Sigurnosni mehanizmi na Kosovu kažu da radikalizacija, ekstremizam i grupe organiziranog kriminala su potencijalna opasnost za društvo Kosova, ali kažu da trenutno nije ugroženo područje od mogućih terorističkih napada.
Kapaciteti sigurnosnih mehanizama na Kosovu su dovoljni i na profesionalnom nivou u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koje dovode do terorizma, smatraju stručnjaci sigurnosnih pitanja.
Kažu da Kosovo trenutno nije u opasnosti od mogućih terorističkih napada.
Međutim, zvaničnici kosovske policije su rekli da radikalizam, ekstremizam i organizovane kriminalne grupe predstavljaju potencijalnu opasnost za kosovsko društvo.
Daut Hoxha, glasnogovornik kosovske policije, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je ova institucija poduzela od početka potrebne mjere da spriječi takve pojave.
"Također su poduzete konkretne mjere i na hapšenju pojedinih osoba ili uništavanje ćelija koje navodno imaju veze s takvim organizacijama. Mogu reći da kosovska policija ima dovoljno kapaciteta za realizaciju svojih glavnih ciljeva u zaštiti i provođenju zakonitosti u zemlji", rekao je Hoxha.
Agim Musliu, stručnjak za sigurnosne okolnosti, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da u poređenju sa evropskim zemljama, institucije Kosova su uhapsile najveći broj ljudi koji su se pridružile međunarodnim organizacije, poznati kao teroristi u Siriji i Iraku.
"Od 314 osoba koje evidentirane da su uzele učešće [u terorističkim organizacijama], 50 se vode kao ubijeni i 120 su se vratili na Kosovo. Tretirano je 200 slučajeva. Od tih je tužilaštvu i sudstvu procesuirano 190 slučajeva... što znači, podignute su krivične optužnice protiv njih, što je rekordan broj od odnosu na sve države svijeta", rekao je Musliu.
Profesor Abit Hoxha izjavio je za Radio Slobodna Evropa da sigurnosne institucije na Kosovu, hapšenjima i osudama osoba koje su uključene u terorističke organizacije, su pokazale spremnost da spriječe ovaj fenomen.
On je rekao da izazov u ovoj oblasti predstavlja neučlanjenje Kosova u međunarodnim mehanizmima sigurnosti, kao što su Interpol i Europol.
"Dosadašnji postupci policije su pozitivne i dobro osmišljene akcije, pošto su usmjerene na djelovanja i spriječavanje nezakonitih radnji. Znači, uhapšeni su ljudi koji promoviraju govor mržnje, optuženi su ljudi koji su inspirisali, podržali ili mobilizirali a i fizički otišli u Islamsku državu", rekao je Hoxha.
Sigurnosni organi na Kosovu kažu da trenutno ima oko 70 građana sa Kosova koji se nalaze u ratu na Bliskom istoku (Sirija i Irak). Međutim, ove godine nije zabilježen slučaj odlaska ili uključenosti građana u tim ratovima.
U 2014. godini, kosovske vlasti su uhapsile jedan broj osoba za koje se vjeruje da su bili promotori, pristalice ili čak učestvovali u ekstremističkim grupama, među kojima je 12 imama.
Rad mehanizama sigurnosti učinilo je Kosovo dio globalne strukture sigurnosti. Međutim, Mentor Vrajolli, viši istraživač u Centru za sigurnosne studije, rekao je da je veoma važno za Kosovo članstvo u INTERPOL-u i drugim međunarodnim mehanizmima sigurnosti, koji uživaju veće povjerenje građana.
"Zato je važno da se ovo povjerenje održi na dosadašnjem nivou. napominjem ovdje potrebu pridruživanja Kosova u INTERPOL, proces koji se očekuje da započne u okviru Ministarstva Sigusnosnih snaga", rekao je Vrajolli.
Inače, u najnovijem izvještaju američkog State Departmenta o borbi protiv terorizma u svijetu u 2014. godini, Kosovo je ocijenjena kao zemlja sa sve većom opasnošću od islamskog ekstremizma.
