Na Kosovu parlamentarni izbori, Makedonci će birati predsjednika, Hrvati i Slovenci poslanike za Evropski parlament, u BiH očekuju opšte izbore, u nekoliko crnogorskih opština lokalne...
Region počinje da hvata predizborna groznica. Prema onome što je u ovom trenutku poznato, prvi će na birališta izaći građani Makedonije, koji će u martu birati predsjednika, ali je nepoznanica da li će uporedo sa predsjedničkim biti raspisani i parlamentarni izbori.
Očekuje se da do kraja ovog mjeseca predsjednik Sobranja Trajko Veljanovski raspiše predsjedničke izbore, a kao mogući datumi pominju se 23. i 30. mart, čime bi se ispoštovala procedura makedonskog izbornog zakonodavstva. Zakonom je precizirano da predsjednički izbori treba da budu sprovedeni u posljednjih 60 dana mandata aktuelnog predsjednika. Podsjećamo da je Đorđe Ivanov funkciju preuzeo 12. maja 2009. godine.
Na čelu Državne izborne komisije je Nikola Rilkoski, a imena predsjedničkih kandidata biće poznata najkasnije 35 dana prije održavanja izbora.
U makedonskim medijima kao mogući kandidati pominju se Stevo Pendarovski, Branko Naumovski, Kire Naumov, Petar Goševi i Trifun Kostovski. Aktuelni predsjednik Ivanov još se nije izjasnio da li će se ponovo kandidovati.
Hrvati će, kao i susjedni Slovenci, ove godine birati poslanike za Evropski parlament.
Kada bi birali predsjednika Hrvatske, po ovih dana sprovedenim anketama, Ivo Josipović bi opet dobio najviše glasova. Prema rezultatima mjesečnog istraživanja KRO Demoskop, koje je za HRT sprovela agencija Promocija plus, Josipović bi u prvom krugu osvojio 51,7 odsto glasova, bivša ministarka inostranih poslova Kolinda Grabar Kitarović 17,4, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić 10,4 odsto.
U Hrvatskoj bi, inače, u naredne dvije i po godine pored onih za Evropski parlament trebalo da se održe i predsjednički i parlamentarni izbori, a Bandić je najavio tri kandidature. Hrvatski HDZ traži da se ove godine, paralelno sa evropskim, održe i vanredni parlamentarni izbori.
Opšti izbori u BiH još uvijek su pod znakom pitanja zbog slučaja "Sejdić i Finci". Još uvijek se ne zna da li će izbori biti poništeni ili neće biti priznati ako do tada ne dođe do implementacije odluke "Sejdić i Finci". Zbog toga se najviše riječi između predstavnika SDA i HDZ BiH troši na to ko će snositi odgovornost u slučaju nepriznavanja izbora.
Za Crnu Goru, koja se od prošlogodišnjih predsjedničkih izbora nalazi u permanentnoj političkoj krizi, biće važni lokalni izbori koji će na proleće biti održani u Podgorici. Na njima će se vidjeti kolika je snaga vladajuće stranke u Crnoj Gori u ovom trenutku. Lokalni izbori biće održani u još nekoliko crnogorskih opština.
Parlamentarni izbori biće održani na Kosovu. Za sada se pominju dva termina – jun i septembar. Mada su se prošle nedjelje lideri tri najveće stranke kosovskih Albanaca – premijer Kosova Hashim Thaçi, iz Demokratske partije, Isa Mustafa, iz opozicionog Demokratskog saveza Kosova, Ramush Haradinaj, iz opozicione Alijanse za budućnost Kosova, načelno dogovorili da se parlamentarni izbori na Kosovu održe u junu, odnosno pet mjeseci prije ustavnog roka, vjerovatnije je da se održe u septembru, odnosno u redovnom terminu. Prije toga moraju da se sprovedu izborne reforme, a očekuje se da na izbore izađu i Srbi sa sjevera.
Ono što je u ovom trenutku poznato jeste da Srbi i predstavnici drugih manjinskih zajednica traže da i u naredna dva saziva kosovske skupštine osim zagarantovanih 20 imaju i dodatna rezervisana mjesta, koja bi dobili na izborima. Kako u kosovskom parlamentu ima 120 mjesta, potrebno je da tu inicijativu podrži 80 poslanika. Sporno pitanje, kada je riječ o izbornoj reformi na Kosovu, jeste i da li će se predsjednik birati neposredno ili, kao do sada, u Skupštini.
