Žene u crnom pozvale su vlasti Srbije da priznaju, kako navode počinjeni genocid u Srebrenici. Staša Zajović iz ove organizacije je izjavila da je neophodno da se raskine sa teretom zločina iz prošlosti, te da se poštuju sudski utvrđene činjenice međunarodnih sudova.
U okviru obilježavanja 23. godišnjice genocida u Srebrenici, Žene u crnom, uz podršku aktivista civilnog društva, organizovale su sinoć na Trgu Republike u Beogradu scensku akciju "Srebrenica 8372”, tokom koje su odali poštu žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine.
Odgovornost za zločine i sjećanje na žrtve, su glavne poruke ovakve akcije obilježavanja genocida u Srebrenici. Na performansu u organizaciji "Žena u crnom", mirovni aktivisti su razvili dugo crno platno, istakli transparente, table sa brojem 8.372, što je broj žrtava genocida, a prosute su i latice bijelih ruža.
Predstavnici organizacija civilnog društva čitali su imena žrtava genocida u Srebrenici. Poručeno je da je genocid u Srebrenici najveći ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata u Evropi, te upozoreno da pred sudovima u Srbiji nije doneta nijedna presuda u kojoj je zločin u Srebrenici kvalifikovan kao genocid.
Staša Zajović, iz organizacije Žene u crnom, kaže da država Srbija treba da poštuje odluke međunarodnih sudova, da prizna genocid i da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na srebreničke žrtve.
"Mi smatramo da je neophodno da se učine koraci na raskidu sa teretom zločina iz prošlosti. Prije svega da se poštuju sudski utvrđene činjenice međunarondih sudova, da se prizna dostojanstvo i patnja žrtava", ističe ona.
Zajović je ukazala je da scenska akcija u centru Beograda, kao podsjećanje na žrtve srebreničkog genocida, želi da ukaže na važnost izgradnje spomenika žrtvama srebreničkog genocida u Srbiji.
Prema njoj, predstavnici vlasti u Srbiji nemaju nijedan razlog da idu na komemorativni skup u Memorijalni centar u Potočarima, jer nisu ispunili nijednu ni moralnu ni političku obavezu.
"Ja smatram da su takvi činovi izvinjenja ceremonijalnog karaktera, cinični, sramotni i da zapravo oni ponižavaju žrtve i da je to nevažeće ukoliko nije praćeno ozbiljnim preuzimanjem odgovornosti za ono što desilo, a među njima onih koji su bili veoma aktivni učesnici bilo u vidu ratnih huškača, bilo u vidu na različitim pozicijama političkim a o tome ima mnogo dokaza", kaže Zajović.
Veliki broj policajca je obezbjeđivao je skup o Srebrenici. Formiran je policijski kordon, a sem novinarima nikome nije bilo dozvoljeno da priđe skupu. Mnogi prolaznici su se zaustavljali iz znatiželje, a samo jedan transparent je bio usmjeren protiv Haga uz pitanje o srpskim žrtvama. Skup je protekao u miru.
Osim Žena u crnom, na skupu su bili predstavnici Fonda sa humanitarno pravo, Inicijative mladih za ljudska prava i drugh srodnih organizacija. A performans je izveden uz podršku umetničkih kolekiva Škart i Dah teatar iz Beograda.
Žene u crnom i mnogi drugi najavili su da idu u Srebrenicu gdje će zajedno sa porodicama žrtava srebreničkog genocida prisustvovati ukopu posmrtnih ostataka žrtava.
Anamari Repić, RTK
Odgovornost za zločine i sjećanje na žrtve, su glavne poruke ovakve akcije obilježavanja genocida u Srebrenici. Na performansu u organizaciji "Žena u crnom", mirovni aktivisti su razvili dugo crno platno, istakli transparente, table sa brojem 8.372, što je broj žrtava genocida, a prosute su i latice bijelih ruža.
Predstavnici organizacija civilnog društva čitali su imena žrtava genocida u Srebrenici. Poručeno je da je genocid u Srebrenici najveći ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata u Evropi, te upozoreno da pred sudovima u Srbiji nije doneta nijedna presuda u kojoj je zločin u Srebrenici kvalifikovan kao genocid.
Staša Zajović, iz organizacije Žene u crnom, kaže da država Srbija treba da poštuje odluke međunarodnih sudova, da prizna genocid i da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na srebreničke žrtve.
"Mi smatramo da je neophodno da se učine koraci na raskidu sa teretom zločina iz prošlosti. Prije svega da se poštuju sudski utvrđene činjenice međunarondih sudova, da se prizna dostojanstvo i patnja žrtava", ističe ona.
Zajović je ukazala je da scenska akcija u centru Beograda, kao podsjećanje na žrtve srebreničkog genocida, želi da ukaže na važnost izgradnje spomenika žrtvama srebreničkog genocida u Srbiji.
Prema njoj, predstavnici vlasti u Srbiji nemaju nijedan razlog da idu na komemorativni skup u Memorijalni centar u Potočarima, jer nisu ispunili nijednu ni moralnu ni političku obavezu.
"Ja smatram da su takvi činovi izvinjenja ceremonijalnog karaktera, cinični, sramotni i da zapravo oni ponižavaju žrtve i da je to nevažeće ukoliko nije praćeno ozbiljnim preuzimanjem odgovornosti za ono što desilo, a među njima onih koji su bili veoma aktivni učesnici bilo u vidu ratnih huškača, bilo u vidu na različitim pozicijama političkim a o tome ima mnogo dokaza", kaže Zajović.
Veliki broj policajca je obezbjeđivao je skup o Srebrenici. Formiran je policijski kordon, a sem novinarima nikome nije bilo dozvoljeno da priđe skupu. Mnogi prolaznici su se zaustavljali iz znatiželje, a samo jedan transparent je bio usmjeren protiv Haga uz pitanje o srpskim žrtvama. Skup je protekao u miru.
Osim Žena u crnom, na skupu su bili predstavnici Fonda sa humanitarno pravo, Inicijative mladih za ljudska prava i drugh srodnih organizacija. A performans je izveden uz podršku umetničkih kolekiva Škart i Dah teatar iz Beograda.
Žene u crnom i mnogi drugi najavili su da idu u Srebrenicu gdje će zajedno sa porodicama žrtava srebreničkog genocida prisustvovati ukopu posmrtnih ostataka žrtava.
Anamari Repić, RTK
