Enver Hoxha je imao razrađen plan za rat na Kosovu, tvrdi njegov sin Ilir. Pokojni albanski lider je smatrao da je ujedinjenje Kosova i Albanije "neizbježno", piše dnevnik "Tema".
Bivši albanski lider Enver Hoxha imao je razrađen plan za rat na Kosovu, ali "nije reagovao" tokom demonstracija 1981. godine, jer je sa zakašnjenjem obavješten o tom događaju, tvrdi njegov sin Ilir Hoxha.
"Enver Hoxha nije odmah obavješten o izbijanju demonstracija na Kosovu. Mislim da to nije bilo slučajno. Određene snage su željele da ga drže što je dalje moguće od toga... Moj otac je tih dana bio na odmoru", rekao je Ilir Hoxha dnevniku Tema.
Prema njegovim riječima, Enver Hoxha je bio potpuno spreman za svaku eventualnost na Kosovu.
"Sjećam se njegove poruke Beogradu: Ne igrajte se vatrom, jer se možete opeći... I to je jedan od razloga zbog kojeg je Enver Hoxha bio oprezan u vezi sa Kosovom", rekao je Ilir Hoxha.
"Ujedinjenje Albanije i Kosova je neizbježno i dogodiće se uskoro", rekao je Ilir Hoxha citirajuću bilješke svog oca.
Enver Hoxha vladao je Albanijom od 1944. godine do smrti 1985. godine. Podjeljena su mišljenja oko njegovog historijskog značaja.
Dobar dio albanskih historičara osuđuje ga jer je pomoću tajne službe Sigurimi stvorio najizolovaniju državu u Evropi, priznajući da je u njegovo vrijeme, ipak, iskorijenjena nepismenost, počela industrijalizacija, sagrađena prva pruga.
"Enver Hoxha nije odmah obavješten o izbijanju demonstracija na Kosovu. Mislim da to nije bilo slučajno. Određene snage su željele da ga drže što je dalje moguće od toga... Moj otac je tih dana bio na odmoru", rekao je Ilir Hoxha dnevniku Tema.
Prema njegovim riječima, Enver Hoxha je bio potpuno spreman za svaku eventualnost na Kosovu.
"Sjećam se njegove poruke Beogradu: Ne igrajte se vatrom, jer se možete opeći... I to je jedan od razloga zbog kojeg je Enver Hoxha bio oprezan u vezi sa Kosovom", rekao je Ilir Hoxha.
"Ujedinjenje Albanije i Kosova je neizbježno i dogodiće se uskoro", rekao je Ilir Hoxha citirajuću bilješke svog oca.
Enver Hoxha vladao je Albanijom od 1944. godine do smrti 1985. godine. Podjeljena su mišljenja oko njegovog historijskog značaja.
Dobar dio albanskih historičara osuđuje ga jer je pomoću tajne službe Sigurimi stvorio najizolovaniju državu u Evropi, priznajući da je u njegovo vrijeme, ipak, iskorijenjena nepismenost, počela industrijalizacija, sagrađena prva pruga.
