Nezadovoljstvo raste dok Srbija i Kosovo kuju zavjeru o razmjeni teritorija duž "etnički homogenih" linija. Entoni Lojd (Anthony Loyd) strahuje da još jedan sukob dolazi.
Vlast u Srbiji ne može da se riješi svog problematičnog svještenika. Otac Sava Janjić je trn u oku još jednom srpskom moćniku, dvadeset godina nakon što je postao prokletstvo i Slobodana Miloševića – kada je ovog predsjednika kritikovao zbog nesrazmjerne upotrebe sile na Kosovu.
Iguman, koji je zbog svojih online vještina i osuđivanja prijetnji prema izolovanom srpskom narodu na Kosovu – dobio nadimak "cybermonah", ovog puta kritikovao je predsjednika Vučiča zbog plana da preostalu srpsku zajednicu na Kosovu podjeli. Ako do nje dođe, podjela Kosova duž takozvane "etnički homogene" linije ne samo da bi dovela do toga da Srbija više nikada ne bude polagala prava na svoje najveće svetinje, već bi mogla i da započne sljedeći balkanski rat.
"Ideja o podjeli je apsurdna", za Times je rekao pedesetdvogodišnji otac Sava, u Visokim Dečanima – manastiru iz 14. vijeka sa juga Kosova, jednoj od najvećih svetinja Srpske pravoslavne crkve.
"Odsjecanje tijela Srba sa Kosova imalo bi razarajuće posljedice za nas. Naše stanovništvo bi nestalo. Uspjeli smo da ostanemo ovdje sa velikim poteškoćama, ali šta bi nam se dogodilo kada bi došlo do razmjene teritorija? To bi bio kraj."
Otac Sava nije jedini koji se protivi ideji da Srbija i Kosovo izvrše prekrajanje granica kako bi razmjenili etnički čiste djelove teritorije u zamjenu za konačni mirovni sporazum – što je potez koji mnogi iskusni posmatrači po svemu vide kao fašizam, osim po samom imenu.
Ideja o podjeli je bila sporna, da bi se, od kako je Kosovo dobilo djelimično priznatu nezavisnost 2008. godine, u različitim fazama ona i napustila. SAD, Britanija i Njemačka bile su jedne od najvećih protivnika razmjene teritorija, strahujući da bi sporazum o podjeli između Kosova i Srbije postavio presedan koji bi pogoršao postojeće teritorijalne probleme širom Balkana, a naročito one u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini, koja je od svih bivših jugoslovenskih republika "najzapaljivija" , srpska manjina nastavila je da zahtjeva ujedinjenje svoje teritorije sa Srbijom još od kako je 1995. godine okončan rat u Bosni, a separatistički pozivi – koji su dodatno dobili na snazi sa pričama o podjeli Kosova – nepopustljivo idu u susret izborima u Bosni i Hercegovini u nedjelju, u kojoj je raskolnička politika stranaka još više produbila postojeće podjele.
Međunarodni stavovi o razmjeni kosovske i srpske teritorije dramatično su se promjenili u avgustu ove godine, kada je američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton (John Bolton), dao žuto svijetlo zagovaračima ideje o razmjeni teritorija.
"Američka politika je – da ako dvije strane mogu da se o tome uzajamno dogovore i postignu sporazum, mi ne isključujemo teritorijalne korekcije", rekao je Bolton, odražavajući Trumpov olabavljen stav prema Balkanu.
Na zaprepašćenje evropskih diplomata, predsjednik Kosova Hashim Thaçi i srpski predsjednik Aleksandar Vučić protumačili su Boltonove riječi kao saglasnost SAD. Oni su ubrzali svoje tajne pregovore o razmjeni djelova etnički čistih teritorija.
Kosovski i srpski predsjednik nadaju se konačnom rješenju i dogovoru o teritorijama; priznanje Kosova od strane Srbije i direktan put ka članstvu u EU. Do sada su se diskusije fokusirale na razmjenu četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova za tri albanske opštine – Preševo, Medveđu i Bujanovac – na jugu Srbije. Visoka predstavnica EU već je u Briselu posredovala razgovorima o ovom pitanju između dvije strane.
