Skupština albanskih odbornika iz Preševa, Bujanovca i Medveđe, usvojila je deklaraciju, kojom traže da u dijalog Beograda i Prištine bude uključeno i pitanje njihovog političkog statusa.
Skupština albanskih odbornika, tri opštine juga Srbije, usvojila je "Političku deklaraciju", kojom traži od institucija Kosova i vlasti u Beogradu da u dijalog o normalizaciji odnosa bude uključen i, kako kažu, politički status Albanaca iz Bujanovca, Preševa i Medveđe, teritorije koju oni nazivaju Preševska dolina.
To rješenje oni vide primjenom, kako kažu, principa reciprociteta sa pravima Srba na sjeveru Republike Kosova, stoji, između ostalog, u tom dokumentu.
Oni smatraju da bez rješavanja prava Albanaca u Preševskoj dolini ne može, kako kažu, biti stvarne normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Traže i da ih u briselskom dijalogu zastupa predsjednik Kosova Hashim Thaçi, navodi se u deklaraciji koja je podjeljena medijima nakon skupštine albanskih odbornika u Bujanovcu.
Thaçi i Haradinaj kao zastupnici
Traže da rukovodstvo Kosova, Thaçi, čiji legitimitet u dijalogu osporava kosovska opozicija, i Ramush Haradinaj, budu zastupnici njihovih interesa u Briselu, koji bi im, kako smatraju, obezbjedili isto "ono što Srbija traži za srpsku manjinu na Kosovu".
Albanci juga Srbije tvrde da su manjina koja je u Srbiji najviše diskrimisana i da su "žrtva" neslaganja Beograda i Prištine.
Sudeći prema ranijim izjavama albanskih odbornika, zahtjev da im se obezbjede podjednaka prava koja imaju Srbi na sjeveru Kosova, Albanci Preševske doline očekuju da budu uključeni na visoke pozicije u Vladi Srbije.
Tako je na skupštinu usvojen i zaključak kojim oni traže "punu realizaciju kolektivnih prava Albanaca u skladu sa, kako navode, najvišim standarima predviđenim međunarodnim dokumentima UN, EU i Savjeta Evrope i dobrom praksom Olandskih ostrva, Južog Tirola i Kosova".
Takođe traže i suštinsko povećanje kontinuiranog monitoringa od međunarodne zajednice radi, kako navode, realne procene položaja Albanaca Preševske doline.
Albanci sa juga Srbije nisu tema razgovora u Briselu i činjenica da su usvojili "Političku deklaraciju" kojom traže da budu uključeni u dijalog Beograda i Prištine više je političke prirode zbog predstojećeg izbora za nacionalni Savjet Albanaca, kaže Zoran Stanković, predsjednik Koordinacinog tijela Vlade Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa.
Stanković: Rješavati probleme sa organima Srbije
"Međunarodna zajednica je jasno i glasno rekla - opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa ni u jednom trenutku nisu tema za razgovor u Briselu i to je decidirano i jasno rečeno. Prema tome, ne vidim šta je taj recprirocitet, ko ga traži i zašto ga traži", rekao je Stanković novinarima.
Stanković je istakao da je prošle godine imao razgovore sa odlazećim i novoizbranim odnosno sadašnjim predsjednikom Albanije prilikom njihovog boravka u Preševu i da su oni, kao i premijer Albanije Edi Rama, u prisustvu Albanaca sa prostora tri opštine na jugu Srbije, jasno rekli da sve probleme koje lokalni Albanci u tim opštinama imaju moraju da rješavaju u okviru organa Srbije.
"To je mjesto gdje oni treba da rešavaju sve svoje probleme. Sve drugo je van zakona i institucija sistema i nije prihvatljivo ni sa njihove strane", naglasio je Stanković.
Kaže da ta deklaracija predstavlja nastavak njihovog donošenja deklaracija podsjetivši da je prva doneta 2006, pa 2013. i sada 2018. godine.
Bez prijedloga udžbenika na albanskom jeziku
Kada su u pitanju udžbenici o kojima oni stalno govore, ističe Stanković, zašto u protekle tri i po godine prethodnom rukovodstvo nacionalnog savjeta Albanaca nije predložio nijedan novi udžbenik na albanskom jeziku niti je on donet da se upotrebljava u nastavi za učesnje učenika koji školu pohađaju na albanskom jeziku.
"Zašto od februara 2018. novo rukovodstvo Nacionalnog savjeta Albanaca nije ni na jedan način dogovor koji je postignut u Ministarsatvu prosvjete realizovalo i šta predlažu oni da se od 36 udžbenika i osam učila sa obilježjima nacionalne kulture Albanaca, koje je potpisao prethodni predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca, stavi u proceduru s obzirom da su sredstva za prevod i štampanje tih udžbenika obezbjeđena i čekaju u budžetu Srbije", pita Stanković.
