Od konflikta koji je mogao prerasti u ozbiljniju bezbjednosnu pretnju, do zemlje koja bilježi uspjehe, ali je moglo da se uradi i više. Ovako događaje od nasilja u Sobranju 27. aprila 2017. do danas ocjenjuju makedonski stručnjaci.
Politički analitičar Xhelal Neziri smatra da nije dovoljno učinjeno na reformama i na drugačijoj političkoj kulturi vlasti.
"Mislim da su to dvije greške ove vladine garniture, koja je donekle preuzela metode praktikovanja vlasti prethodne garniture, naročito u odnosu na partijska zapošljavanja i nepotizam", ocjenjuje Neziri.
Neziri, slično kao i svi strani političari koji dolaze u Makedoniju, ocjenjuje da je zemlja tada bila na rubu konflikta koji je mogao prerasti u ozbiljniju krizu. Identični vokabular, opisujući događaje od 27. aprila u Sobranju, upotrebio je i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, ponavljajući šokiranost zbog nasilja, a i visoka evropska predstavnica Federica Mogherini je to pomenula prilikom posjete Skoplju.
Desetak dana nakon "krvavog" četvrtka Zoran Zaev, tada iz partijskog sedišta, još uvijek u očekivanju da mu predsjednik Gjorge Ivanov preda mandat za sastavljanje vlade, rekao je da mora biti nacionalnog, političkog i partijskog pomirenja.
"Mi imamo političkog neprijatelja, drugog nemamo. To apsolutno znači da će svako ići na sud i odgovarati, ali moramo međusobno da pošaljemo poruku opraštanja ako želimo da sarađujemo", rekao je tada Zaev.
Do toga je djelimično došlo. Deo učesnika je ubrzo posle nasilja bio osuđen. Prošlog mjeseca je tužilaštvo u drugom postupku pokrenulo tužbu zbog terorističkog ugrožavanja ustavnog poretka protiv 28 ljudi, a dvoje je zaradilo tužbu zbog pomaganja u tom djelu. Iz tužilaštva tvrde da je takozvani krvavi četvrtak bio koordinisana akcija u kojoj su optuženi poslanici, visoke strukture MUP-a, organizatori protesta. Sudski proces još uvijek nije počeo.
"Sudski procesi traju i retko koji završava brzo. U Makedoniji imamo problema sa trajanjem postupka ne samo u ovakvim, nego u svim procesima", kaže Margarita Caca Nikolovska, bivša sutkinja u Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Opoziciona VMRO DPMNE ostaje pri tvrdnji da se radi o obračunu Zaeva sa političkim neistomišljenicima. Partija je bojkotovala Sobranje zbog pritvora šestoro njihovih poslanika koji su kasnije pušteni. Petoro od njih, prema tužilaštvu, su otvorili vrata zgrade parlamenta i usmjeravali su maskirana lica i druge građane ka skupštinskoj sali i pres-centru Sobranja. Nedavno se opozicija vratila u parlament, ali se često čuje zahtev o amnestiji, iako to ova partija nije formalno tražila.
Ljudi koji su 27. aprila prošle godine ušli u Sobranje su bili dio demonstranata koji su protestovali svakodnevno dva mjeseca protiv, kako su naglašavali, federalizacije države do koje bi došlo ukoliko vlast preuzmu Socijaldemokratski savez i partije Albanaca.
Nasilni ulazak u parlamentu dogodio se nekoliko minuta nakon izbora Talata Xhaferija za predsjednika Sobranja. U neredima je povređeno nekoliko desetina ljudi, među kojima poslanici, policajci i novinari.
"Mislim da su to dvije greške ove vladine garniture, koja je donekle preuzela metode praktikovanja vlasti prethodne garniture, naročito u odnosu na partijska zapošljavanja i nepotizam", ocjenjuje Neziri.
Neziri, slično kao i svi strani političari koji dolaze u Makedoniju, ocjenjuje da je zemlja tada bila na rubu konflikta koji je mogao prerasti u ozbiljniju krizu. Identični vokabular, opisujući događaje od 27. aprila u Sobranju, upotrebio je i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, ponavljajući šokiranost zbog nasilja, a i visoka evropska predstavnica Federica Mogherini je to pomenula prilikom posjete Skoplju.
Desetak dana nakon "krvavog" četvrtka Zoran Zaev, tada iz partijskog sedišta, još uvijek u očekivanju da mu predsjednik Gjorge Ivanov preda mandat za sastavljanje vlade, rekao je da mora biti nacionalnog, političkog i partijskog pomirenja.
"Mi imamo političkog neprijatelja, drugog nemamo. To apsolutno znači da će svako ići na sud i odgovarati, ali moramo međusobno da pošaljemo poruku opraštanja ako želimo da sarađujemo", rekao je tada Zaev.
Do toga je djelimično došlo. Deo učesnika je ubrzo posle nasilja bio osuđen. Prošlog mjeseca je tužilaštvo u drugom postupku pokrenulo tužbu zbog terorističkog ugrožavanja ustavnog poretka protiv 28 ljudi, a dvoje je zaradilo tužbu zbog pomaganja u tom djelu. Iz tužilaštva tvrde da je takozvani krvavi četvrtak bio koordinisana akcija u kojoj su optuženi poslanici, visoke strukture MUP-a, organizatori protesta. Sudski proces još uvijek nije počeo.
"Sudski procesi traju i retko koji završava brzo. U Makedoniji imamo problema sa trajanjem postupka ne samo u ovakvim, nego u svim procesima", kaže Margarita Caca Nikolovska, bivša sutkinja u Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Opoziciona VMRO DPMNE ostaje pri tvrdnji da se radi o obračunu Zaeva sa političkim neistomišljenicima. Partija je bojkotovala Sobranje zbog pritvora šestoro njihovih poslanika koji su kasnije pušteni. Petoro od njih, prema tužilaštvu, su otvorili vrata zgrade parlamenta i usmjeravali su maskirana lica i druge građane ka skupštinskoj sali i pres-centru Sobranja. Nedavno se opozicija vratila u parlament, ali se često čuje zahtev o amnestiji, iako to ova partija nije formalno tražila.
Ljudi koji su 27. aprila prošle godine ušli u Sobranje su bili dio demonstranata koji su protestovali svakodnevno dva mjeseca protiv, kako su naglašavali, federalizacije države do koje bi došlo ukoliko vlast preuzmu Socijaldemokratski savez i partije Albanaca.
Nasilni ulazak u parlamentu dogodio se nekoliko minuta nakon izbora Talata Xhaferija za predsjednika Sobranja. U neredima je povređeno nekoliko desetina ljudi, među kojima poslanici, policajci i novinari.