Govoreći o svojoj pregovaračkoj poziciji ove nedjelje u Prištini za Times, predsjednik Thaçi je upotrebio izvrnutu terminologiju, izostavljajući termin "podjela" u korist termina "mala (blaga) korekcija".
"Neće biti podjele, neće biti razmjene teritorija", rekao je on. "Ono na čemu radim jeste 'mala korekcija' granica koja će da obuhvati Preševo, Medveđu i Bujanovac. Ali jezero Gazivode, sjeverni dio grada Mitrovice ili rudnik Trepča neće ni pod kojim okolnostima da budu otvoreni za diskusiju. Oni će uvijek da budu dio Kosova, o tome nema pregovora.“
Predsjednik Vučić još uvijek nije pokazao svoje karte, ali poznato je da favorizuje podjelu koja je u suprotnosti sa Thaçijevom ponudom, podjelu koja bi obezbjedila da srpske teritorije na sjeveru Kosova budu pripojene Srbiji i to bez razmjene za opštine sa albanskom većinom u Srbiji. Ovu ideju kritikuju opozicione stranke iz obje zemlje.
"Prekrajanje granica na Balkanu je izuzetno opasna ideja", rekao je Vuk Jeremić, bivši srpski ministar spoljnih poslova, koji je sada predsjednik Narodne stranke – vodeće srpske opozicione stranke. "Niko ne može da me ubjedi da ukoliko se ovdje granice prekroje duž etničkih linija, da se to isto neće zahtjevati na drugim mjestima širom Balkana".
Pored potencijala da izazove nasilne lančane reakcije, ideja o podjeli ima očigledne i brojne mane. Preševska dolina u Srbiji, u kojoj živi oko 60.000 Albanaca, obuhvata Koridor 10 – važan strateški autoput na jugu Srbije, kojeg se Beograd nikada ne bi odrekao.
U međuvremenu, razmjena predložene teritorije Kosova dovela bi do toga da većina preostalih Srba na Kosovu, čak do 70.000 stanovnika, kao i sve najveće svetinje pravoslavne crkve na Kosovu, ostanu na teritoriji južno od rijeke Ibar – koja ne bi bila obuhvaćena sporazumom.
Protjerivanjem srpskog stanovništva, do kojeg je došlo nakon NATO intervencije, broj Srba smanjen je za oko pedeset odsto – na između 90.000 i 120.000. Većina njih živi u raštrkanim zajednicama na jugu, a svaka podjela bi vjerovatno ubrzala njihov odlazak sa Kosova.
Sam razgovor o razmjeni teritorija povećao je tenzije između zajednica, a ni gospodin Vučić ni gospodin Thaçi još uvijek nisu objasnili, ni Srbima, a ni Albancima, šta bi taj sporazum mogao da obuhvati.
Tokom sukoba na Kosovu 1998-1999. godine, otac Sava izazvao je gnjev Miloševića jer je više puta slao emailove domaćim i stranim novinarima i grupama za ljudska prava o nesrazmernoj upotrebi sile od strane srpskih jedinica koje su ratovale sa kosovskim gerilcima.
Zamjenivši emailove u korist twittova, "cybermonah" sada je još jednom ušao u središte arene, ovog puta kako bi osudio plan o podjeli – i opet su ga napali srpski državni mediji.
"Proglašen sam za javnog neprijatelja moje zemlje i od strane samog predsjednika – zbog pisanja twittova koji su protivni njegovom stavu", rekao je iguman. "Nazivaju me izdajnikom, albanskim patriotom, agentom stranih sila."
Srbija je formalni kandidat za članstvo u EU od 2011. godine – status koji Kosovo još uvijek nije dobilo.
Lobisti koji su na visokom položaju pridružili su se sukobu, u ovoj novoj eri političkih plaćenika koje i jedan i drugi predsjednik zapošljavaju kako bi im poboljšali imidž, pomogli da olako pređu preko upornih optužbi o svojim navodnim vezama sa organizovanim kriminalom i kršenjem ljudskih prava i kako bi im pomogli da iskoriste narativ u prilog dogovoru.
