Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na širenje krzamaka po dijelovima SAD-a i Evrope zbog sve češćeg nevakcinisanja djece.
Epidemija malih boginja, odnosno ospica ili krzamaka proglašena je u Rumuniji, crveni alarm proglašen je i u Velikoj Britaniji. Kako procijepljenost pada, smrtnost od krzamaka u cijelom svijetu skočila je 40 posto prošle godine, prenose agencije. Epidemiolozi naglašavaju važnost primanja dvije doze vakcine protiv krzamaka, zaušnjaka i rubeole (MRP) za doživotnu zaštitu, poručujući da nikad nije kasno da se to nadoknadi.
U Rumuniji je proglašena epidemija s više od 2000 oboljelih, prenosi beogradski Blic, a 25. januara proglašena je epidemija krzamaka u Tuzlanskom kantonu, nakon što je 50 djece oboljelo. Od toga ih je dvije trećine hospitalizirano, rekao je za Blic pedijatar iz Novog Sada dr. Georgios Konstantinidis. Samo u 2021. preminulo je 128.000 ljudi u svijetu od bolesti koja se lako može spriječiti vakcinisanjem djece. I uz umjerenu kliničku sliku, pedijatar iz Novog Sada upozorava da krzamak može izazvati teške zdravstvene komplikacije: upalu pluća, meningitis, sljepilo i smrt.
Prošle godine u Srbiji je zabilježeno 47 oboljelih. Između 2016. i 2017. godine u Srbiji je bilo 5000 oboljelih, a čak petnaestero je umrlo, prema podacima iz "Batuta". Za zaštitu je nužno da 95 posto djece bude pokriveno vakcinom, a sve ispod toga može dovesti do izbijanja epidemije. U Srbiji je trenutno u nekim dijelovima procijepljenost tek na 60 posto ili čak i manje, piše Blic. Na nivou Evrope došlo je do skoka od 45 posto u broju zaraženih nakon što je broj vakcinisanih prvom dozom vakcine pao sa 96 na 93 posto. Epidemija je izvjesna ako roditelji nastavljaju izbjegavati vakcinisanje djece, rekao je dr. Konstantinidis za RTS.
Zbog porasta skepticizma prema vakcinama vraćaju se gotovo iskorijenjene bolesti: u Hrvatskoj je proglašena epidemija hripavca, u dijelovima BiH epidemija krzamaka, a sve je više oboljelih i u Srbiji, javlja Al Jazeera. Pitanje je kada će se i u kojem obimu javiti i druge bolesti koje bi se mogle spriječiti vakcinisanjem, upozorava epidemiolog Predrag Đurić (EPA).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a, u Bosni i Hercegovini 2007. postignut je obuhvat vakcinisanja od 95 posto i da od tada opada (72 posto 2020, 75 posto 2022. godine), dok Crna Gora od 2011. godine, kada je postignut obuhvat od 95 posto, bilježi neprekidni pad, javlja Al Jazeera. Epidemiologe posebno zabrinjava niska stopa dovakcinisanja prije polaska u školu: prema procjenama WHO-a i UNICEF-a, 2022. godine je u BiH iznosila 52 posto, u Crnoj Gori 68 posto, Sloveniji i Hrvatskoj nešto više od 80 posto. Srbija ima relativno visok obuhvat (91 posto), no on je u nekim regijama niži od 80 posto, a postoje i općine s obuhvatom ispod 50 posto.
Oni koji su primili barem jednu dozu vakcine protiv ospica/zaušnjaka/rubeole (MRP vakcina) su 93 posto zaštićeni od krzamaka. Ali preporučuju se dvije doze za maksimalnu zaštitu. Krzamak je posebno opasan za dojenčad i malu djecu. Lijeka nema.
Zbog rasta broja zaraženih, u Velikoj Britaniji proglašena je incidentna situacija. Evropa doživljava "alarmantan porast" slučajeva, upozorila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), s više od 30 puta više oboljelih u 2023. godini.
Između januara i oktobra prošle godine 40 od 53 evropskih zemalja prijavilo je više od 30.000 slučajeva krzamaka. U 2022. zabilježen je samo 941 slučaj. Prema podacima WHO-a, lani je hospitalizirano bilo 21.000 ljudi i pet je smrtnih slučajeva bilo povezanih s krzamakom.
