Elektronski uređaji oko novog američkog predsjednika možda su najistaknutije mete potencijalnog hakiranja na svijetu.
Nakon što se Barack Obama 2009. godine, kada je postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izborio da zadrži svoj BlackBerry telefon, pripadnici američke službe sigurnosti dobili su dodatnu brigu kako da zaštite pametne uređaje koje koriste predsjednici od hakiranja.
Iako bi bilo logično da najmoćniji čovjek na svijetu ima pristup svakom uređaju koji poželi, kad su u pitanju telefoni i pametni satovi, i Joea Bidena bi moglo da čeka strašno razočaranje, prenosi Tanjug BBC.
Elektronski uređaji oko novog američkog predsjednika možda su najistaknutije mete potencijalnog hakiranja na svijetu.
“Šanse su nula da Rusija nije bacila oko na svjetske lidere”, kaže predavač iz harvardske Kenedijeve škole Bruce Schneier.
Dvijehiljaditih ovo nije bio toliki problem – jedini lični uređaji koji su mogli da budu hakirani bili su kompjuteri i obični mobilni telefoni, a i zašto bi predsjedniku bio potreban mobilni telefon, kad je mogao da traži da ga povežu sa bilo kim na svijetu preko sigurne veze.
On je bio toliko vezan za svoj BlackBerry da se sedmicama prepirao sa savjetnicima za sigurnost jer je želio da ga zadrži – što je bitka koju je na kraju dobio.
“Kompromisom, tako što mu je bilo dozvoljeno da ostane na vezi samo sa osobljem višeg ranga i malim brojem ličnih prijatelja”, rekao je jedan zvaničnik.
A od tada, raspon tehnoloških uređaja koje bi predsjednik poželio da koristi samo se postepeno povećavao, zbog čega su savjetnici za sigurnost proveli mnoge neprospavane noći.
Kad je izašao iPad 2010. godine predsjednik je, naravno, želio da ima jedan.
Obama je bio toliko vezan za svoj BlackBerry da se sedmicama prepirao sa savjetnicima za sigurnost jer je želio da ga zadrži – što je bitka koju je na kraju dobio (EPA)
I zato su savjetnici za nacionalnu sigurnost napravili “Obamaped”, ojačani, sigurniji iPad, koji je bio repliciran i za njegovo osoblje, kaže bivši savjetnik za BBC, a prenosi Tanjug.
“U Obaminoj administraciji bilo je uobičajeno da osoblje višeg ranga ima iPad koji je…prošao određene modifikacije”, kaže Ari Schwartz, oficir za cyber-sigurnost Nacionalnog vijeća za sigurnost u vrijeme Obamine administracije.
“Nema Wi-Fi mreže i u jednom trenutku poveli smo malu raspravu oko toga da li da se uvede”, kaže Schwartz.
“A zaključak je bio: E, pa onda otvarate prostor za sigurnosne propuste”.
Obamina rezidencija je na kraju, međutim, dobila bežični internet, ali pokrivenost je bila nedovoljna u najboljem slučaju, prema tvrdnjama same predsjednikove porodice.
Donald Trump, verovatno najpoznatiji čovjek na Twitteru tokom predsjedničkog mandata, također je insistirao na korištenju ličnog uređaja – navodno je imao niz “jednokratnih” telefona koje je koristio kratko a potom bi bili zamijenjeni iz sigurnosnih razloga.
Ali naširoko se pisalo da je bio izuzetno skeptičan prema korištenju kompjutera i e-mailova, i da je za većinu komunikacije više volio da koristi papir.
Ako je iPad onomad bio zaslužan za nekoliko neprospavanih noći tehnoloških savjetnika, internet danas predstavlja neprestanu noćnu moru.
“Sve je postalo kompjuter, a ti kompjuteri su ranjivi”, kaže Schneier.
“Bilo da je to Pelotonov bicikl ili vaš telefon, frižider, termostat, vaše igračke, vaša kola – svi su oni podložni hakiranju”.
Fotografiran je kako nosi Apple sat a navodno posjeduje Pelotonov bicikl za vježbanje koji ima kompjuterski ekran, kameru i mikrofon, sve sprave koje su povezane sa internetom.
Postavlja se pitanje da li može to da se osigura.
“Možete da uradite razne stvari, kao što je modificiranje hardvera, da iščupate kameru, takve stvari Nacionalna agencija za sigurnost (NSA) uvijek može da uradi”, kaže Schneier.
I to bi moglo da bude donekle sigurnije.
Ali to bi moglo i da ubije smisao korištenja vrhunske tehnologije.
“Veoma ćete rijetko naći uređaj koji ne može biti hakiran. Većina uređaja koji ne mogu biti hakirani prilično su beskorisni jer ne mogu da komuniciraju jedni s drugima”, kaže Herbert Lin sa Univerziteta u Stanfordu.