Za borbu protiv ovog fenomena, vlasti u Prištini su usvojili zakon koji sankcioniše učešće građana Kosova na stranim ratištima, kao i Nacionalnu strategiju za prevenciju nasilnog ekstremizma i radikalizacije koje dovode do terorizma.
Kažu da Kosovo trenutno nije u opasnosti od mogućih terorističkih napada.
Međutim, zvaničnici kosovske policije su rekli da radikalizam, ekstremizam i organizovane kriminalne grupe predstavljaju potencijalnu opasnost za kosovsko društvo.
Daut Hoxha, glasnogovornik kosovske policije, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je ova institucija poduzela od početka potrebne mjere da spriječi takve pojave.
"Također su poduzete konkretne mjere i na hapšenju pojedinih osoba ili uništavanje ćelija koje navodno imaju veze s takvim organizacijama. Mogu reći da kosovska policija ima dovoljno kapaciteta za realizaciju svojih glavnih ciljeva u zaštiti i provođenju zakonitosti u zemlji", rekao je Hoxha.
Agim Musliu, stručnjak za sigurnosne okolnosti, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da u poređenju sa evropskim zemljama, institucije Kosova su uhapsile najveći broj ljudi koji su se pridružile međunarodnim organizacije, poznati kao teroristi u Siriji i Iraku.
"Od 314 osoba koje evidentirane da su uzele učešće [u terorističkim organizacijama], 50 se vode kao ubijeni i 120 su se vratili na Kosovo. Tretirano je 200 slučajeva. Od tih je tužilaštvu i sudstvu procesuirano 190 slučajeva... što znači, podignute su krivične optužnice protiv njih, što je rekordan broj od odnosu na sve države svijeta", rekao je Musliu.
Profesor Abit Hoxha izjavio je za Radio Slobodna Evropa da sigurnosne institucije na Kosovu, hapšenjima i osudama osoba koje su uključene u terorističke organizacije, su pokazale spremnost da spriječe ovaj fenomen.
On je rekao da izazov u ovoj oblasti predstavlja neučlanjenje Kosova u međunarodnim mehanizmima sigurnosti, kao što su Interpol i Europol.
"Dosadašnji postupci policije su pozitivne i dobro osmišljene akcije, pošto su usmjerene na djelovanja i spriječavanje nezakonitih radnji. Znači, uhapšeni su ljudi koji promoviraju govor mržnje, optuženi su ljudi koji su inspirisali, podržali ili mobilizirali a i fizički otišli u Islamsku državu", rekao je Hoxha.
Sigurnosni organi na Kosovu kažu da trenutno ima oko 70 građana sa Kosova koji se nalaze u ratu na Bliskom istoku (Sirija i Irak). Međutim, ove godine nije zabilježen slučaj odlaska ili uključenosti građana u tim ratovima.
U 2014. godini, kosovske vlasti su uhapsile jedan broj osoba za koje se vjeruje da su bili promotori, pristalice ili čak učestvovali u ekstremističkim grupama, među kojima je 12 imama.
Rad mehanizama sigurnosti učinilo je Kosovo dio globalne strukture sigurnosti. Međutim, Mentor Vrajolli, viši istraživač u Centru za sigurnosne studije, rekao je da je veoma važno za Kosovo članstvo u INTERPOL-u i drugim međunarodnim mehanizmima sigurnosti, koji uživaju veće povjerenje građana.
"Zato je važno da se ovo povjerenje održi na dosadašnjem nivou. napominjem ovdje potrebu pridruživanja Kosova u INTERPOL, proces koji se očekuje da započne u okviru Ministarstva Sigusnosnih snaga", rekao je Vrajolli.
Inače, u najnovijem izvještaju američkog State Departmenta o borbi protiv terorizma u svijetu u 2014. godini, Kosovo je ocijenjena kao zemlja sa sve većom opasnošću od islamskog ekstremizma.
Za borbu protiv ovog fenomena, vlasti u Prištini su usvojili zakon koji sankcioniše učešće građana Kosova na stranim ratištima, kao i Nacionalnu strategiju za prevenciju nasilnog ekstremizma i radikalizacije koje dovode do terorizma.