Iako je Institut za globalne promjene Tonija Blera (Tony Blair) negirao da bivši premijer lobira za podjelu u ime srpskog predsjednika, insajderi koji su upoznati sa detaljima ovih razgovora tvrdili su, u više navrata, da se gospodin Bler već sastao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, pozivajući je da ponovo razmotri protivljenje podjeli, a trenutno je na putu za Vašington kako bi razgovarao u korist podjele sa Savezom za nacionalnu bezbjednost.
Ovaj plan ima malo pristalica na Kosovu – i među Srbima i među Albancima. Zajednica je podjeljena i uplašena zbog opcija koje se tiču njihove budućnosti čak i sjeverno od rijeke Ibar, gdje oko 40.000 Srba živi u četiri opštine koje su mogući dio plana razmjene teritorija. Vodeći protivnik podjele, Oliver Ivanović, ubijen je početkom godine, čime je utišan srpski otpor Vučiću.
"Razgovor o ovom planu doveo je do toga da se ponašamo kao stoka u Africi koja je došla na rijeku", rekao mi je jedan Srbin, koji je želeo da ostane anoniman. "Žedno krdo juri naprijed kako bi pilo vodu, ali samo oni koji su naprijed mogu da vide krokodile."
Iako nijedan sporazum o razmjeni teritorija nije ni na pomolu, dok Vučić i Thaçi odmjeravaju snage za drugu rundu pregovora, očigledna letargija EU i Vašingtona prema mogućnosti zvanično sankcionisanog etničkog čišćenja i napuštanje političkih vrijednosti koje su se nekada smatrale neprikosnovenim – izazvali su još jednom slutnje o mogućem ratu.
"Preživjeli smo sve ovdje", rekao je otac Sava, posmatrajući drevne manastirske zidove, "500 godina pod vlašću Otomanskog carstva, marširanje vojske, oba svjetska rata. Ali se sada bojim da bi ova ideja o podjeli za nas mogla da bude katastrofalna. Zabrinjava me to što toliko ljudi može da vidi taj neprirodni savez između dvojice autokrata koji su odlučni da budu na vlasti – vlasti u kojoj organizovani kriminal igra toliku ulogu – a ipak niko u EU nije rekao: 'Ovo vas neće dovesti u Evropu, ovo vas neće odvesti do ode radosti'."
Izvor: The Times / Kossev
Iguman, koji je zbog svojih online vještina i osuđivanja prijetnji prema izolovanom srpskom narodu na Kosovu – dobio nadimak "cybermonah", ovog puta kritikovao je predsjednika Vučiča zbog plana da preostalu srpsku zajednicu na Kosovu podjeli. Ako do nje dođe, podjela Kosova duž takozvane "etnički homogene" linije ne samo da bi dovela do toga da Srbija više nikada ne bude polagala prava na svoje najveće svetinje, već bi mogla i da započne sljedeći balkanski rat.
"Ideja o podjeli je apsurdna", za Times je rekao pedesetdvogodišnji otac Sava, u Visokim Dečanima – manastiru iz 14. vijeka sa juga Kosova, jednoj od najvećih svetinja Srpske pravoslavne crkve.
"Odsjecanje tijela Srba sa Kosova imalo bi razarajuće posljedice za nas. Naše stanovništvo bi nestalo. Uspjeli smo da ostanemo ovdje sa velikim poteškoćama, ali šta bi nam se dogodilo kada bi došlo do razmjene teritorija? To bi bio kraj."
Otac Sava nije jedini koji se protivi ideji da Srbija i Kosovo izvrše prekrajanje granica kako bi razmjenili etnički čiste djelove teritorije u zamjenu za konačni mirovni sporazum – što je potez koji mnogi iskusni posmatrači po svemu vide kao fašizam, osim po samom imenu.Ideja o podjeli je bila sporna, da bi se, od kako je Kosovo dobilo djelimično priznatu nezavisnost 2008. godine, u različitim fazama ona i napustila. SAD, Britanija i Njemačka bile su jedne od najvećih protivnika razmjene teritorija, strahujući da bi sporazum o podjeli između Kosova i Srbije postavio presedan koji bi pogoršao postojeće teritorijalne probleme širom Balkana, a naročito one u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini, koja je od svih bivših jugoslovenskih republika "najzapaljivija" , srpska manjina nastavila je da zahtjeva ujedinjenje svoje teritorije sa Srbijom još od kako je 1995. godine okončan rat u Bosni, a separatistički pozivi – koji su dodatno dobili na snazi sa pričama o podjeli Kosova – nepopustljivo idu u susret izborima u Bosni i Hercegovini u nedjelju, u kojoj je raskolnička politika stranaka još više produbila postojeće podjele.
