Broj izbjeglica koje sa Kosova dolaze u Njemačku se naglo povećao. Počele su političke diskusije o mjerama koje treba preduzeti da se taj priliv izbjeglica smanji. Neki predlažu i da se Kosovo proglasi za sigurnu zemlju.
Koliko ljudi trenutno stižu sa Kosova u Njemačku?
Prema navodima Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, tokom šest nedjelja od početka godine, u Njemačku je doputovalo 18.000 kosovskih Albanaca. Zbog enormno velikog priliva, samo dio njih je mogao da podnese zahtjev za azil. Tokom čitave prošle godine, takav zehtjev je podnelo 7000 pridošlica sa Kosova.
Prema procjenama kosovskih medija, svakog mjeseca njih 20.000 dođe u Zapadnu Evropu. Kosovo tim ljudima ne nudi nikakve perspektive: oko trećine stanovništva živi sa 1,42 eura na dan, a 60 odsto mladih je bez posla. Njemačka ambasada u Prištini je bila upozorila saveznu vladu na "masovni egzodus".
"Ovaj nagli porast je veliki problem", kaže Stephan Meyer, portparol poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu.
Mnogi gradovi i opštine u Njemačkoj su trenutno preopterećeni zbog velikog broja izbjeglica; prošle godine se ukupan broj zahtjeva za azil povećao za 60 odsto na oko 200.000. Konzervativni ministri unutrašnjih poslova više njemačkih saveznih država sada traže da se Kosovo proglasi za sigurnu zemlju porijekla.
Šta bi tačno značilo proglašenje Kosova "sigurnim"?
Izbjeglice iz "sigurnih zemalja" i dalje smeju da podnose zahtjeve za azil, koji se potom individualno razmatraju. Ali, postupak traje mnogo kraće i prisilno vraćanje takvih ljudi u otadžbinu je mnogo lakše. Osim toga, postoji i "efekat filtera", kako to kaže Bernd Mesovic iz organizacije Pro azil. Ako se nečiji zahtjev odbije kao "očigledno neosnovan", vrlo je otežano i pobijanje tog stava sudskim putem. Zbog toga mnogi advokati ni ne žele da zastupaju izbjeglice koje i pored toga riješe da se obrate sudu.
Savezni zavod za migraciju i izbjeglice će sada svaki zahtjev građana Kosova razmatrati najviše dvije nedelje. Tako će njihovi zahtjevi biti obrađivani isto tako brzo kao što se to čini sa zahtjevima građana Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije. To što su te zemlje početkom oktobra proglašene za "sigurne", nije dovelo do smanjenja broja njihovih građana koji traže azil u Njemačkoj. Građani Kosova već sada nemaju realnu šansu da dobiju azil: više od 99 odsto njihovih zahtjeva se odbija. Zbog toga se ti ljudi, po dolasku u Njemačku, više ne raspodjeljuju dalje po gradovima, već mogu da budu poslati na Kosovo direktno iz prvog prihvatilišta u koje dospeju.
Hoće li nove odredbe stupiti na snagu?
Ne zna se. Prema navodima Ministarstva unutrašnjih poslova, njemačka vlada trenutno ne planira da Kosovo proglasi za sigurnu zemlju porijekla. Bavarska želi da podnese Vijeću saveznih država odgovarajuću zakonsku inicijativu. Neke savezne države dijele taj stav, dok se one u kojima su ministri policije socijademokratski političari još ne izjašnjavaju. Prošle godine nije uspjela inicijativa Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova da se Albanija i Crna Gora proglase za sigurne zemlje – Socijaldemokrate, Zeleni i Levičarska stranka su bili protiv.
O kakvim daljim mjerama se razmišlja?
Njemačka vlada namjerava da na mađarsko-srpsku granicu pošalje 20 policajaca. Tamo bi trebalo pojačati i službu Fronteks za zaštitu spoljnih granica EU. Osim toga, u vozovima koji saobraćaju između Budimpešte i Beča su pojačane policijske patrole. Planira se i podrška srpskoj policiji, koja će dobiti dodatnu opremu i instruktore.
"Najbolje je da se ljudi već na spoljnoj granici odvrate od ulaska u EU", kaže političar CSU Stephan Meyer, i dodaje da tu mjeru treba dopuniti brzim postupkom vraćanja pridošlica tamo odakle su i došli.
"Samo tako će građanima Kosova postati jasno da traženje azila u Njemačkoj nema smisla", rekao je on.
"Moguće je da ima pojedinačnih slučajeva političkog progona ili progona na etničkoj osnovi", kaže Meyer. Ali, on tvrdi da to u najvećem broju slučajeva nije tako. "U slučaju da neka zemlja bude proglašena sigurnom, još uvijek postoji mogućnost individualne provjere svakog pojedinačnog zahtieva".
Bernd Mesovic iz organizacije Pro Azil smatra da progon postoji: "Tokom proteklih godina je bilo mnogo izbjegličkih talasa prije svega Aškalija i Roma". Romi su na Kosovu pod takvim pritiskom da radije žive u najgorim uslovima u Srbiji i Crnoj Gori; "Među Albancima – koji čine većinu sadašnjih pridošlica – ne vidim u nekoj većoj mjeri problem progona", kaže Mesovic, ali kada se neka zemlja proglašava sigurnom, to se radi na osnovu sveukupne situacije."