WHO kaže da se očekuje nastavak ovog uzlaznog trenda ako se ne poduzmu hitne mjere za sprečavanje daljnjeg širenja.
Virus krzamaka praktički je bio nestao u Evropi zahvaljujući lockdownu zbog covida-19, ali "ukupni broj slučajeva u EU/EEA u stalnom je porastu od juna 2023.", objavio je Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Jutarnji.hr
U Rumuniji je proglašena epidemija s više od 2000 oboljelih, prenosi beogradski Blic, a 25. januara proglašena je epidemija krzamaka u Tuzlanskom kantonu, nakon što je 50 djece oboljelo. Od toga ih je dvije trećine hospitalizirano, rekao je za Blic pedijatar iz Novog Sada dr. Georgios Konstantinidis. Samo u 2021. preminulo je 128.000 ljudi u svijetu od bolesti koja se lako može spriječiti vakcinisanjem djece. I uz umjerenu kliničku sliku, pedijatar iz Novog Sada upozorava da krzamak može izazvati teške zdravstvene komplikacije: upalu pluća, meningitis, sljepilo i smrt.
Prošle godine u Srbiji je zabilježeno 47 oboljelih. Između 2016. i 2017. godine u Srbiji je bilo 5000 oboljelih, a čak petnaestero je umrlo, prema podacima iz "Batuta". Za zaštitu je nužno da 95 posto djece bude pokriveno vakcinom, a sve ispod toga može dovesti do izbijanja epidemije. U Srbiji je trenutno u nekim dijelovima procijepljenost tek na 60 posto ili čak i manje, piše Blic. Na nivou Evrope došlo je do skoka od 45 posto u broju zaraženih nakon što je broj vakcinisanih prvom dozom vakcine pao sa 96 na 93 posto. Epidemija je izvjesna ako roditelji nastavljaju izbjegavati vakcinisanje djece, rekao je dr. Konstantinidis za RTS.
Zbog porasta skepticizma prema vakcinama vraćaju se gotovo iskorijenjene bolesti: u Hrvatskoj je proglašena epidemija hripavca, u dijelovima BiH epidemija krzamaka, a sve je više oboljelih i u Srbiji, javlja Al Jazeera. Pitanje je kada će se i u kojem obimu javiti i druge bolesti koje bi se mogle spriječiti vakcinisanjem, upozorava epidemiolog Predrag Đurić (EPA).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a, u Bosni i Hercegovini 2007. postignut je obuhvat vakcinisanja od 95 posto i da od tada opada (72 posto 2020, 75 posto 2022. godine), dok Crna Gora od 2011. godine, kada je postignut obuhvat od 95 posto, bilježi neprekidni pad, javlja Al Jazeera. Epidemiologe posebno zabrinjava niska stopa dovakcinisanja prije polaska u školu: prema procjenama WHO-a i UNICEF-a, 2022. godine je u BiH iznosila 52 posto, u Crnoj Gori 68 posto, Sloveniji i Hrvatskoj nešto više od 80 posto. Srbija ima relativno visok obuhvat (91 posto), no on je u nekim regijama niži od 80 posto, a postoje i općine s obuhvatom ispod 50 posto.
Oni koji su primili barem jednu dozu vakcine protiv ospica/zaušnjaka/rubeole (MRP vakcina) su 93 posto zaštićeni od krzamaka. Ali preporučuju se dvije doze za maksimalnu zaštitu. Krzamak je posebno opasan za dojenčad i malu djecu. Lijeka nema.
Zbog rasta broja zaraženih, u Velikoj Britaniji proglašena je incidentna situacija. Evropa doživljava "alarmantan porast" slučajeva, upozorila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), s više od 30 puta više oboljelih u 2023. godini.
Između januara i oktobra prošle godine 40 od 53 evropskih zemalja prijavilo je više od 30.000 slučajeva krzamaka. U 2022. zabilježen je samo 941 slučaj. Prema podacima WHO-a, lani je hospitalizirano bilo 21.000 ljudi i pet je smrtnih slučajeva bilo povezanih s krzamakom.
WHO kaže da se očekuje nastavak ovog uzlaznog trenda ako se ne poduzmu hitne mjere za sprečavanje daljnjeg širenja.
Virus krzamaka praktički je bio nestao u Evropi zahvaljujući lockdownu zbog covida-19, ali "ukupni broj slučajeva u EU/EEA u stalnom je porastu od juna 2023.", objavio je Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Jutarnji.hr
