Budući mandatar Albin Kurti za BBC na srpskom: "Na Kosovu je bio sukob Albanaca kao naroda, i Srbije kao države - a ne Albanaca i Srba"

"To je bila masovna intervencija naroda na političkoj sceni tako da kosovska drama zarobljene države ne dobije tragičan završetak", opisuje za BBC na srpskom svoj izborni trijumf složenom konstrukcijom koju izgovara bez greške na srpskom jeziku.

Kurti je lider Samoopredjeljenja - političke stranke nastale iz pokreta koji je želeo da uzdrma temelje kosovske partijske scene.

Na vanrednim parlamentarnim izborima osvojila je više od 25 odsto glasova i kao prvoplasirana ima inicijativu u procesu formiranja buduće Vlade Kosova čiji bi on trebalo da bude predsjednik.

U kući u prištinskom naselju Dragodan, u kojoj je smješteno sjedište Samoopredjeljenja, u danu poslije izbora srpski govore samo Kurti i njegov portparol - ostali su, čini se, mlađi od trideset godina, pa se gotovo i nisu sreli sa jezikom tadašnje države u kojoj su rođeni.

"Jedini problem zašto ne pričam više na srpskom je što mi ponekad treba više vremena da se sjetim nekih riječi i izraza.

Na albanskom i engleskom pričam tri puta brže, ali ako neko ima vremena, i ja imam vremena - sve može", odgovara Kurti na pitanje da li će u javnosti govoriti na srpskom.

"Albanci - jak narod, Srbija - jaka država"

Ipak, od Srba sa Kosova izbornu pobjedu čestitao mu je samo Nenad Rašić, član koalicije "Sloboda" koja je osvojila 0,09 odsto glasova.

Kurti ne žali što te čestitke nije bilo od Srpske liste, čijih će deset kandidata preuzeti svih deset poslaničkih mandata namjenjenih srpskoj zajednici.

"Ni Srpska lista, ni PDK (Demokratska partija Kosova Kadrija Veselija) nisu stranke - to su zapravo države."

Zbog toga ne planira da Srpsku listu pozove u vladu, iako Ustav Kosova garantuje jedno ministarsko mjesto srpskoj zajednici.

"Kurti: Srpska lista nije srpska zajednica - ima i drugih stranaka i političara.

BBC: Ali je upitan njihov legitimitet?

Kurti: Veoma je veliko pitanje legitimiteta Srpske liste. Tu je država - nema autentičnosti kod Srpske liste.

BBC: Vi ovako upravo postavljate pitanje legitimiteta cijelog izbornog procesa u kome ste Vi pobjedili - neko tako može i Vašu pobjedu da ospori?

Kurti: U srpskoj zajednici je od 2017. bilo puno neregularnosti - i Nenad Rašić i Slobodan Petrović su se mnogo žalili. To je bila industrijalna krađa. Mnogo više problema sada ima u srpskoj zajednici nego u albanskoj. Pritisak na Srbe sa Kosova je žalostan - a isto tako je bilo i 80-tih i 90-tih godina dvadesetog vijeka, Beograd je kao hobotnica koja želi sve da kontroliše."

Na opasku da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić pobjedu Srpske liste uporedio sa jedinstvom Albanaca u borbi za nezavisnost od Srbije, Kurti kaže da ne voli takva poređenja.

"Neki ljudi, kada ne prave konkretne analize današnjih situacija nego govore na šta ih nešto podsjeća, pokazuju lenjost misli.

Nad Albancima nije bilo nikakvih pritisaka odozgo, to je bilo jedinstvo odozdo i zato ne vidim ništa slično - kad smo uspostavili jedinstvo odozdo, nije nas plaćala Tirana."


Albin Kurti proslavio je najbolji rezultat Samoopredjeljenja od osnivanja pokreta

U predizbornom intervjuu za BBC, Kurti je najavio da će u prvoj nedjelji premijerskog mandata pokrenuti razgovor sa kosovskim Srbima.

"Povjerenje ćemo da gradimo akcijom, kroz zajedničke aktivnosti u razvoju.

Ima sela gdje su i Albanci i Srbi poljoprivrednici, a niko se nije sjetio da ih spoji za jedan okrugli sto koji neće biti o pomirenju nego o razvoju - šta sa tržištem, proizvodima, standardima, subvencijama, gorivom."

Lider Samoopredjeljenja smatra da se Srbi i Albanci nisu sukobljavali zbog razlike u identitetu, već u interesima.

"Na Kosovu je bio sukob Albanaca kao naroda, i Srbije kao države - a ne Albanaca i Srba.

Albanci su jak narod, a Srbija je jaka država - Albanci su kao nacija jači od Srba, ali je Srbija vijek i po jača kao država.

Na Balkanu nema rata bez Srbije i nema mira bez Albanaca", zaključuje Kurti.