Prema navodima Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, tokom šest nedjelja od početka godine, u Njemačku je doputovalo 18.000 kosovskih Albanaca. Zbog enormno velikog priliva, samo dio njih je mogao da podnese zahtjev za azil. Tokom čitave prošle godine, takav zehtjev je podnelo 7000 pridošlica sa Kosova.
Prema procjenama kosovskih medija, svakog mjeseca njih 20.000 dođe u Zapadnu Evropu. Kosovo tim ljudima ne nudi nikakve perspektive: oko trećine stanovništva živi sa 1,42 eura na dan, a 60 odsto mladih je bez posla. Njemačka ambasada u Prištini je bila upozorila saveznu vladu na "masovni egzodus".
"Ovaj nagli porast je veliki problem", kaže Stephan Meyer, portparol poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu.
Mnogi gradovi i opštine u Njemačkoj su trenutno preopterećeni zbog velikog broja izbjeglica; prošle godine se ukupan broj zahtjeva za azil povećao za 60 odsto na oko 200.000. Konzervativni ministri unutrašnjih poslova više njemačkih saveznih država sada traže da se Kosovo proglasi za sigurnu zemlju porijekla.
Šta bi tačno značilo proglašenje Kosova "sigurnim"?
Izbjeglice iz "sigurnih zemalja" i dalje smeju da podnose zahtjeve za azil, koji se potom individualno razmatraju. Ali, postupak traje mnogo kraće i prisilno vraćanje takvih ljudi u otadžbinu je mnogo lakše. Osim toga, postoji i "efekat filtera", kako to kaže Bernd Mesovic iz organizacije Pro azil. Ako se nečiji zahtjev odbije kao "očigledno neosnovan", vrlo je otežano i pobijanje tog stava sudskim putem. Zbog toga mnogi advokati ni ne žele da zastupaju izbjeglice koje i pored toga riješe da se obrate sudu.
Savezni zavod za migraciju i izbjeglice će sada svaki zahtjev građana Kosova razmatrati najviše dvije nedelje. Tako će njihovi zahtjevi biti obrađivani isto tako brzo kao što se to čini sa zahtjevima građana Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije. To što su te zemlje početkom oktobra proglašene za "sigurne", nije dovelo do smanjenja broja njihovih građana koji traže azil u Njemačkoj. Građani Kosova već sada nemaju realnu šansu da dobiju azil: više od 99 odsto njihovih zahtjeva se odbija. Zbog toga se ti ljudi, po dolasku u Njemačku, više ne raspodjeljuju dalje po gradovima, već mogu da budu poslati na Kosovo direktno iz prvog prihvatilišta u koje dospeju.
Hoće li nove odredbe stupiti na snagu?
Ne zna se. Prema navodima Ministarstva unutrašnjih poslova, njemačka vlada trenutno ne planira da Kosovo proglasi za sigurnu zemlju porijekla. Bavarska želi da podnese Vijeću saveznih država odgovarajuću zakonsku inicijativu. Neke savezne države dijele taj stav, dok se one u kojima su ministri policije socijademokratski političari još ne izjašnjavaju. Prošle godine nije uspjela inicijativa Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova da se Albanija i Crna Gora proglase za sigurne zemlje – Socijaldemokrate, Zeleni i Levičarska stranka su bili protiv.
O kakvim daljim mjerama se razmišlja?
Njemačka vlada namjerava da na mađarsko-srpsku granicu pošalje 20 policajaca. Tamo bi trebalo pojačati i službu Fronteks za zaštitu spoljnih granica EU. Osim toga, u vozovima koji saobraćaju između Budimpešte i Beča su pojačane policijske patrole. Planira se i podrška srpskoj policiji, koja će dobiti dodatnu opremu i instruktore.
"Najbolje je da se ljudi već na spoljnoj granici odvrate od ulaska u EU", kaže političar CSU Stephan Meyer, i dodaje da tu mjeru treba dopuniti brzim postupkom vraćanja pridošlica tamo odakle su i došli.
"Samo tako će građanima Kosova postati jasno da traženje azila u Njemačkoj nema smisla", rekao je on.
"Moguće je da ima pojedinačnih slučajeva političkog progona ili progona na etničkoj osnovi", kaže Meyer. Ali, on tvrdi da to u najvećem broju slučajeva nije tako. "U slučaju da neka zemlja bude proglašena sigurnom, još uvijek postoji mogućnost individualne provjere svakog pojedinačnog zahtieva".
Bernd Mesovic iz organizacije Pro Azil smatra da progon postoji: "Tokom proteklih godina je bilo mnogo izbjegličkih talasa prije svega Aškalija i Roma". Romi su na Kosovu pod takvim pritiskom da radije žive u najgorim uslovima u Srbiji i Crnoj Gori; "Među Albancima – koji čine većinu sadašnjih pridošlica – ne vidim u nekoj većoj mjeri problem progona", kaže Mesovic, ali kada se neka zemlja proglašava sigurnom, to se radi na osnovu sveukupne situacije."