Međunarodni stavovi o razmjeni kosovske i srpske teritorije dramatično su se promjenili u avgustu ove godine, kada je američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton (John Bolton), dao žuto svijetlo zagovaračima ideje o razmjeni teritorija.
"Američka politika je – da ako dvije strane mogu da se o tome uzajamno dogovore i postignu sporazum, mi ne isključujemo teritorijalne korekcije", rekao je Bolton, odražavajući Trumpov olabavljen stav prema Balkanu.
Na zaprepašćenje evropskih diplomata, predsjednik Kosova Hashim Thaçi i srpski predsjednik Aleksandar Vučić protumačili su Boltonove riječi kao saglasnost SAD. Oni su ubrzali svoje tajne pregovore o razmjeni djelova etnički čistih teritorija.
Kosovski i srpski predsjednik nadaju se konačnom rješenju i dogovoru o teritorijama; priznanje Kosova od strane Srbije i direktan put ka članstvu u EU. Do sada su se diskusije fokusirale na razmjenu četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova za tri albanske opštine – Preševo, Medveđu i Bujanovac – na jugu Srbije. Visoka predstavnica EU već je u Briselu posredovala razgovorima o ovom pitanju između dvije strane.
Govoreći o svojoj pregovaračkoj poziciji ove nedjelje u Prištini za Times, predsjednik Thaçi je upotrebio izvrnutu terminologiju, izostavljajući termin "podjela" u korist termina "mala (blaga) korekcija".
"Neće biti podjele, neće biti razmjene teritorija", rekao je on. "Ono na čemu radim jeste 'mala korekcija' granica koja će da obuhvati Preševo, Medveđu i Bujanovac. Ali jezero Gazivode, sjeverni dio grada Mitrovice ili rudnik Trepča neće ni pod kojim okolnostima da budu otvoreni za diskusiju. Oni će uvijek da budu dio Kosova, o tome nema pregovora.“
Predsjednik Vučić još uvijek nije pokazao svoje karte, ali poznato je da favorizuje podjelu koja je u suprotnosti sa Thaçijevom ponudom, podjelu koja bi obezbjedila da srpske teritorije na sjeveru Kosova budu pripojene Srbiji i to bez razmjene za opštine sa albanskom većinom u Srbiji. Ovu ideju kritikuju opozicione stranke iz obje zemlje.
"Prekrajanje granica na Balkanu je izuzetno opasna ideja", rekao je Vuk Jeremić, bivši srpski ministar spoljnih poslova, koji je sada predsjednik Narodne stranke – vodeće srpske opozicione stranke. "Niko ne može da me ubjedi da ukoliko se ovdje granice prekroje duž etničkih linija, da se to isto neće zahtjevati na drugim mjestima širom Balkana".
Pored potencijala da izazove nasilne lančane reakcije, ideja o podjeli ima očigledne i brojne mane. Preševska dolina u Srbiji, u kojoj živi oko 60.000 Albanaca, obuhvata Koridor 10 – važan strateški autoput na jugu Srbije, kojeg se Beograd nikada ne bi odrekao.
U međuvremenu, razmjena predložene teritorije Kosova dovela bi do toga da većina preostalih Srba na Kosovu, čak do 70.000 stanovnika, kao i sve najveće svetinje pravoslavne crkve na Kosovu, ostanu na teritoriji južno od rijeke Ibar – koja ne bi bila obuhvaćena sporazumom.
