Konsultantska firma "Henley&Partners" objavila je listu najboljih i najgorih pasoša za 2016. godinu, baziranu na Indeksu viznih ograničenja.
Na samom vrhu nalazi se Njemačka s čijim pasošem se bez vize može ući u 177 zemalja od 218 na listi, zatim Švedska sa 176 zemalja te Finska, Francuska, Italija, Španija sa 175 zemalja. Vlasnici "najgorih pasoša" su državljani Somalije, Iraka, Pakistana i Afganistana.
Najbolje plasirana zemlje iz regiona je Slovenija koja se nalazi na 12. mjestu s čijim pasošem se bez vize može ući u 164 zemalja. Slijede je Hrvatska na 24. mjestu (149 zemlje), Srbija na 43. mjestu (115 zemalja), Makedonija na 45. mjestu (111 zemalja), Crna Gora na 47. mjestu (107 zemalja), Bosna i Hercegovina na 52. mjestu (101 zemlja), Albanija na 53. mjestu (98 zemalja) i Kosovo, kao najlošije plasirano, koje se nalazi na 97. mjestu s čijim pasošem se bez vize može ući u 38 zemalja svijeta.
"S porastom globalizacije, drugo ili treće državljanstvo mnogima otvara pristup globalnom tržištu", navodi se u izvještaju.
Napominje se kako uprkos povećanoj mobilnosti i dalje postoje velike razlike među zemljama u slobodi putovanja.
"Potreba za vizom snažno se odražava na odnos među državama, njihove diplomatske odnose, međusobne vizne dogovore, bezbjednosne rizike te rizike kršenja viznih i imigracijskih pravila", piše u izvještaju.
CIJELU LISTU POGLEDAJTE OVDJE.
Najbolje plasirana zemlje iz regiona je Slovenija koja se nalazi na 12. mjestu s čijim pasošem se bez vize može ući u 164 zemalja. Slijede je Hrvatska na 24. mjestu (149 zemlje), Srbija na 43. mjestu (115 zemalja), Makedonija na 45. mjestu (111 zemalja), Crna Gora na 47. mjestu (107 zemalja), Bosna i Hercegovina na 52. mjestu (101 zemlja), Albanija na 53. mjestu (98 zemalja) i Kosovo, kao najlošije plasirano, koje se nalazi na 97. mjestu s čijim pasošem se bez vize može ući u 38 zemalja svijeta.
"S porastom globalizacije, drugo ili treće državljanstvo mnogima otvara pristup globalnom tržištu", navodi se u izvještaju.
Napominje se kako uprkos povećanoj mobilnosti i dalje postoje velike razlike među zemljama u slobodi putovanja.
"Potreba za vizom snažno se odražava na odnos među državama, njihove diplomatske odnose, međusobne vizne dogovore, bezbjednosne rizike te rizike kršenja viznih i imigracijskih pravila", piše u izvještaju.
CIJELU LISTU POGLEDAJTE OVDJE.