Iako bi bilo logično da najmoćniji čovjek na svijetu ima pristup svakom uređaju koji poželi, kad su u pitanju telefoni i pametni satovi, i Joea Bidena bi moglo da čeka strašno razočaranje, prenosi Tanjug BBC.
Elektronski uređaji oko novog američkog predsjednika možda su najistaknutije mete potencijalnog hakiranja na svijetu.
“Šanse su nula da Rusija nije bacila oko na svjetske lidere”, kaže predavač iz harvardske Kenedijeve škole Bruce Schneier.
Dvijehiljaditih ovo nije bio toliki problem – jedini lični uređaji koji su mogli da budu hakirani bili su kompjuteri i obični mobilni telefoni, a i zašto bi predsjedniku bio potreban mobilni telefon, kad je mogao da traži da ga povežu sa bilo kim na svijetu preko sigurne veze.
Obama i BlackBerry
Međutim, to se sve promijenilo te 2009. godine, kad je na dužnost stupio Barack Obama.On je bio toliko vezan za svoj BlackBerry da se sedmicama prepirao sa savjetnicima za sigurnost jer je želio da ga zadrži – što je bitka koju je na kraju dobio.
“Kompromisom, tako što mu je bilo dozvoljeno da ostane na vezi samo sa osobljem višeg ranga i malim brojem ličnih prijatelja”, rekao je jedan zvaničnik.
A od tada, raspon tehnoloških uređaja koje bi predsjednik poželio da koristi samo se postepeno povećavao, zbog čega su savjetnici za sigurnost proveli mnoge neprospavane noći.
Kad je izašao iPad 2010. godine predsjednik je, naravno, želio da ima jedan.
Obama je bio toliko vezan za svoj BlackBerry da se sedmicama prepirao sa savjetnicima za sigurnost jer je želio da ga zadrži – što je bitka koju je na kraju dobio (EPA)
I zato su savjetnici za nacionalnu sigurnost napravili “Obamaped”, ojačani, sigurniji iPad, koji je bio repliciran i za njegovo osoblje, kaže bivši savjetnik za BBC, a prenosi Tanjug.
“U Obaminoj administraciji bilo je uobičajeno da osoblje višeg ranga ima iPad koji je…prošao određene modifikacije”, kaže Ari Schwartz, oficir za cyber-sigurnost Nacionalnog vijeća za sigurnost u vrijeme Obamine administracije.
Staromodna postavka
Ipak, tehnološka postavka Bijele kuće ostala je donekle staromodna.“Nema Wi-Fi mreže i u jednom trenutku poveli smo malu raspravu oko toga da li da se uvede”, kaže Schwartz.
“A zaključak je bio: E, pa onda otvarate prostor za sigurnosne propuste”.
Obamina rezidencija je na kraju, međutim, dobila bežični internet, ali pokrivenost je bila nedovoljna u najboljem slučaju, prema tvrdnjama same predsjednikove porodice.
Donald Trump, verovatno najpoznatiji čovjek na Twitteru tokom predsjedničkog mandata, također je insistirao na korištenju ličnog uređaja – navodno je imao niz “jednokratnih” telefona koje je koristio kratko a potom bi bili zamijenjeni iz sigurnosnih razloga.
Ali naširoko se pisalo da je bio izuzetno skeptičan prema korištenju kompjutera i e-mailova, i da je za većinu komunikacije više volio da koristi papir.
Ako je iPad onomad bio zaslužan za nekoliko neprospavanih noći tehnoloških savjetnika, internet danas predstavlja neprestanu noćnu moru.
“Sve je postalo kompjuter, a ti kompjuteri su ranjivi”, kaže Schneier.
“Bilo da je to Pelotonov bicikl ili vaš telefon, frižider, termostat, vaše igračke, vaša kola – svi su oni podložni hakiranju”.
Problem za Bidena
A to predstavlja problem za predsjednik Bidena, koji djeluje da voli tehnološke spravice, navode mediji.Fotografiran je kako nosi Apple sat a navodno posjeduje Pelotonov bicikl za vježbanje koji ima kompjuterski ekran, kameru i mikrofon, sve sprave koje su povezane sa internetom.
Postavlja se pitanje da li može to da se osigura.
“Možete da uradite razne stvari, kao što je modificiranje hardvera, da iščupate kameru, takve stvari Nacionalna agencija za sigurnost (NSA) uvijek može da uradi”, kaže Schneier.
I to bi moglo da bude donekle sigurnije.
Ali to bi moglo i da ubije smisao korištenja vrhunske tehnologije.
“Veoma ćete rijetko naći uređaj koji ne može biti hakiran. Većina uređaja koji ne mogu biti hakirani prilično su beskorisni jer ne mogu da komuniciraju jedni s drugima”, kaže Herbert Lin sa Univerziteta u Stanfordu.
