Bivši visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt i Volfgang Petrič imaju oprečne stavove o eventualnoj podjeli Kosova – Bildt podjelu doživljava kao "opasnost za cio region" i "otvaranje Pandorine kutije", dok Petrič rješenje kosovskog problema vidi u "administrativno-kozmetičkim korekcijam" na terenu, prenosi beogradski Blic.
Carl Bildt, bivši premijer Švedske i visoki predstavnik za BiH, protivnik je bilo kakvih promjena postojećih granica, koristi dobro poznatu dosadašnju terminologiju i podjelu otvoreno vidi kao igranje sa vatrom koja može biti opasnost za cio region, navodi Blic, prenoseći Bildtove ocjene u autorskom tekstu za Washnghton post.
Za Bildta su novi prijedlozi podjela recept za "geopolitičku nestabilnost", "otvaranje Pandorine kutije" i rizik za budućnost i mir u Bosni i Makedoniji.
"Kad se radi o budućnosti Balkana, došlo je do prijedloga novih podjela u regionu, što je recept za geopolitičku nestabilnost. Diskretno, srpski i albanski politički lideri istražuju mogućnost da pomire svoje razlike razmjenom teritorija", piše bivši švedski premijer za Washnghton post.
On podsjeća kako ideja pomirenja podjela razmjene teritorija "cirkuliše već godinama u Beogradu", uz ocjenu da je "nedavno privukla pažnju u rukovodećim albanskim krugovima".
"Do sada, politika i EU i SAD bila je veoma jasna: granice kakve su bile u staroj Jugoslaviji treba da ostanu na mjestu, a rješenja treba tražiti u njihovom okviru. Daljom balkanizacijom Balkana region bi se otvorio za nove konflikte i prolivanje krvi", napisao je Bildt.
On upozorava da će, sve dok ne postoji normalizacija odnosa između Srbije i Kosova, to pitanje ograničavati potencijal obje zemlje i stabilnost u regionu.
Za razliku od Bildta, austrijski diplomata Volfgang Petrič, nekadašnji specijalni izaslanik EU za Kosovo i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, sugeriše da bi se kosovski problem mogao riješiti izvjesnim geografskim korekcijama.
Petrič ne koristi nijedan od termina koji su trenutno u opticaju – ni podjelu ni razgraničenje. On koristi terminologiju "administrativna kozmetička korekcija".
"Ako do toga uopšte dođe, riječ je o manjim kozmetičkim korekcijama koje bi uticale na manji broj sela u okolini Bujanovca i Sjeverne Mitrovice", tvrdi Petrič.
Te "kozmetičke korekcije", uvjeren je Petrič "neće mijenjati etničku strukturu bilo koje države, te stoga neće biti mjesta negativnim efektima".
"U pitanju je ‘novi realizam’ Balkana… Stoga, podržimo dogovor na liniji Thaçi-Vučić. Bolno sam svijestan, to je razočaranje za nas stare ‘balkanske ruke’. Ali hej, vremena se mijenjaju", podsjeća Blic na Petričev članak kojim je odgovorio na tekst američkog političkog analitičara Daniela Serwera, protivnika podjele Kosova, uvjerenog da bi takav potez doveo do niza negativnih efekata.
Petrič je svoj stav dodatno objasnio za Blic rekavši da je "krajnje vrijeme da se finalizuje međusobno prihvatljivo rješenje, posebno kako bi se podržali etnički Srbi na Kosovu, sa obje strane Ibra".
"Čak i nakon manjih korekcija Kosovo bi, kao i Srbija, ostale multietničke države sa jednakim pravima i odgovornostima. Dugo sam se zalagao kao stvar principa za prihvatanje svih postojećih granica, i dalje se zalažem. Ali, u rijetkim prilikama treba razmisliti dva puta", rekao je Petrič, kaže nekadašnji austrijski ambasador u Beogradu, aludirajući da bi se u slučaju podjele u stvari radilo o "manjim administrativnim korekcijama".
Petrič sugeriše kako bi UN, OSCE i ponajviše EU, morale da pomognu da se napiše sveobuhvatni sporazum po najvišim evropskim standardima u kojem bi se jasno stavilo do znanja da takve administrativne korekcije praktično važe samo za Kosovo, a ne i za ostale zemlje u regionu.
