Predstavnici Beograda i Prištine su ocjenili da je došlo vrijeme za pronalaženje rješenja u odnosima dvije strane. I dok Beograd traži bolje životne uslove za Srbe na Kosovu, Priština traži da Beograd prizna realnost. Ovo je ocjenjeno na Beogradskom bezbjednosnom forumu, na panelu "Dijalog Beograda i Pristine, od normalizacije do normalnosti".
Marko Đurić, direktor takozvane Kancelarije za Kosovo izjavio je da je Srbija privržena dijalogu, i da je krajnje vrijeme za rješavanje pitanja u odnosima Beograda i Prištine.
"Srbija je privržena rješavanju ovog velikog generacijskog problema između Beograda i Prištine putem dijaloga i izgradnje mira. Mi smo privrženi dijalogu. Vjerujemo da dijalog već daje rezultate u pogledu stabilnosti i sigurnosti", rekao je on dodavši da je za vrijeme mandata prethodne i ove vlade Srbije bilo 226 rundi dijaoga, dok je postignuto 44 sporazuma u raznim aspektima.
"Iako većina sporazuma nije potpuno implementirana ipak je to doprinelo stvaranju bolje atmosfere", rekao je on.
Prema ocjeni Đurića, 2017. godina je bolja u pogledu odnosa nego prethodne dvije godine. On kaže da ima i uspona i padova u odnosima.
"Mislim da je krajnje vrijeme u određivanju rješenja za odnose između Beograda i Prištine, treba da počnemo da uzimamo u obzir i šta Srbi i Albanci žele. Normalnost ne znači nužno statusno pitanje, već je to prije stvaranje uslova za bolji život", istakao je Đurić.
Zamjenik premijera Kosova i ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić ističe da je važno poboljšati život ljudi, učestvovati u donošenju odluka i sprovesti dogovoreno.
"To svakako jeste jedino moguće ukoliko se oni koji na Kosovu žive prije svega pitaju o tim važnim temama, koji su uključeni u proces odlučivanja o našim životima, jer sve drugo nas vodi ka nečemu što je politika, kada god imamo politiku nemamo baš neka kvalitetna rješenja", izjavio je Jevtić.
Arben Gashi, poslanik Skupštine Kosova iz LDK, kaže da je ključno prihvatanje realnosti i odbacivanje destruktivne retorike.
"Potrebno je da izgradimo normalnost prihvatanjem realnosti da je Kosovo nezavisno a Srbija susjed Kosova. Na osnovu te normalnosti koju je potrebno da izgrade Kosovo i Srbija, imaćemo mogućnosti da krenemo napred", rekao je Gashi.
Naim Rashiti, iz Grupe za istražvanje balkanskih politika, kaže da je ova faza kada se pokreće pravi dijalog ključna ali i rizična, jer prema njemu strane nisu pripremljene, a konteksti unutar Kosova i Srbije nisu povoljni.
"Ako normalizacija znači da se paketom određenih pitanja regulišu odnosi Kosova i Srbije, njihova evropska perspektiva i stabilnost statusa kosovskih Srba, možda neće dovesti do recipročnog priznanja, ali će se barem omogućiti da se otvori proces članstva Kosova u Ujedinjim nacijama i svim međunarodnim organizacijama", rekao je on dodavši da bi to Srbiji omogućilo da zatvori Poglavlje 35, i otvori put ka EU uz regulisanje statusa Srba na Kosovu.
Rashiti je upozorio da svaka druga opcija u rješavanju odnosa, a koja nije u evropskim okvirima, može izazvati još ozbiljnije traume i na Kosovu i u Srbiji.
Na Beogradskom bezbjednosnom forumu je ocjenjeno da je za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine potreban konstruktivniji pristup i još puno rada dvije vlade, kako bi se rješili svakodnevni problemi ljudi i postigao dogovor u okviru dijaloga.
Anamari Repić, RTK
"Srbija je privržena rješavanju ovog velikog generacijskog problema između Beograda i Prištine putem dijaloga i izgradnje mira. Mi smo privrženi dijalogu. Vjerujemo da dijalog već daje rezultate u pogledu stabilnosti i sigurnosti", rekao je on dodavši da je za vrijeme mandata prethodne i ove vlade Srbije bilo 226 rundi dijaoga, dok je postignuto 44 sporazuma u raznim aspektima.
"Iako većina sporazuma nije potpuno implementirana ipak je to doprinelo stvaranju bolje atmosfere", rekao je on.
Prema ocjeni Đurića, 2017. godina je bolja u pogledu odnosa nego prethodne dvije godine. On kaže da ima i uspona i padova u odnosima.
"Mislim da je krajnje vrijeme u određivanju rješenja za odnose između Beograda i Prištine, treba da počnemo da uzimamo u obzir i šta Srbi i Albanci žele. Normalnost ne znači nužno statusno pitanje, već je to prije stvaranje uslova za bolji život", istakao je Đurić.
Zamjenik premijera Kosova i ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić ističe da je važno poboljšati život ljudi, učestvovati u donošenju odluka i sprovesti dogovoreno.
"To svakako jeste jedino moguće ukoliko se oni koji na Kosovu žive prije svega pitaju o tim važnim temama, koji su uključeni u proces odlučivanja o našim životima, jer sve drugo nas vodi ka nečemu što je politika, kada god imamo politiku nemamo baš neka kvalitetna rješenja", izjavio je Jevtić.
Arben Gashi, poslanik Skupštine Kosova iz LDK, kaže da je ključno prihvatanje realnosti i odbacivanje destruktivne retorike.
"Potrebno je da izgradimo normalnost prihvatanjem realnosti da je Kosovo nezavisno a Srbija susjed Kosova. Na osnovu te normalnosti koju je potrebno da izgrade Kosovo i Srbija, imaćemo mogućnosti da krenemo napred", rekao je Gashi.
Naim Rashiti, iz Grupe za istražvanje balkanskih politika, kaže da je ova faza kada se pokreće pravi dijalog ključna ali i rizična, jer prema njemu strane nisu pripremljene, a konteksti unutar Kosova i Srbije nisu povoljni.
"Ako normalizacija znači da se paketom određenih pitanja regulišu odnosi Kosova i Srbije, njihova evropska perspektiva i stabilnost statusa kosovskih Srba, možda neće dovesti do recipročnog priznanja, ali će se barem omogućiti da se otvori proces članstva Kosova u Ujedinjim nacijama i svim međunarodnim organizacijama", rekao je on dodavši da bi to Srbiji omogućilo da zatvori Poglavlje 35, i otvori put ka EU uz regulisanje statusa Srba na Kosovu.
Rashiti je upozorio da svaka druga opcija u rješavanju odnosa, a koja nije u evropskim okvirima, može izazvati još ozbiljnije traume i na Kosovu i u Srbiji.
Na Beogradskom bezbjednosnom forumu je ocjenjeno da je za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine potreban konstruktivniji pristup i još puno rada dvije vlade, kako bi se rješili svakodnevni problemi ljudi i postigao dogovor u okviru dijaloga.
Anamari Repić, RTK