Očekuje se da do kraja ovog mjeseca predsjednik Sobranja Trajko Veljanovski raspiše predsjedničke izbore, a kao mogući datumi pominju se 23. i 30. mart, čime bi se ispoštovala procedura makedonskog izbornog zakonodavstva. Zakonom je precizirano da predsjednički izbori treba da budu sprovedeni u posljednjih 60 dana mandata aktuelnog predsjednika. Podsjećamo da je Đorđe Ivanov funkciju preuzeo 12. maja 2009. godine.
Na čelu Državne izborne komisije je Nikola Rilkoski, a imena predsjedničkih kandidata biće poznata najkasnije 35 dana prije održavanja izbora.
U makedonskim medijima kao mogući kandidati pominju se Stevo Pendarovski, Branko Naumovski, Kire Naumov, Petar Goševi i Trifun Kostovski. Aktuelni predsjednik Ivanov još se nije izjasnio da li će se ponovo kandidovati.
Hrvati će, kao i susjedni Slovenci, ove godine birati poslanike za Evropski parlament.
Kada bi birali predsjednika Hrvatske, po ovih dana sprovedenim anketama, Ivo Josipović bi opet dobio najviše glasova. Prema rezultatima mjesečnog istraživanja KRO Demoskop, koje je za HRT sprovela agencija Promocija plus, Josipović bi u prvom krugu osvojio 51,7 odsto glasova, bivša ministarka inostranih poslova Kolinda Grabar Kitarović 17,4, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić 10,4 odsto.
U Hrvatskoj bi, inače, u naredne dvije i po godine pored onih za Evropski parlament trebalo da se održe i predsjednički i parlamentarni izbori, a Bandić je najavio tri kandidature. Hrvatski HDZ traži da se ove godine, paralelno sa evropskim, održe i vanredni parlamentarni izbori.
Opšti izbori u BiH još uvijek su pod znakom pitanja zbog slučaja "Sejdić i Finci". Još uvijek se ne zna da li će izbori biti poništeni ili neće biti priznati ako do tada ne dođe do implementacije odluke "Sejdić i Finci". Zbog toga se najviše riječi između predstavnika SDA i HDZ BiH troši na to ko će snositi odgovornost u slučaju nepriznavanja izbora.
Za Crnu Goru, koja se od prošlogodišnjih predsjedničkih izbora nalazi u permanentnoj političkoj krizi, biće važni lokalni izbori koji će na proleće biti održani u Podgorici. Na njima će se vidjeti kolika je snaga vladajuće stranke u Crnoj Gori u ovom trenutku. Lokalni izbori biće održani u još nekoliko crnogorskih opština.
Parlamentarni izbori biće održani na Kosovu. Za sada se pominju dva termina – jun i septembar. Mada su se prošle nedjelje lideri tri najveće stranke kosovskih Albanaca – premijer Kosova Hashim Thaçi, iz Demokratske partije, Isa Mustafa, iz opozicionog Demokratskog saveza Kosova, Ramush Haradinaj, iz opozicione Alijanse za budućnost Kosova, načelno dogovorili da se parlamentarni izbori na Kosovu održe u junu, odnosno pet mjeseci prije ustavnog roka, vjerovatnije je da se održe u septembru, odnosno u redovnom terminu. Prije toga moraju da se sprovedu izborne reforme, a očekuje se da na izbore izađu i Srbi sa sjevera.
Ono što je u ovom trenutku poznato jeste da Srbi i predstavnici drugih manjinskih zajednica traže da i u naredna dva saziva kosovske skupštine osim zagarantovanih 20 imaju i dodatna rezervisana mjesta, koja bi dobili na izborima. Kako u kosovskom parlamentu ima 120 mjesta, potrebno je da tu inicijativu podrži 80 poslanika. Sporno pitanje, kada je riječ o izbornoj reformi na Kosovu, jeste i da li će se predsjednik birati neposredno ili, kao do sada, u Skupštini.
