nije bilo konkretne inicijative. Mislim da će za takve inicijative zatrebati više vremena, većih priprema i jedan konkretan rezultat.
Poslije više od godinu dana Briselski sporazum još nije primjenjen do kraja. Šta za Vas znači puna primjena tog sporazuma?
- Briselski sporazum jeste dostignuće dijaloga održanog tokom više od dvije godine, koji treba da vodi u pravcu normalizacije odnosa između naših dveju nezavisnih zemalja. Ovaj sporazum pokazuje da krhkost odnosa može da se mijenja ukoliko postoji politička volja i ukoliko se nastoje prevazići neprijateljstva. Ipak, sporazum nije u potpunosti ispunjen, posebno dio bezbjednosti i raspuštanja ilegalnih i paralelnih srpskih struktura na sjevernom dijelu teritorije Kosova, kojima je nastavljena podrška autoriteta iz Srbije. Ima više dijelova sporazuma koji se ne primjenjuju i cijenim da je došlo vrijeme da se pokaže ista volja za ispunjavanje koliko je bilo u vrijeme kada je postignut sporazum...
Kada očekujete da se nastave pregovori sa Beogradom?
- Mi smo u procesu izgradnje institucija Kosova nakon uspješnih opštih izbora, koji su bili sveobuhvatni. Sa novim institucijama, Kosovo će biti spremno da odmah nastavi proces dijaloga, jer to smatramo da je najbolji način za normalizaciju odnosa između naših dveju zemalja i za kretanje u pravcu ispunjavanja naših aspiracija za integraciju u EU, kao dvije nezavisne države. Želimo da dijalog bude istog formata kao do sada i želimo da se on uokviri i vremenski ograniči. Vjerujemo da će EU dati prednost dijalogu između Kosova i Srbije, jer snaga EU jeste da učini zemlje demokratskim i odgovornim. Budimo jasni oko jedne stvari - pitanje statusa Kosova jeste završeno pitanje i dijalog u Briselu jeste dijalog za normalizaciju odnosa između naših dveju zemalja.
Očekujete li da će se odnosi Srbije i Kosova pogoršati nakon incidenata na utakmici Srbija - Albanija i poslije nje?
- Ne. Smatram da ono što se zbiva na fudbalskom terenu ne bi trebalo da se odražava na nacionalističke sukobe, a naročito lideri bi trebalo da se suzdržavaju od izjava koje podstiču mržnju i nasilje.
Premijer Srbije je rekao da niko nije osudio uletanje drona na stadion sa zastavom "velike Albanije". Zašto niko sa Kosova to nije osudio i šta Vi mislite o ideji "velike Albanije"?
- Mi smo izrazili naše duboko žaljenje što se jedna fudbalska utakmica, gdje bi trebalo da se ispoljava sportski duh i iznad svega dobra igra, pretvorila u nasilje. Mi smo vidjeli scene mržnje iz prošlosti i podsticajne retorike nekih od lidera. Povrh toga što se dogodilo u Beogradu, Zapadni Balkan je pokazao koliko mu malo treba da podstiče nove sukobe, nezavisno od činjenice da smo u toku nekoliko zadnjih godina krenuli naprijed kao države, u pravcu evropsko-atlantskih integracija. Projekat EU jeste jedini projekat i alternativa svake zemlje Zapadnog Balkana, koji spaja sve građane bez razlike. Zapadni Balkan treba da se oslobodi mitova, i politički rukovodioci treba da pronađu snage za gradnju mostova saradnje, a ne da uništavaju puteve koji su mukotrpno do sada izgrađeni.
