Pleme Bajau po svemu se razlikuje od ostalih naroda na Zemlji. Oni plove morem u malim čamcima, a za život zarađuju zahvaljujući ribarstvu.
Tradicionalno, pleme Bajau živi u malim brodovima u okolini Bornea, ploveći dan i noć, računajući samo na ulov iz mora da bi preživjeli. Zbog ovoga ih zovu morski nomadi.
Neki od njih sagradili su plutajuća sela usred okeana, na koralnim rifovima. Bajau narod živi u kućama od trske koje su iznad nivoa mora izdignute drvenim stubovima. Ovo pleme nije priznato ni prihvaćeno od strane okolnih država.
Ipak, oni nisu protjerani i primorani da žive na moru – to je njihov izbor i tradicija duga decenijama. Ne znaju da čitaju i pišu, ali zato okean znaju kao svoj džep. Svake sedmice oni odlaze na obalu gdje ribu prodaju lokalnim seljanima i kupuju namirnice koje su im neophodne za život na vodi. Lov se najčešće svodi na ronjenje u dubinama iz kojih izvlače rijetke primjerke riba.
Za njih se često kaže da nemaju nacionalnost, novac i da cio život provode na moru. Ne broje svoje godine, jer ne smatraju da je vrijeme pretjerano bitno, računaju se samo sadašnji trenuci.
Bez obzira na godine, svako ima svoje mjesto u zajednici i pomaže u ribolovu. Mnogi mališani su čak i rođeni u ovim čamcima i većina pripadnika ovog plemena nije kročila dalje od svoje zajednice. Rehan, francuski fotograf, proveo je nekoliko dana sa njima.
Zauvijek će se sjećati mirnoće i nirvane koja okružuju ova mjesta, i ljudi koji nemaju apsolutno ništa zajedničko sa našim životima i žive samo za i od vode. Za ovaj narod, koji potiče sa brojnih ostrva u arhipelagu, prvi put se čulo davne 1521. godine, kada se sa njima susreo moreplovac Antonio Pigafeta.
Također, poznata je i legenda po kojoj je ovaj narod prvobitno živio u kraljevstvu. Njihov kralj je imao kćerku koja je tokom oluje na moru nestala. Po naređenju, cijelo kraljevstvo je pošlo da je traži, a s obzirom na to da je nisu našli, odlučili su da se nikada više ne vrate na kopno jer nisu ispunili naređenje kralja i jer su smatrali da više nisu dostojni kopna.
Jedno je sigurno, pleme Bajau ne namjerava da promijeni svoju tradiciju i život na vodi zamijeni životom na kopnu. Oni su sretni baš takvi kakvi jesu.
Neki od njih sagradili su plutajuća sela usred okeana, na koralnim rifovima. Bajau narod živi u kućama od trske koje su iznad nivoa mora izdignute drvenim stubovima. Ovo pleme nije priznato ni prihvaćeno od strane okolnih država.
Ipak, oni nisu protjerani i primorani da žive na moru – to je njihov izbor i tradicija duga decenijama. Ne znaju da čitaju i pišu, ali zato okean znaju kao svoj džep. Svake sedmice oni odlaze na obalu gdje ribu prodaju lokalnim seljanima i kupuju namirnice koje su im neophodne za život na vodi. Lov se najčešće svodi na ronjenje u dubinama iz kojih izvlače rijetke primjerke riba.
Za njih se često kaže da nemaju nacionalnost, novac i da cio život provode na moru. Ne broje svoje godine, jer ne smatraju da je vrijeme pretjerano bitno, računaju se samo sadašnji trenuci.
Bez obzira na godine, svako ima svoje mjesto u zajednici i pomaže u ribolovu. Mnogi mališani su čak i rođeni u ovim čamcima i većina pripadnika ovog plemena nije kročila dalje od svoje zajednice. Rehan, francuski fotograf, proveo je nekoliko dana sa njima.
Zauvijek će se sjećati mirnoće i nirvane koja okružuju ova mjesta, i ljudi koji nemaju apsolutno ništa zajedničko sa našim životima i žive samo za i od vode. Za ovaj narod, koji potiče sa brojnih ostrva u arhipelagu, prvi put se čulo davne 1521. godine, kada se sa njima susreo moreplovac Antonio Pigafeta.
Također, poznata je i legenda po kojoj je ovaj narod prvobitno živio u kraljevstvu. Njihov kralj je imao kćerku koja je tokom oluje na moru nestala. Po naređenju, cijelo kraljevstvo je pošlo da je traži, a s obzirom na to da je nisu našli, odlučili su da se nikada više ne vrate na kopno jer nisu ispunili naređenje kralja i jer su smatrali da više nisu dostojni kopna.
Jedno je sigurno, pleme Bajau ne namjerava da promijeni svoju tradiciju i život na vodi zamijeni životom na kopnu. Oni su sretni baš takvi kakvi jesu.
