Gradonačelnik malog meksičkog grada oženio se za svoju "aligatorsku mladu" na živopisnoj ceremoniji popraćenoj tradicionalnom muzikom, rasplesanim posjetiteljima i povicima domorodačkom vođi da brak ovjekovječi poljupcem.
Victor Hugo Sosa, gradonačelnik San Pedra Huamelule, aligatora je tokom vjenčanja u četvrtak više puta poljubio u njušku, koja je bila zavezana kako bi se izbjegli neželjeni ugrizi.
Ritual vjenčanja stoljećima je star
Pretpostavlja se da ritual vjenčanja potiče iz predhispanskih domorodačkih zajednica Chontal i Huave iz savezne države Oaxaca, kao što je to slučaj s molitvom za blagodati prirode.
"Prirodu molimo za dovoljno kiše, dovoljno hrane i ribe u rijeci", kazao je Sosa, gradonačelnik malog ribarskog mjesta na sparnoj pacifičkoj obali Oaxacae.
Oaxaca, smještena na siromašnom jugu zemlje, područje je bogate domorodačke tradicije u kojem su mnoge grupe tvrdoglavo održale svoje jezike i tradicije.
Stoljećima star ritual u San Pedru Huameluli, danas pomiješan s elementima katoličke spiritualnosti, uključuje oblačenja aligatora ili kajmana u bijelu vjenčanicu sa šarenim ukrasima, piše Index.
Aligator kao princeza i božanstvo
Vjeruje se da sedam godina star gmaz, kojeg za ovu priliku nazivaju malom princezom, predstavlja božanstvo majke zemlje, a njeno vjenčanje za lokalnog vođu simbolizira ujedinjenje ljudi s božanskim.
Zvuk truba i ritam bubnjeva osigurali su slavljeničko raspoloženje tokom procesije u kojoj je dio mještana u rukama nosio aligatorsku mladenku kroz selo, dok su joj drugi mahali šeširima.
"Osjećam se sretno i ponosno na svoje korijene", rekla je Elia Edith Aguilar, kuma koja je organizirala vjenčanje.
Kazala je da se osjeća privilegirano zbog prilike da vodi ceremoniju i dodala da je utrošila puno vremena u donošenje odluke o tome što će mlada nositi.
"Ovo je jako lijepa tradicija", dodala je uz smiješak na licu.
Ritual vjenčanja stoljećima je star
Pretpostavlja se da ritual vjenčanja potiče iz predhispanskih domorodačkih zajednica Chontal i Huave iz savezne države Oaxaca, kao što je to slučaj s molitvom za blagodati prirode.
"Prirodu molimo za dovoljno kiše, dovoljno hrane i ribe u rijeci", kazao je Sosa, gradonačelnik malog ribarskog mjesta na sparnoj pacifičkoj obali Oaxacae.
Oaxaca, smještena na siromašnom jugu zemlje, područje je bogate domorodačke tradicije u kojem su mnoge grupe tvrdoglavo održale svoje jezike i tradicije.
Stoljećima star ritual u San Pedru Huameluli, danas pomiješan s elementima katoličke spiritualnosti, uključuje oblačenja aligatora ili kajmana u bijelu vjenčanicu sa šarenim ukrasima, piše Index.
Aligator kao princeza i božanstvo
Vjeruje se da sedam godina star gmaz, kojeg za ovu priliku nazivaju malom princezom, predstavlja božanstvo majke zemlje, a njeno vjenčanje za lokalnog vođu simbolizira ujedinjenje ljudi s božanskim.
Zvuk truba i ritam bubnjeva osigurali su slavljeničko raspoloženje tokom procesije u kojoj je dio mještana u rukama nosio aligatorsku mladenku kroz selo, dok su joj drugi mahali šeširima.
"Osjećam se sretno i ponosno na svoje korijene", rekla je Elia Edith Aguilar, kuma koja je organizirala vjenčanje.
Kazala je da se osjeća privilegirano zbog prilike da vodi ceremoniju i dodala da je utrošila puno vremena u donošenje odluke o tome što će mlada nositi.
"Ovo je jako lijepa tradicija", dodala je uz smiješak na licu.