Protjerivanjem srpskog stanovništva, do kojeg je došlo nakon NATO intervencije, broj Srba smanjen je za oko pedeset odsto – na između 90.000 i 120.000. Većina njih živi u raštrkanim zajednicama na jugu, a svaka podjela bi vjerovatno ubrzala njihov odlazak sa Kosova.
Sam razgovor o razmjeni teritorija povećao je tenzije između zajednica, a ni gospodin Vučić ni gospodin Thaçi još uvijek nisu objasnili, ni Srbima, a ni Albancima, šta bi taj sporazum mogao da obuhvati.
Tokom sukoba na Kosovu 1998-1999. godine, otac Sava izazvao je gnjev Miloševića jer je više puta slao emailove domaćim i stranim novinarima i grupama za ljudska prava o nesrazmernoj upotrebi sile od strane srpskih jedinica koje su ratovale sa kosovskim gerilcima.
Zamjenivši emailove u korist twittova, "cybermonah" sada je još jednom ušao u središte arene, ovog puta kako bi osudio plan o podjeli – i opet su ga napali srpski državni mediji.
"Proglašen sam za javnog neprijatelja moje zemlje i od strane samog predsjednika – zbog pisanja twittova koji su protivni njegovom stavu", rekao je iguman. "Nazivaju me izdajnikom, albanskim patriotom, agentom stranih sila."
Srbija je formalni kandidat za članstvo u EU od 2011. godine – status koji Kosovo još uvijek nije dobilo.
Lobisti koji su na visokom položaju pridružili su se sukobu, u ovoj novoj eri političkih plaćenika koje i jedan i drugi predsjednik zapošljavaju kako bi im poboljšali imidž, pomogli da olako pređu preko upornih optužbi o svojim navodnim vezama sa organizovanim kriminalom i kršenjem ljudskih prava i kako bi im pomogli da iskoriste narativ u prilog dogovoru.
Iako je Institut za globalne promjene Tonija Blera (Tony Blair) negirao da bivši premijer lobira za podjelu u ime srpskog predsjednika, insajderi koji su upoznati sa detaljima ovih razgovora tvrdili su, u više navrata, da se gospodin Bler već sastao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, pozivajući je da ponovo razmotri protivljenje podjeli, a trenutno je na putu za Vašington kako bi razgovarao u korist podjele sa Savezom za nacionalnu bezbjednost.
Ovaj plan ima malo pristalica na Kosovu – i među Srbima i među Albancima. Zajednica je podjeljena i uplašena zbog opcija koje se tiču njihove budućnosti čak i sjeverno od rijeke Ibar, gdje oko 40.000 Srba živi u četiri opštine koje su mogući dio plana razmjene teritorija. Vodeći protivnik podjele, Oliver Ivanović, ubijen je početkom godine, čime je utišan srpski otpor Vučiću.
"Razgovor o ovom planu doveo je do toga da se ponašamo kao stoka u Africi koja je došla na rijeku", rekao mi je jedan Srbin, koji je želeo da ostane anoniman. "Žedno krdo juri naprijed kako bi pilo vodu, ali samo oni koji su naprijed mogu da vide krokodile."Iako nijedan sporazum o razmjeni teritorija nije ni na pomolu, dok Vučić i Thaçi odmjeravaju snage za drugu rundu pregovora, očigledna letargija EU i Vašingtona prema mogućnosti zvanično sankcionisanog etničkog čišćenja i napuštanje političkih vrijednosti koje su se nekada smatrale neprikosnovenim – izazvali su još jednom slutnje o mogućem ratu.
"Preživjeli smo sve ovdje", rekao je otac Sava, posmatrajući drevne manastirske zidove, "500 godina pod vlašću Otomanskog carstva, marširanje vojske, oba svjetska rata. Ali se sada bojim da bi ova ideja o podjeli za nas mogla da bude katastrofalna. Zabrinjava me to što toliko ljudi može da vidi taj neprirodni savez između dvojice autokrata koji su odlučni da budu na vlasti – vlasti u kojoj organizovani kriminal igra toliku ulogu – a ipak niko u EU nije rekao: 'Ovo vas neće dovesti u Evropu, ovo vas neće odvesti do ode radosti'."
Izvor: The Times / Kossev
