Nakon usporavanja u 2023. godini, očekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu na tri posto u 2024., u uslovima daljnjeg oporavka u glavnom trgovinskom partneru regiona Evropskoj uniji, dok bi niža inflacija trebalo da doprinese rastu raspoloživog dohotka i pruži podršku potrošnji - navodi se u Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke, javlja Fena.
Istaknuto je da će tempo rasta koji će region zabilježiti u 2024. biti brži nego u 2023., ali stopa rasta može biti niža za 0,1 posto od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, aprilskom izdanju ovog izvještaja.
Projekcija rasta za 2025. ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 posto.
Međutim, između zemalja postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije.
Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio snažniji od očekivanog, čemu je doprinijela i uspješna turistička sezona, a u 2024. se može djelimično usporiti.
Najveći rast, po stopi od 3,9 posto, trebao bi u idućoj godini uslijediti na Kosovu, u Albaniji je projiciran na 3,2 posto, kao i u Crnoj Gori, u Srbiji na tri, a u Bosni i Hercegovini na 2,8 posto. Na začelju je Sjeverna Makedonija sa očekivanim rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto, prenijela je Hina.
Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu izjavila je da su, uprkos višestrukim šokovima, zemlje Zapadnog Balkana uspjele da zabilježe rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona.
"Ohrabruje činjenica da Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Evrope. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u održivi rast", zaključila je Xiaoqing.
U izvještaju je naglašeno da je, uprkos očekivanjima, tržište rada na Zapadnom Balkanu nastavilo da jača u 2023. Prosječna stopa zaposlenosti u regionu dostigla je novu istorijski najvišu vrijednost od skoro 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta.
Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je među najznačajnijim problemima koje navode privrednici na Zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije, učešće u radnoj snazi i dalje je nisko, što, uz dubok rodni jaz, otežava dalje smanjenje siromaštva.
Potcrtano je da region mora ne samo da otkloni prepreke za veće učešće u radnoj snazi, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope, navodi se u izvještaju.
Osim tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija i veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.
Viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autora izvještaja Natasha Rovo rekla je da je poljoprivreda jedan od sektora na koji najznačajnije utiču suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika.
"Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije Zapadnog Balkana mogle bi da nastave da povećavaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i budu u stanju da održivo proizvode više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU", dodala je Rovo.
Poručila je da je za to potrebno unapređenje javnih politika i ulaganja kako bi se potaklo što šire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi među poljoprivrednicima, uz podršku snažnijih javnih institucija koje su od presudnog značaja za održivi rast poljoprivrede.
Iako se poljoprivredni sektor u regionu smanjuje, Svjetska banka tvrdi da je i dalje veoma relevantan: primjera radi, u ovih šest zemalja u poljoprivredi je zaposleno između sedam i 35 posto stanovnika.
Ozelenjavanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti tog sektora, i to putem svrsishodnijeg korištenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, navela je Svjetska banka.
Projekcija rasta za 2025. ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 posto.
Međutim, između zemalja postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije.
Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio snažniji od očekivanog, čemu je doprinijela i uspješna turistička sezona, a u 2024. se može djelimično usporiti.
Najveći rast, po stopi od 3,9 posto, trebao bi u idućoj godini uslijediti na Kosovu, u Albaniji je projiciran na 3,2 posto, kao i u Crnoj Gori, u Srbiji na tri, a u Bosni i Hercegovini na 2,8 posto. Na začelju je Sjeverna Makedonija sa očekivanim rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto, prenijela je Hina.
Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu izjavila je da su, uprkos višestrukim šokovima, zemlje Zapadnog Balkana uspjele da zabilježe rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona.
"Ohrabruje činjenica da Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Evrope. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u održivi rast", zaključila je Xiaoqing.
U izvještaju je naglašeno da je, uprkos očekivanjima, tržište rada na Zapadnom Balkanu nastavilo da jača u 2023. Prosječna stopa zaposlenosti u regionu dostigla je novu istorijski najvišu vrijednost od skoro 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta.
Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je među najznačajnijim problemima koje navode privrednici na Zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije, učešće u radnoj snazi i dalje je nisko, što, uz dubok rodni jaz, otežava dalje smanjenje siromaštva.
Potcrtano je da region mora ne samo da otkloni prepreke za veće učešće u radnoj snazi, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope, navodi se u izvještaju.
Osim tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija i veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.
Viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autora izvještaja Natasha Rovo rekla je da je poljoprivreda jedan od sektora na koji najznačajnije utiču suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika.
"Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije Zapadnog Balkana mogle bi da nastave da povećavaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i budu u stanju da održivo proizvode više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU", dodala je Rovo.
Poručila je da je za to potrebno unapređenje javnih politika i ulaganja kako bi se potaklo što šire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi među poljoprivrednicima, uz podršku snažnijih javnih institucija koje su od presudnog značaja za održivi rast poljoprivrede.
Iako se poljoprivredni sektor u regionu smanjuje, Svjetska banka tvrdi da je i dalje veoma relevantan: primjera radi, u ovih šest zemalja u poljoprivredi je zaposleno između sedam i 35 posto stanovnika.
Ozelenjavanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti tog sektora, i to putem svrsishodnijeg korištenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, navela je Svjetska banka.