---

Šta da očekuju kosovski Srbi

"BBC: Možete li da garantujete kosovskim Srbima da će na kraju Vašeg premijerskog mandata imati više, a ne manje prava, da će se srpski jezik na Kosovu govoriti više i da će živjeti bolje?

Kurti: Da, sve to mogu da garantujem. I sad po Prištini možete slobodno da pričate na srpskom. Tamo gdje su se desili masakri u ratu - tamo je malo drugačije nego u gradovima poput Prištine, Prizrena. Ipak, ljudska i građanska prava Srba nisu njihova preokupacija - zaposlenje je prva tema. Mi živimo u vremenu gdje davanje političkih i građanskih prava jeste neupotrebljivo ako nemate posla pa morate da se iselite, a to je isto za Srbe i Albance."

---

"Đavo u detaljima" pregovora Beograda i Prištine

Osim sa Srbima sa Kosova, Albin Kurti pregovaraće i sa Srbijom - želi da upravo on formira pregovarački tim Kosova koji će lično predvoditi, a u njega planira da uključi i predstavnike opozicije.

"Ja ne bih žurio sa dogovorima jer treba puno toga da se uradi, a sva dosadašnja mišljenja proizlaze iz vještačke potrebe da što prije imamo dogovor.

Ako smo u urgentnoj situaciji, onda može i da se suspenduje demokratija - to je lanac teza da bi se očuvala vlast autokrata", aludira Kurti na dosadašnje pregovore.

Za pregovaračku bliskost kosovskog i srpskog predsjednika Hashima Thaçija i Aleksandra Vučića kaže da je njihov zajednički prijedlog propao.

"Oni su u principu imali neki dogovor, ali nisu imali detalje - a đavo je u detaljima i to zapravo znači da nisu imali dogovor.

Oni su tajno pregovarali jer su htjeli brz dogovor tako što bi oni postali nezamenljivi lideri Balkana."

Osim vremena, Kurti najavljuje da će insistirati na tri principa da bi se, kako kaže, zalečila ova otvorena rana.

"Prvi princip je da nema dogovora bez dijaloga, a ovi tajni sastanci su bili za dogovor bez dijaloga.

Drugo, nema dijaloga sa mapama - to je kao Tuđman i Milošević o Bosni, a to ne pada u registar mira nego u registar rata jer su se njih dvojica sastali više od deset puta, a sve vrijeme ratovali.

I treće, pošto će mape postojati, oko njih moraju biti eksperti za demarkaciju, a ne predsjednici koji se ponašaju kao generali u Prvom svjetskom ratu."


Umjetničku sliku na zidu svoje kancelarije Kurti u šali opisuje kao nadvlačenje u pregovorima Beograda i Prištine

Na primjedbu da vremena možda i nema kada Sjedinjene Države imenuju čak dva specijalna posrednika u dijalogu jer žele brzo rješenje, Kurti odgovara kontratezom.

"Kad imaš dva predstavnika, možda zapravo i ne želiš da uradiš taj posao - to je veoma čudno za mene i pokazuje mi da ne treba da žurimo jer nemamo luksuz za još jedan neuspjeh.

Evropski okvir razgovora, uzajamno poštovanje i reciprocitet, dobrosusjedski odnosi - to su najvažnije stvari za budućnost, a vještačka urgentnost je zamka."

Od Evropske unije, Kurti očekuje "Maršalov plan" pomoći Balkanu koji će se temeljiti na tri stuba: rješavanju pitanja podjeljenih gradova, u koje ubraja Brčko, Mostar, Mitrovicu i Skoplje, pravljenje mosta između obrazovanja i privrede, kao i uklanjanje sa vlasti autoritarnih lidera.

Kaljenje na preprekama "kod kuće"

Kurtija očekuje veliki posao i na političkoj sceni Kosova, gdje ima onih koji vjeruju da mu ni pobjeda na izborima, ni podrška drugoplasirane partije Demokratskog saveza Kosova (LDK) neće biti dovoljna da na kraju formira vlast.

"Radićemo puno, biće puno prepreka - ali na tim preprekama ćemo se kaliti i to me uopšte ne brine", kaže Kurti.

Spočitavaju mu često da nema nikakvog iskustva u vođenju države i državnih poslova već samo stranačke borbe.

"Baš oni su vodili stranke iako su navodno bili na čelu države, a ja sam vodio državu iako sam bio na čelu stranke - ja sam se najviše brinuo o kolektivnom interesu, institucijama sistema, državi kao takvoj, opštem interesu i volji.

Mislim da oni nemaju iskustvo kako da budu predsjednici stranaka sada kada treba da budu lideri opozicije."

Ono što je bojilo Samoopredjeljenje bojama levičarskog pokreta, Kurti želi da pretvori u program vlade, kroz osnivanje razvojne banke sa povoljnim kreditima za privrednike, pravljenje investicionog fonda koji će upravljati javnim sektorom, prodaju akcija umjesto privatizacije državnih firmi.

