Što jesti kada je holesterol u krvi povišen? uz veću fizičku aktivnost treba vam i manje masnoća životinjskog porijekla.
Prekomjeran broj kilograma u izravnoj je vezi s porastom razine triglicerida i holesterola tj. rizikom od bolesti srca, pa je prvi korak u borbi s holesterolom gubitak suvišnih kilograma. Brojne studije ukazuju da se pretilost i prekomjerna tjelesna masa mogu dovesti u vezu sa povećanim rizikom od porasta razine triglicerida i holesterola. Gubitak suvišnih kilograma može rezultirati popravljanjem lipidnog profila.
Uspješno mršavljenje uključuje konzumiranje više manjih obroka. Unos hrane trebalo bi raspodijeliti u najmanje 3 ili idealno 5 obroka dnevno.
Smanjite količine mlijeka i mliječnih proizvoda. I izbjegavajte konzumiranje punomasnih sireva (45% m.m.). Prilikom konzumiranja mesa treba ukloniti sve vidljive masnoće, jer meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća ugrađenih u njegovu strukturu.
Kod povišenog kolesterola treba pripaziti i na unos namirnica životinjskog podrijetla čija je stanična membrana bogat izvor holesterola. Primjer toga su muzgavci, lignje, hobotnice, školjke i rakovi, te koža riba i peradi. Također žumanjak jajeta je iznimno bogat holesterolom dok je bjelanjak u potpunosti siguran budući da sadrži samo proteinski dio. Iznutrice kao što su jetrica, mozak i želudac također su bogate holesterolom i valja ih izbjegavati.
Poželjna hrana
Namirnice koje su poželjne u svakodnevnoj prehrani uključuju cjelovite žitarice i proizvode od cijelog zrna žita, zatim voće i povrće, mahunarke, plavu ribu, a u manjim količinama i orašasto voće te sjemenke osobito sjemenke lana.
Hranu valja pripremati korištenjem biljnih ulja; maslinovog, suncokretovog, bućinog, sezamovog, repičinog te smanjiti unos maslaca i vrhnja koji su uz bogatstvo zasićenih masnih kiselina bogati i holesterolom.
Kao izvor kvalitetnih bjelančevina preporučuje se perad (s koje je uklonjena kožica), riba, divljač i krto meso te nemasni sir (npr. svježi kravlji sir).