Napominje da se od Albanaca u prethodne tri i po godine samo tražilo da obezbjede prevodioca za udžbenike i pita zašto ga nisu predložili.
To rješenje oni vide primjenom, kako kažu, principa reciprociteta sa pravima Srba na sjeveru Republike Kosova, stoji, između ostalog, u tom dokumentu.
Oni smatraju da bez rješavanja prava Albanaca u Preševskoj dolini ne može, kako kažu, biti stvarne normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Traže i da ih u briselskom dijalogu zastupa predsjednik Kosova Hashim Thaçi, navodi se u deklaraciji koja je podjeljena medijima nakon skupštine albanskih odbornika u Bujanovcu.
Thaçi i Haradinaj kao zastupnici
Traže da rukovodstvo Kosova, Thaçi, čiji legitimitet u dijalogu osporava kosovska opozicija, i Ramush Haradinaj, budu zastupnici njihovih interesa u Briselu, koji bi im, kako smatraju, obezbjedili isto "ono što Srbija traži za srpsku manjinu na Kosovu".
Albanci juga Srbije tvrde da su manjina koja je u Srbiji najviše diskrimisana i da su "žrtva" neslaganja Beograda i Prištine.
Sudeći prema ranijim izjavama albanskih odbornika, zahtjev da im se obezbjede podjednaka prava koja imaju Srbi na sjeveru Kosova, Albanci Preševske doline očekuju da budu uključeni na visoke pozicije u Vladi Srbije.
Tako je na skupštinu usvojen i zaključak kojim oni traže "punu realizaciju kolektivnih prava Albanaca u skladu sa, kako navode, najvišim standarima predviđenim međunarodnim dokumentima UN, EU i Savjeta Evrope i dobrom praksom Olandskih ostrva, Južog Tirola i Kosova".
Takođe traže i suštinsko povećanje kontinuiranog monitoringa od međunarodne zajednice radi, kako navode, realne procene položaja Albanaca Preševske doline.
Albanci sa juga Srbije nisu tema razgovora u Briselu i činjenica da su usvojili "Političku deklaraciju" kojom traže da budu uključeni u dijalog Beograda i Prištine više je političke prirode zbog predstojećeg izbora za nacionalni Savjet Albanaca, kaže Zoran Stanković, predsjednik Koordinacinog tijela Vlade Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa.
Stanković: Rješavati probleme sa organima Srbije
"Međunarodna zajednica je jasno i glasno rekla - opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa ni u jednom trenutku nisu tema za razgovor u Briselu i to je decidirano i jasno rečeno. Prema tome, ne vidim šta je taj recprirocitet, ko ga traži i zašto ga traži", rekao je Stanković novinarima.
Stanković je istakao da je prošle godine imao razgovore sa odlazećim i novoizbranim odnosno sadašnjim predsjednikom Albanije prilikom njihovog boravka u Preševu i da su oni, kao i premijer Albanije Edi Rama, u prisustvu Albanaca sa prostora tri opštine na jugu Srbije, jasno rekli da sve probleme koje lokalni Albanci u tim opštinama imaju moraju da rješavaju u okviru organa Srbije.
"To je mjesto gdje oni treba da rešavaju sve svoje probleme. Sve drugo je van zakona i institucija sistema i nije prihvatljivo ni sa njihove strane", naglasio je Stanković.
Kaže da ta deklaracija predstavlja nastavak njihovog donošenja deklaracija podsjetivši da je prva doneta 2006, pa 2013. i sada 2018. godine.
Bez prijedloga udžbenika na albanskom jeziku
Kada su u pitanju udžbenici o kojima oni stalno govore, ističe Stanković, zašto u protekle tri i po godine prethodnom rukovodstvo nacionalnog savjeta Albanaca nije predložio nijedan novi udžbenik na albanskom jeziku niti je on donet da se upotrebljava u nastavi za učesnje učenika koji školu pohađaju na albanskom jeziku.
"Zašto od februara 2018. novo rukovodstvo Nacionalnog savjeta Albanaca nije ni na jedan način dogovor koji je postignut u Ministarsatvu prosvjete realizovalo i šta predlažu oni da se od 36 udžbenika i osam učila sa obilježjima nacionalne kulture Albanaca, koje je potpisao prethodni predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca, stavi u proceduru s obzirom da su sredstva za prevod i štampanje tih udžbenika obezbjeđena i čekaju u budžetu Srbije", pita Stanković.
Napominje da se od Albanaca u prethodne tri i po godine samo tražilo da obezbjede prevodioca za udžbenike i pita zašto ga nisu predložili.