Najavljuje profesionalizaciju i departizaciju administracije, a u pravosuđu, uz nedostatak volje i znanja nekih tužilaca, identifikuje još jedan problem.

"U javnim nabavkama vlada tenderomanija - puno je biznisa iz vladinog dvorišta gdje žive kao pečurke, znaju kako da dobiju tendere jer se pišu za njih.

Kultura vlasti na Kosovu je takva da je vlada prebliska sa pojedinačnim biznismenima, a treba da bude bliska sa biznis zajednicom uopšte, ne prebliska sa pojedinačnim biznisima.

Neće biti više zajedničkih ručkova i večera sa ministrima", poručuje Kurti gotovo u stilu lidera grčke Sirize Aleksisa Ciprasa, koji je u sličnom stilu došao na vlast u Atini, ali je potrajao "samo" četiri godine.


Kurtija je hapsila i Policija Kosova kada je 2005. godine Samoopredjeljenje protestovalo protiv prisustva Ujedinjenih nacija na Kosovu

---

Suzavac

U svom političkom djelovanju, Samoopredjeljenje je postalo "poznato" i van Kosova po pokušajima da bacanjem suzavca u skupštinskoj sali spriječi ratifikaciju sporazuma sa Crnom Gorom o demarkaciji granice.

"BBC: Imate li još suzavca?

Kurti: Nemam, nemam...

BBC: Jeste ga čuvali u kancelariji, gdje ste ga čuvali?

Kurti: Ne znam, ja nisam bio nadležan za to. Suzavac smo dobili od policije - oni su ga bacali na našim protestima, mi smo skupili one patrone koje nisu eksplodirale. Uneli smo ih u parlament jer nemaju metalne djelove, ne čuje se bip na metaldetetktoru.

BBC: Je li gotovo sa suzavcem na Kosovu?

Kurti: Gotovo je. Mi nećemo bacati suzavac na demonstrante opozicije. To je radikalna akcija prošlosti."

---

"Ne volim da dođem u Beograd"

Albin Kurti svoju političku karijeru stvarao je i u - zatvorima, kako onim jugoslovenskim i srpskim, tako i kosovskim.

Upečatljivi su snimci njegovog intervjua srpskim novinarima iz zatvora u Požarevcu 2001. godine gdje je proveo dio zatvorske kazne na koju su ga osudile jugoslovenske vlasti zbog terorizma - već tada Kurti pokazuje velike retoričke sposobnosti odgovarajući na srpskom jeziku.

"Vjerovatno nisam ni svijestan toga, ali iskustvo iz srpskog zatvora mi dosta vrijedi.

Posljednjih godinu i po dana u zatvoru najviše sam čitao u celom životu, mada je prva godina u Požarevcu i Lipljanu bila kao koncentracioni logor - imao sam 30 kilograma manje nego danas", kaže Kurti.

Oslobođen je 7. decembra 2001. godine poslije inicijative međunarodne zajednice sa demokratskim vlastima u Beogradu koje su naslijedile režim Slobodana Miloševića.

U prestonici Srbije posljednji put bio je prije zatvorskog staža - prisjeća se susreta u britanskoj ambasadi u maju 1998. godine, gdje je bio na sastanku sa zamjenikom britanskog šefa diplomatije Tonijem Lojdom u društvu kosovskog političara Fehmija Aganija.

"Ne znam kad ću doći sljedeći put, to ne zavisi od mene.

Nije baš ni da volim da dođem, moram to da vam priznam - Batajnica je nadomak Beograda, a to je stravično za mene jer nema nijednog obilježja da je 764 Albanaca pokopano na tom strelištu", kaže Kurti.

U Batajnici je tokom 2001. i 2002. godine otkriveno pet masovnih grobnica u kojima su nađeni posmrtni ostaci kosovskih Albanaca zakopanih na poligonu Specijalne antiterorističke jedinice.

Za ove zločine, pred Haškim tribunalom osuđen je policijski general Vlastimir Đorđević dok nijedan neposredni izvršilac nije odgovarao pred srpskim sudovima.


Kurti je na izbore izašao sa suprugom Ritom Augestad Knudsen i ćerkom

Kaže da je izbornu čestitku iz Beograda dobio od lidera LDP-a Čedomira Jovanovića, da je u kontaktu sa predstavnicama nevladinog sektora Sonjom Biserko i Natašom Kandić, i pojašnjava zašto se Beogradu ne raduje.

"Beograd kao takav ima puno posla sa samim sobom - mnogo više treba da gleda u ogledalo nego u dvogled prema kosovskim Albancima.

Situacija je tamo mnogo tužna uprkos ekonomskom rastu - bolje je biti slabiji nego živjeti u tami nesučeljavanja sa sobom i prošlošću, bez ikakve introspekcije.

Nisam baš optimista", zaključuje Albin Kurti.