Ekipa košarkaškog kluba "Priština" iz istoimenog grada proglašena je Klubom decenije na Kosovu. Do ove laskave titule u najpopularnijem sportu na Kosovu došli su jer su sedam puta osvajili šampionsku titulu. Osim toga devet puta su osvajali Kup Kosova i na najboljem su putu da ove godine i po desetom - jubilarnom putu osvoje ovaj trofej pod pokroviteljstvom predsjednika i premijera Kosova.
Da bi došli do toga, na osposobljavanju igrača , angažovali su i inostrane trenere kao što je Josip Gjerđa i Čedomir Perinčić iz Hrvatske, Ekrem Memnun iz Turske te Bujar Shehu iz Albanije. Bilo je ponude da ovaj tim treniraju i neki treneri iz Srbije, ali se odustalo od toga zbog poznate situacije.
Za ovaj tim igralo je i igra više kvalitetnih igrača iz inostranstva, računajući i SAD. Među njima su Thimoty Burnette koji je i trenutno veliki oslonac ekipe. Igrao je Gaston Eseghne iz Kameruna, Jamail Boll te Antuan Holl iz SAD . Iz Hrvatske: Parazanović, Ćustić, Marin Prskalo…
Naravno da se vodilo računa i o domaćim igračima. Yll Kaqaniku, Edmond Azemi, Muhamed Hasani, Arian Maliqi, Habib i Edmond Azemi, Granit Rugova samo neki od domaćih igrača koji su predhodnih godina ostavili neizbrisivi trag i publiku, koja je sportske hale, na domaćem ili gostujućim terenima, ispunjavala do posljednjeg mjesta - dovodila do “ludila”.
Kao rezultat takvog rada jeste i činjenica da više košarkaša proizišlih iz ovog kluba sada igra u inostranstvu. Yll Kaqaniku igra za “Karšijak” u turskom gradu Izmir, Edmond Azemi je igrao u Švedskoj, na Islandu i Makedoniji. Muhamed Hasani igra za ekipu iz Katara, Arian Maliqi u SAD, Habib Ademi u Sloveniji i Francuskoj.
U klubu su jedinstveni da je najbolji domaći igrač do sada bio Edmond Azemi i Granit Rugova.
KK “Priština” ima i kategorije za mlađe generacije. Riječ je o pionirima, kadetima, juniorima. Mlađu generaciju 1992/93. od koje očekuju i rezultate u nekoj od evropskih liga predvode Fisnik Rugova (210cm), Gazmend Sinani (206cm) te Elvan Ilijazi(202), stari 20,19 odnosno 17 godina.
KK “Priština” ima i žensku ekipu koja se takođe vrlo uspješno takmiči u Super ligi Kosova.
Igra ove ekipe je, jedinstveni je stav, ljubitelja košarke praznik za dušu i oči. Svaku utakmicu na domaćem i gostujućem terenu prati brojna vjerna publika. Kada igraju na svom terenu utakmicu prijeti više hiljada navijača.
Popularizaciji KK Priština poseban pečat daju prenosi triju televizija sa nacionalnom frekvencijom (RTK, KTV i RTV21). To omogućava i velikom broju Kosovara koji žive i rade u inostarnstvu da uživaju u čarobnoj igri svojih ljubimaca ovog kluba.
Direktor ovog popularnog i uspješnog kluba Artan Rugova u izjavi za Southeast Europe: People and Culture obećava da će njegov tim raditi na unaperijeđenju košarke a time i sportskog duha. Priznaje, međutim, da se suočavaju sa jednim velikim problemom.
“Iako smo izloženi jednoj velikoj nepravdi, da zbog političkih razloga ne možemo da igramo u inostarnstvu na međunarodnim takmičenjima, naši igrači rame uz rame mogu da se nose sa ostalima u regionu. To su pokazali predhodnih godina u stotinak međunarodnih - prijateljskih utakmica. Najviše sa prostora bivše SFRJ i Republike Turske” – kaže Rugova koji je i sam bio igrač ovog i “Drite” iz Gnjilana, na Istoku Kosova.
Po njegovim riječima “Zadar” i “Rijeka” iz Hrvatska, “Budućnost” iz Podgorice i “Mornar” Budva, “Ulcinj” u Crnoj Gori, “Vardar”, “Rabotnički” “Feni” iz Makedonije, “Darusafaka” i “Efes Pilsen” iz Turska samo su neki od inostranih kipa sa kojima su do sada igrali i sa kojima imaju “izvanredne odnose”.
Rugova apeluje na međunarodnu javnost i FIBU da im što prije omoguće učestvovanje na mađunarodnim takmičenjima.
“Poznata je stvar da se putem sporta razvija zdravi duh, širi prijateljstvo i povezuju ljude svih nacionalnosti, pogotovu je to dobro za naš region, ali i Evropu i svijet oopšte” .
On tvrdi da bi osim njgovog tima, dakle KK Priština, te Bambi, srpski tim iz Mitrovice kao i KK “Peć” mogli ravnopravno da igraju u ligu sa prostora bivše Jugoslavije.
Osim da i u naredmom periodu budu ovako uspješni, prioritet im je osvajanje šampionata i kupa. Od neprocjenjivog značaja bilo bi im, za početak učešće u Balkanskoj ligi, a kasnije i evrospkim takmičenjima.
“To bi pomoglo unaprijeđenju košarke i sportskog duha nama a našim navijačima da na našem terenu vide vrhunske evropske igrače” zaključuje Rugova.
Refki Alija, Southeast Europe: People and Culture