"Niko drugi – ni u Bosni, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Albaniji… ne bi dobio pravo da iznese slične dogovore. Naprotiv, to bi pomoglo u pronalaženju sličnih lokalnih i bilateralnih rješenja u izolovanim graničnim sporovima u bivšoj Jugoslaviji poput onog koje vode Hrvatska i Slovenija oko pristupa Jadranskom moru i drugi", objasnio je svoj stav Petrič.
FoNet, Danas
Za Bildta su novi prijedlozi podjela recept za "geopolitičku nestabilnost", "otvaranje Pandorine kutije" i rizik za budućnost i mir u Bosni i Makedoniji.
"Kad se radi o budućnosti Balkana, došlo je do prijedloga novih podjela u regionu, što je recept za geopolitičku nestabilnost. Diskretno, srpski i albanski politički lideri istražuju mogućnost da pomire svoje razlike razmjenom teritorija", piše bivši švedski premijer za Washnghton post.
On podsjeća kako ideja pomirenja podjela razmjene teritorija "cirkuliše već godinama u Beogradu", uz ocjenu da je "nedavno privukla pažnju u rukovodećim albanskim krugovima".
"Do sada, politika i EU i SAD bila je veoma jasna: granice kakve su bile u staroj Jugoslaviji treba da ostanu na mjestu, a rješenja treba tražiti u njihovom okviru. Daljom balkanizacijom Balkana region bi se otvorio za nove konflikte i prolivanje krvi", napisao je Bildt.
On upozorava da će, sve dok ne postoji normalizacija odnosa između Srbije i Kosova, to pitanje ograničavati potencijal obje zemlje i stabilnost u regionu.
Za razliku od Bildta, austrijski diplomata Volfgang Petrič, nekadašnji specijalni izaslanik EU za Kosovo i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, sugeriše da bi se kosovski problem mogao riješiti izvjesnim geografskim korekcijama.
Petrič ne koristi nijedan od termina koji su trenutno u opticaju – ni podjelu ni razgraničenje. On koristi terminologiju "administrativna kozmetička korekcija".
"Ako do toga uopšte dođe, riječ je o manjim kozmetičkim korekcijama koje bi uticale na manji broj sela u okolini Bujanovca i Sjeverne Mitrovice", tvrdi Petrič.
Te "kozmetičke korekcije", uvjeren je Petrič "neće mijenjati etničku strukturu bilo koje države, te stoga neće biti mjesta negativnim efektima".
"U pitanju je ‘novi realizam’ Balkana… Stoga, podržimo dogovor na liniji Thaçi-Vučić. Bolno sam svijestan, to je razočaranje za nas stare ‘balkanske ruke’. Ali hej, vremena se mijenjaju", podsjeća Blic na Petričev članak kojim je odgovorio na tekst američkog političkog analitičara Daniela Serwera, protivnika podjele Kosova, uvjerenog da bi takav potez doveo do niza negativnih efekata.
Petrič je svoj stav dodatno objasnio za Blic rekavši da je "krajnje vrijeme da se finalizuje međusobno prihvatljivo rješenje, posebno kako bi se podržali etnički Srbi na Kosovu, sa obje strane Ibra".
"Čak i nakon manjih korekcija Kosovo bi, kao i Srbija, ostale multietničke države sa jednakim pravima i odgovornostima. Dugo sam se zalagao kao stvar principa za prihvatanje svih postojećih granica, i dalje se zalažem. Ali, u rijetkim prilikama treba razmisliti dva puta", rekao je Petrič, kaže nekadašnji austrijski ambasador u Beogradu, aludirajući da bi se u slučaju podjele u stvari radilo o "manjim administrativnim korekcijama".
Petrič sugeriše kako bi UN, OSCE i ponajviše EU, morale da pomognu da se napiše sveobuhvatni sporazum po najvišim evropskim standardima u kojem bi se jasno stavilo do znanja da takve administrativne korekcije praktično važe samo za Kosovo, a ne i za ostale zemlje u regionu.
"Niko drugi – ni u Bosni, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Albaniji… ne bi dobio pravo da iznese slične dogovore. Naprotiv, to bi pomoglo u pronalaženju sličnih lokalnih i bilateralnih rješenja u izolovanim graničnim sporovima u bivšoj Jugoslaviji poput onog koje vode Hrvatska i Slovenija oko pristupa Jadranskom moru i drugi", objasnio je svoj stav Petrič.
FoNet, Danas
