Novac koji građani Kosova iz dijaspore šalju kući prošle godine je povećan u odnosu na 2013. godinu. Prema podacima Centralne banke Kosova, za devet mjeseci 2014. godine iznos doznaka je dostiga vrijednost od 505 miliona eura, ili 11 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Gotov novac dijaspore koji ulazi na Kosovo bez ikakvih kontrausluga smatra se velikom pomoći za ekonomiju zemlje i pružanje dodatnih prihoda za porodice s malim primanjima.
U međuvremenu, od 2004. godine do kraja rujna prošle godine, iznos doznaka iz dijapsore je dostigao cifru od preko šest milijardi eura.
Stručnjaci za ekonomska pitanja, daju različite procjene obzirom na povećanje nivoa doznaka.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Prištini, Berim Ramosaj, kaže da nije došlo do povećanja vrijednosti doznaka iz dijaspore, nego je došlo do povećanja njihovih isporuka putem finansijskih institucija zemlje.
"Ovo povećanje je nominalni rast - ne realni rast. Budući da je većina doznake dolazilo zakonskim putem za razliku od ranije, kada su doznake dolazile vaninstitucionalnim putevima. Zato kažem da institucionalno izgleda da je došlo do porasta, jer nikako ne postoji vjerovatnoća povećanja".
"Uzimajući u obzir zahlađenje rodbinskih veza, koje se sve više i više otuđuju, onda mogu reći da nakon 10 godina nećemo na takvom nivou imati ove doznake", rekao Ramosaj.
Međutim, doznake igraju važnu ulogu u dobrobiti mnogih građani Kosova, jer se najveći iznos tih para koristi za dnevnu potrošnju.
Još jedan profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Prištini, Naim Gashi, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, doznake smatra finansijskom "infuzijom" vrlo korisnom kojom su na dobiti i privreda i građani Kosova.
Ipak, Gashi smatra da treba promijeniti fokus trošenja novca poslatog iz raznih zemalja Europe i svijeta.
"Sada Kosovo mora sa doznaka dijaspore za njihove porodice, kao pomoć za potrošnju, postepeno prelaziti na investicije malih i srednjih preduzeća u sektoru poljoprivredne proizvodnje i produktivnosti."
"I tako dijaspora ne samo da otvara nova radna mjesta za svoje obitelji koje imaju na Kosovu, oni stvaraju neku vrstu dobiti iz ulaganja koje čine na Kosovu", kaže Gashi.
Prema nekim istraživanjima obavljenim od strane lokalnih organizacija, stoji da preko 40 psoto građana Kosova imaju članove porodice koji žive u inostranstvu, a više od 22 posto prima doznake.
Potrošnja na hranu oduzima blizu 40 posto budžeta doznaka kosovskih domaćinstava koja primaju novac iz dijaspore.
U međuvremenu, najveći iznos doznaka je iz Njemačke, Švicarske i Italije.
U međuvremenu, od 2004. godine do kraja rujna prošle godine, iznos doznaka iz dijapsore je dostigao cifru od preko šest milijardi eura.
Stručnjaci za ekonomska pitanja, daju različite procjene obzirom na povećanje nivoa doznaka.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Prištini, Berim Ramosaj, kaže da nije došlo do povećanja vrijednosti doznaka iz dijaspore, nego je došlo do povećanja njihovih isporuka putem finansijskih institucija zemlje.
"Ovo povećanje je nominalni rast - ne realni rast. Budući da je većina doznake dolazilo zakonskim putem za razliku od ranije, kada su doznake dolazile vaninstitucionalnim putevima. Zato kažem da institucionalno izgleda da je došlo do porasta, jer nikako ne postoji vjerovatnoća povećanja".
"Uzimajući u obzir zahlađenje rodbinskih veza, koje se sve više i više otuđuju, onda mogu reći da nakon 10 godina nećemo na takvom nivou imati ove doznake", rekao Ramosaj.
Međutim, doznake igraju važnu ulogu u dobrobiti mnogih građani Kosova, jer se najveći iznos tih para koristi za dnevnu potrošnju.
Još jedan profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Prištini, Naim Gashi, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, doznake smatra finansijskom "infuzijom" vrlo korisnom kojom su na dobiti i privreda i građani Kosova.
Ipak, Gashi smatra da treba promijeniti fokus trošenja novca poslatog iz raznih zemalja Europe i svijeta.
"Sada Kosovo mora sa doznaka dijaspore za njihove porodice, kao pomoć za potrošnju, postepeno prelaziti na investicije malih i srednjih preduzeća u sektoru poljoprivredne proizvodnje i produktivnosti."
"I tako dijaspora ne samo da otvara nova radna mjesta za svoje obitelji koje imaju na Kosovu, oni stvaraju neku vrstu dobiti iz ulaganja koje čine na Kosovu", kaže Gashi.
Prema nekim istraživanjima obavljenim od strane lokalnih organizacija, stoji da preko 40 psoto građana Kosova imaju članove porodice koji žive u inostranstvu, a više od 22 posto prima doznake.
Potrošnja na hranu oduzima blizu 40 posto budžeta doznaka kosovskih domaćinstava koja primaju novac iz dijaspore.
U međuvremenu, najveći iznos doznaka je iz Njemačke, Švicarske i Italije.
